Tradicija najave sehura i iftara u Ljubu\u0161kom je sigurno stara nekoliko stolje\u0107a, pi\u0161e halid Sadikovi\u0107 u \u010dlanku objavljenom na portalu ljubusaci.com.<\/p>\n\n\n\n
Pi\u0161e: Halid Sadikovic<\/p>\n\n\n\n
\u010clanak prenosimo u cijelosti bez uredni\u010dkih korekcija:<\/p>\n\n\n\n
I pored toga, na\u017ealost, izvori podataka o ovoj divnom obi\u010daju, svode se samo na sje\u0107anja.
Top je nekada, prije telefona, bio osnovno sredstvo za komuniciranje. U ramazanske
dane top je pucao s ljubu\u0161ke tabije ogla\u0161avaju\u0107i po\u010detak posta (sehur ) i zavr\u0161etak
posta (iftar ). Top je pucao i svakog petka u podne,za tri dana ramazanskog i \u010detiri
dana Kurban-bajrama,na Muhammed a.s.ro\u0111endan (mevlud ),zatim u \u010dast stupanja novog
sultana na prijesto,ro\u0111enja princa na dvoru ili nekog osmanskog dostojanstvenika kad
bi prolazio kroz Ljubu\u0161ki.Pucanj topa s ljubu\u0161ke tabije \u010duo bi se i prilikom svake
zna\u010dajnije pobjede ili poraza osmanske vojske.Top bi se ogla\u0161avao i prilikom
zna\u010dajnih lokalnih doga\u0111aja,napr.kad je Ljubu\u0161acima prijetila opasnost od
Mle\u010dana,uskoka i hajduka ili kada bi se vojnici spremali za rat. Najavu po\u010detka posta u staro vrijeme vr\u0161ili su < budilnici >.Oni su i\u0161li od ku\u0107e do
ku\u0107e i budili na <ru\u010dak>.Za to su dobijali nagradu iz dr\u017eavne riznice.<\/p>\n\n\n\n
Nekada su u svim na\u0161im gradovima,kasabama i ve\u0107im selima i\u0161li bubnjar i dva svira\u010da
,bubnjaju\u0107i i u zurne sviraju\u0107i gradskim ulicama,sokacima i seoskim putevima.Tako su
budili svijet na ru\u010dak,dok jo\u0161 nije top pukao,jer to je zna\u010dilo po\u010detak posta.<\/p>\n\n\n\n
Ne zna se kada je nastao obi\u010daj u Ljubu\u0161kom da top puca uz ramazan.U vrijeme kad je
izgra\u0111ena d\u017eamija na Gradu oko 1558.godine sigurno je da je za najavu iftara bio
dovoljan ezan sa munare.Me\u0111utim,kad se kasaba na Butorovici ,pored mahala Zagra\u0111a i
Grada pro\u0161irila na Crkvicu, Go\u017eulj, Vodicu, kasnije Kokot, \u017dabljak, Prilaz,
Pobri\u0161\u0107e, Glavicu i Prisud,glas mujezina nije mogao doprijeti do svake ku\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
Ljubu\u0161ki je bio pod osmanskom vla\u0161\u0107u preko 400 godina (1473-1878 ).Sigurno je da je
najava sehura i iftara pucnjem iz topa vrlo stara,ali pisani izvori o tome nisu
sa\u010duvani.Jedino preostaje oslonac na sje\u0107anja najstarijih Ljubu\u0161aka,ali i ona ne
dopiru dalje od po\u010detka 19.stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Tradicija najave sehura i iftara topovskim pucnjem u na\u0161im d\u017eematima se postepeno
gasila.Poslije Drugog svjetskog rata ramazanski top se \u010duo jedino u Ljubu\u0161kom,gdje
je povremeno pucao sve do polovine ramazana 1979.godine.Ka\u017eu da se pucanj topa mogao
\u010duti tri puta,za ustajanje na ru\u010dak,za sehur-po\u010detak posta i za iftar.Posljednjih
godina,prije 1979.godine,koliko se sje\u0107am,top je pucao samo za iftar.<\/p>\n\n\n\n
U go\u017euljskoj d\u017eamiji \u010duvala su se do 1984.godine ( mo\u017eda su i sada na uzgoru ) dva
mala topa,istih dimenzija,jedan ispravan,du\u017eine oko 30 cm.,te\u017eine oko 20 kg.Zvali su
ih ma\u010dkule (od italijanski mascolo-mali top).Naziv je pozajmljen od Dalmatinaca i u
ljubu\u0161kom rje\u010dniku je skoro nepoznat.To je ustvari kratka cijev sa dnom,iz jednog
jedinog dijela.,izra\u0111ena od livenog \u017eeljeza.,debljine oko 3 cm.,sa promjerom od 10
do 15 cm.Iako se \u010dini da je rukovanje ma\u010dkulom jednostavno,za to je ipak potrebno
neko iskustvo i znanje.Prije potpaljivanja u cijev se ubacuje odre\u0111ena koli\u010dina
crnog baruta,zatim usitnjena cigla ili kamen.U poseban otvor se namjesti oko 10 cm.
dug komad sporogoru\u0107eg \u0161tapina,zatim se sadr\u017eaj cijevi dobro nabije.<\/p>\n\n\n\n
Prema ljubu\u0161koj narodnoj predaji ovi mali topovi su pucali bez prekida u periodu
osmanske i austro ugarske vlasti,a i u periodu od 1918. do 1941.godine.Ka\u017eu da su
ranije ma\u010dkule bile znatno du\u017ee i da su za rukovanje birani ljudi koji su imali
motive i znanje za te poslove.Za svoj trud oni su obavezno dobijali novac i
darove,obi\u010dno ko\u0161ulje,pe\u0161kire i mahrame.<\/p>\n\n\n\n
Prvi poznati rukovaoc ramazanskog topa u Ljubu\u0161kom bio je neki Ahmet.Ne zna mu se
prezime,ni mahala iz koje poti\u010de,niti neki drugi li\u010dni podatak.On je tu u du\u017enost
obavljao od oko 1900.godine do prije po\u010detka Prvog svjetskog rata.Pored toga \u0161to je
pucao iz topa,u vrijeme ru\u010dka bubnjao je na nekoj vrsti bubnja i recitirao neke
kratke pjesmice.<\/p>\n\n\n\n
Poslije Ahmeta iz topa su pucali Avdo Nik\u0161i\u0107,zidar (oko 20 godina) i Avdo
Maksi\u0107,neprekidno do po\u010detka Drugog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n
Tradicija pucanja topa uz ramazan u Ljubu\u0161kom nije omelo ratno stanje od 1914.do
1918.godine.U Drugom svjetskom ratu,me\u0111utim,netolerantni italijanski vojnici sru\u0161ili
su dio d\u017eamije na Gradu,odnijeli u Italiju jedan predivan tarih na arapskom jeziku
isklesan na kamenu iznad d\u017eamijskih vrata i oduzeli ma\u010dkulu iz koje se do tada
nesmetano pucalo uz ramazan.Sve do ramazana 1968.godine ramazanski dani tekli su bez
topovske najave sehura i iftara.Otada do ramazana 1979.godine,jedino se u Ljubu\u0161kom
odr\u017eala ova divna tradicija.Top je,dodu\u0161e, bio mnogo manji od onog ranijeg koga su
odnijeli talijanski vojnici,ogla\u0161avao se samo za vrijeme iftara,ali se mogao \u010duti u
svakoj ljubu\u0161koj mahali.Topom su u tom periodu rukovali Agan Mu\u0161i\u0107,Mujo \u010ce\u0161ko i
D\u017eabir Maksi\u0107.Kada je za ramazana 1979.godine zbog gre\u0161ke pri nabijanju cijevi te\u0161ko
povrije\u0111en rukovaoc Hasan Korjeni\u0107 (popularni <Dedo>),ova dopadljiva tradicija je
prekinuta.Gradske vlasti nisu dozvolile ,sasvim opravdano,dalje pucanje iz malog
topa dok se ne osiguraju dva osnovna uvjeta:stru\u010dno rukovanje i pouzdano
finansiranje.<\/p>\n\n\n\n
U vezi sa pucanjem topa uz ramazan sa\u010duvana je i jedna zanimljiva pri\u010da od prije
preko stotinu godina,za vrijeme <stare Austrije>.Nije vezana za Ljubu\u0161ki, ali jest
za uglednog Ljubu\u0161aka,tada gradona\u010delnika Sarajeva, Mehmed-bega Kapetanovi\u0107a.Autor
te pri\u010de je poznati bo\u0161nja\u010dki pisac Edhem Mulabdi\u0107.Ovdje se doslovno navode samo
neki fragmenti:<\/p>\n\n\n\n
\u2026Jedne od tih godina do\u0107i \u0107e u Sarajevo neki novi vojni dostojanstvenik,koga je
njegova slu\u017eba dovela ovamo,gdje prije nikad nije bio.Kako se desio ramazan,njega je
vrlo neugodno iznenadilo pucanje topova u neobi\u010dno doba no\u0107i,u tri-\u010detiri sata u
jutro ,koji su po starom obi\u010daju javljali muslimanskom gra\u0111anstvu ,da je vrijeme
ru\u010dku,odnosno sat kasnije,da je vrijeme da se zaposti.Visoki gost bio je ne malo
iznena\u0111en ovim topovskim metcima u neobi\u010dno doba no\u0107i,pa je sutradan izjavio svoje
veliko negodovanje na vi\u0161e mjesta o\u0161trim tonom i svojim osobnim utiskom u tom,po
njegovom mi\u0161ljenju,sredovje\u010dnom obi\u010daju,koji bi,naravno,trebalo zabraniti odnosno ne
dozvoliti\u2026<\/p>\n\n\n\n
Naravno,to je izazvalo ogor\u010denje sarajevskih muslimana.Mehmed-begu se ukazala
prilika da uzvrati samo nekoliko dana kasnije na bajramskoj sve\u010danosti u sarajevskoj
kiraethani (\u010ditaonici) gdje je ,pored najvi\u0161ih bo\u0161nja\u010dkih i austrijskih funkcionera
bio i pomenuti vi\u0161i oficir.U pozdravnom govoru,Mehmed-beg je,pored ostalog,rekao:<\/p>\n\n\n\n
\u2026.Na stotinama munara na\u0161ih svijetla sjaju po cijele no\u0107i i pokazuju cijelom
svijetu da je ovo sveti mjesec ramazan,sa stotina na\u0161ih munara razlije\u017eu se danju i
no\u0107u ezani ,sveti pozivi muslimanima na molitvu ,a oni,puni vjerskog zanosa ,hrle u
d\u017eamije bez i najmanje bojazni za svoje \u017eivote.Svake no\u0107i ovog svetog mjeseca kao i
na bajram pucaju topovi i pokazuju svakom,da su ovo sve\u010dani dani za muslimane,a da
jo\u0161 nikom ne pada na um ,da i pomisli,da bi kome moglo biti krivo ,ni da rije\u010d
progovori ni za ove na\u0161e topove,ni za ova na\u0161a svijetla na munarama kao znakove
muslimanske pobo\u017enosti i vr\u0161enja islamskih obreda\u2026<\/p>\n\n\n\n
Pro\u0161lo je mnogo dobrih godina od mojih prvih ramazana na Go\u017eulju. Ostali su kao
blijedi akvareli slike porodi\u010dnih iftara za sinijom, ramazanskih sila i pite krompira\u0107e ispod sa\u0107a malo posute lugom.<\/p>\n\n\n\n