Hrvatska se pribli\u017eava broju od pola milijuna cijepljenih protiv COVID-a, a s obzirom na dinamiku cijepljenja do ljeta ne\u0107e biti, kako se najavljivalo, 70 posto cijepljenih, nego oko 50 posto. No prof.dr.sc. Zlatko Trobonja\u010da vjeruje da imamo razloga za optimizam. Isti\u010de kako u populaciji imamo ve\u0107i broj ljudi koji su preboljeli bolest i tako stekli imunitet, a i broj cijepljenih raste svakim danom. Broj onih koji se mogu inficirati se konstantno smanjuje, pa \u0107e i protuepidemijske mjere bolje djelovati nego prije. Zbog svega toga vjerujem da \u0107emo pobolj\u0161ati na\u0161u epidemiolo\u0161ku sliku do ljeta, ustvrdio je gostuju\u0107i u Studiju 4.<\/p>\n\n\n\n
Nakon \u0161to je Ameri\u010dka agencija za lijekove privremeno zaustavila cijepljenje cjepivom njihove doma\u0107e tvrtke Johnson&Johnson u SAD-u, zbog toga \u0161to je nekoliko \u017eena razvilo rijedak poreme\u0107aj stvaranja krvnih ugru\u0161aka – ta je tvrtka objavila da odga\u0111a distribuciju cjepiva u Europi. Od \u0161est prijavljenih slu\u010dajeva, a rije\u010d je o \u017eenama u dobi izme\u0111u 18 i 48 godina, jedna je preminula, jedna je hospitalizirana u te\u0161kom stanju, a ostale \u010detiri nisu u \u017eivotnoj opasnosti. Njema\u010dki gra\u0111ani mla\u0111i od 60 godina, cijepljeni protiv COVID-a prvom dozom AstraZenece, u drugoj dozi dobit \u0107e cjepivo Pfizera ili Moderne. U pitanju su cjepiva ra\u0111ena na razli\u010ditoj tehnologiji pa se kod laika javlja sumnja je li mogu\u0107e kombinirati ta cjepiva. Na pitanje ho\u0107e li svi ti problemi s cjepivima naru\u0161iti hrvatski plan cijepljenja, Trobonja\u010da je odgovorio da su nam \u017eelje ve\u0107e od mogu\u0107nosti. Izvor:hrt.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Hrvatska se pribli\u017eava broju od pola milijuna cijepljenih protiv COVID-a, a s obzirom na dinamiku cijepljenja do ljeta ne\u0107e biti, kako se najavljivalo, 70 posto cijepljenih, nego oko 50 posto. No prof.dr.sc. Zlatko Trobonja\u010da vjeruje da imamo razloga za optimizam. Isti\u010de kako u populaciji imamo ve\u0107i broj ljudi koji su preboljeli bolest i tako stekli imunitet, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":12806,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12805","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n
Hrvatska je rezervirala 900 tisu\u0107a doza tog cjepiva, a prve doze stigle su u na\u0161u zemlju danas.
O kakvom je cjepivu rije\u010d u Studiju 4 objasnio je imunolog prof.dr.sc. Zlatko Trobonja\u010da s<\/strong> Medicinskog fakulteta u Rijeci.
– Radi se o adenovirusnom cjepivu. Po toj logici je ono sli\u010dno AstraZenecinom cjepivu, iako se ono koristi samo u jednoj dozi. Koristi se humani adenovirus tipa 26. U SAD-u je primije\u0107eno 6 slu\u010dajeva tromboze venskih sinusa mozga u mla\u0111ih \u017eena zbog \u010dega su zdravstveni radnici od vlasti zatra\u017eili da se obustavi daljnja primjena toga cjepiva, rekao je Trobonja\u010da dodav\u0161i da je to cjepivo odmah na po\u010detku dobilo negativni publicitet.
Naglasio je da je pojava poreme\u0107aja stvaranja krvnih ugru\u0161aka vrlo rijetka, radi se o 6 slu\u010dajeva na 7 milijuna primljenih doza toga cjepiva.
– To je manje od jednog slu\u010daja na milijun primljenih doza. Cjepivo izaziva neke nuspojave koje su vrlo rijetke i ja ne mislim da bi ga zbog toga trebalo izbaciti iz uporabe. Pretpostavljam da je ve\u0107a vjerojatnost da \u0107e vas pogaziti auto dok idete na cijepljenje nego da \u0107ete nastradati od tog cjepiva, poru\u010dio je Trobonja\u010da dodav\u0161i da se cjepivo koje izaziva neke nuspojave kod mla\u0111ih \u017eena mo\u017ee upotrebljavati u nekoj drugoj dobnoj skupini ili kod mu\u0161karaca.
Objasnio je o kakvim je nuspojavama to\u010dno rije\u010d.
– Nije to nekakva duboka venska tromboza nogu koja se relativno \u010desto pojavljuje u op\u0107oj populaciji. Radi se o rijetkoj trombozi sinusa glave \u0161to se ne vi\u0111a \u010desto, ili primjerice trombozi utrobnih vena. To nije ne\u0161to \u0161to se \u010desto vi\u0111a te se stoga povezalo s cijepljenjem. Kako su i AstraZenecino i Johnson&Johnsonovo adenovirusna cjepiva, mogu\u0107e je ipak da su nuspojave vezane ba\u0161 za adenovirus. Istra\u017eivanja \u0107e pokazati o \u010demu se radi, rekao je.<\/p>\n\n\n\n
– Teoretski je to mogu\u0107e budu\u0107i da sva ta cjepiva u kona\u010dnici kodiraju nastajanje istog proteina – proteina \u0161iljka koronavirusa. Me\u0111utim radi se o biolo\u0161kim pripravcima koji se apliciraju u ljudsko tijelo i vi nikad ne znate postoji li neka mogu\u0107a interferencija s obzirom na to da se ne radi o istom cjepivu pa bi se sigurno trebala provesti nekakva klini\u010dka ispitivanja prije nego \u0161to se krene u masovnu primjenu, ustvrdio je.<\/p>\n\n\n\n
– Mi bismo \u017eeljeli da odmah drugi dan nakon \u0161to se pojavilo cjepivo svi budu cijepljeni. Ali to je nemogu\u0107e. Radi se o milijunima doza cjepiva koje je prvo trebalo isporu\u010diti. To nije tek tako lako izvesti. U svijetu je do sada primijenjeno 750 milijuna doza, to je ogroman uspjeh. Mi imamo problem s dinamikom dostavljanja cjepiva, mi bismo \u017eeljeli da je to br\u017ee, ali i da smo ih sve dobili odjednom, trebalo bi ih distribuirati i organizirati cijepljenje. Bez obzira na sve, vjerujem da \u0107e do ljeta i turisti\u010dke sezone biti cijepljen znatni dio populacije, rekao je.
Komentirao je i probleme koji su se dogodili s pozivanjem ljudi na cijepljenje kada su neki mla\u0111i i zdraviji gra\u0111ani pozvani prije starijih i onih s kroni\u010dnim bolestima. Ka\u017ee kako postoji dinamika cijepljenja po kojoj prednost imaju stariji gra\u0111ani i kroni\u010dni bolesnici, ali da bi mo\u017eda trebalo razmi\u0161ljati i o zdravstveno-ekonomskom aspektu cijepljenja te po\u010deti cijepiti i one grupe ljudi koje su odgovorne za dobro funkcioniranje ekonomije.
Objasnio je i koliko traje imunutet nakon cijepljenja.
– Kada se cijepite dobit \u0107ete antitijela, ali \u0107ete dobiti i limfocitnu imunost. Protutijela \u0107e nestati kroz godinu, dvije, ali limfocitna imunost koja nas \u0161titi od te\u0161kih oblika bolesti, pa i smrti, te postcovid sindroma koji je jako zna\u010dajan, zna\u010di limfocitna imunost \u0161titi nas desetke godina, a starije ljude vjerojatno do\u017eivotno, poru\u010dio je dodav\u0161i da i jednu i drugu imunost stje\u010demo i cijepljenjem i preboljevanjem bolesti.
– Puno je bolje imunost ste\u0107i cijepljenjem nego preboljevanjem bolesti jer virus ubija na\u0161e stanice, o\u0161te\u0107uje na\u0161e organe i tkivo. Puno je bolje cijepiti se, poru\u010dio je.
Komentiraju\u0107i trenuta\u010dnu epidemiolo\u0161ku situaciju u na\u0161oj zemlji, rekao je da vjeruje kako imamo razloga za optimizam. Objasnio je i za\u0161to.
– Kao prvo, mi u populaciji imamo jedan ve\u0107i broj ljudi koji su preboljeli bolest i tako stekli imunitet, a i broj cijepljenih raste svakim danom. Broj onih koji se mogu inficirati se konstantno smanjuje pa \u0107e i protuepidemijske mjere bolje djelovati nego prije. Zbog svega toga vjerujem da \u0107emo pobolj\u0161ati na\u0161u epidemiolo\u0161ku sliku do ljeta, ustvrdio je.<\/p>\n\n\n\n