Pojedinci ne rade po deset i vi\u0161e godina, a to ukazuje na dublji problem te bi se takva situacija mogla objasniti ili \u010dinjenicom da nema tr\u017ei\u0161nih prilika ili su radni odnosi nepovoljni za radnike. <\/p>\n\n\n\n
Vi\u0161e od polovine ukupnog broja \u017eitelja Bosne i Hercegovine radno je neaktivno, pokazuje najnovije izvje\u0161\u0107e Agencije za statistiku BiH, a koje bi, ako se analizira, trebalo biti poziv na svojevrsne promjene svim razinama vlasti, pi\u0161e Ve\u010dernji list BiH. <\/p>\n\n\n\n
Komplicirana statistika <\/strong><\/p>\n\n\n\n Ekonomski analiti\u010dar Admir \u010cavali\u0107 ka\u017ee u razgovoru za Ve\u010dernji list kako BiH u tom kontekstu dijeli sudbinu regije, pri \u010demu, primjerice, Srbija ima daleko nepovoljniji odnos umirovljenika i radnika. <\/p>\n\n\n\n Ono \u0161to je, naglasio je, specifi\u010dno za BiH jest \u010dinjenica da imamo vrlo neaktivnu radnu snagu, odnosno veliki broj radno sposobnih, a neaktivnih gra\u0111ana. Pojedinci, ka\u017ee \u010cavali\u0107, ne rade po deset i vi\u0161e godina, a to ukazuje na dublji problem te bi se takva situacija mogla objasniti ili \u010dinjenicom da nema tr\u017ei\u0161nih prilika ili su radni odnosi nepovoljni za radnike. <\/p>\n\n\n\n Naravno, navodi Ve\u010dernjak, tomu treba dodati i da se veliki broj radno sposobnih iseljava, pri \u010demu \u010cavali\u0107 napominje kako dio njih, a posebice sezonci, ostaje prijavljen u BiH. Sve to zajedno govori o tomu koliko je zapravo komplicirana statistika rada u BiH. <\/p>\n\n\n\n Prema podacima dobivenim iz ankete o radnoj snazi koja je provedena od listopada do prosinca 2020., u \u010detvrtom tromjese\u010dju 2020. godine u BiH su bila 1,4 milijuna aktivnih stanovnika, od kojih je 1,1 milijun (83,4 posto) zaposlenih i 235 tisu\u0107a (16,6 posto) nezaposlenih. U istom razdoblju broj neaktivnih osoba iznosio je 1,51 milijun i nije se mijenjao u odnosu na tre\u0107e tromjese\u010dje 2020. godine. <\/p>\n\n\n\n Brojke<\/strong> <\/p>\n\n\n\n Kada je rije\u010d o broju zaposlenih, on se u \u010detvrtom tromjese\u010dju 2020. godine u odnosu na prethodno tromjese\u010dje smanjio za 2,8 posto, \u0161to je prouzro\u010deno smanjenjem poljoprivrednih i gra\u0111evinskih radova u zimskom razdoblju. Broj nezaposlenih osoba u istom razdoblju pove\u0107ao se za 17,3 posto. U \u010detvrtom tromjese\u010dju 2020. godine stopa aktivnosti bila je 48,2 posto, zaposlenosti 40,2, nezaposlenosti 16,6, dok je stopa neaktivnosti iznosila 51,8 posto. <\/p>\n\n\n\n Od ukupnog broja nezaposlenih, 61,7 posto pripada starosnoj skupini od 25 do 49 godina, 22,8 posto skupini od 15 do 24 godine, 15,2 posto skupini od 50 do 64 godine i 0,3 posto ima 65 i vi\u0161e godina.<\/p>\n\n\n\n Istodobno, u kontekstu obrazovne strukture nezaposlenih osoba vidljivo je kako 70,6 posto osoba ima zavr\u0161enu srednju \u0161kolu i specijalizaciju, slijede osobe sa zavr\u0161enom vi\u0161om \u0161kolom, fakultetom, magisterijem, doktoratom – 15,4 posto i osobe sa zavr\u0161enom osnovnom \u0161kolom ili ni\u017eim obrazovanjem – 14 posto. <\/p>\n\n\n\n Curi radna snaga <\/strong><\/p>\n\n\n\n Ve\u0107 dulji niz godina konstantno se upozorava na scenarij koji se i dalje odvija nesmanjenom brzinom – iz BiH curi radna snaga, sve ve\u0107i broj radno sposobnog stanovni\u0161tva posao i sre\u0107u tra\u017ei izvan granica dr\u017eave, a sve to, izme\u0111u ostalog, vodi i nepovoljnom odnosu radnika i umirovljenika.<\/p>\n\n\n\n Op\u0107a je procjena da, kako bi sustav bio odr\u017eiv, broj radnika i umirovljenika treba biti 2:1, no u BiH on je puno bli\u017ee omjeru 1:1. Zajedni\u010dki set socioekonomskih reformi za razdoblje 2019. – 2021. dao je ocjenu stanja prije pandemije iz koje je jasno kako su potrebne zna\u010dajne strukturne promjene u kontekstu olak\u0161avanja poslovanja.<\/p>\n\n\n\n Naime, BDP po glavi stanovnika u BiH na razini je tek jedne tre\u0107ine iznosa u EU. Slab razvoj privatnog sektora i niska razina investicija predstavljaju zna\u010dajan izazov imaju\u0107i u vidu \u010dinjenicu da je privatni sektor dokazani generator dugoro\u010dnog razvoja ekonomije. <\/p>\n\n\n\n