{"id":129671,"date":"2022-04-06T14:05:47","date_gmt":"2022-04-06T13:05:47","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=129671"},"modified":"2022-04-06T14:05:48","modified_gmt":"2022-04-06T13:05:48","slug":"ravnatelj-stic-bez-dobrih-nastavnika-nema-skole-sustav-treba-mijenjati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/04\/06\/ravnatelj-stic-bez-dobrih-nastavnika-nema-skole-sustav-treba-mijenjati\/","title":{"rendered":"Ravnatelj Sti\u0107: Bez dobrih nastavnika nema \u0161kole, sustav treba mijenjati"},"content":{"rendered":"\n

Da su djeca najve\u0107e bogatstvo, te da je njihovo obrazovanje najbolji zalog za budu\u0107nost znaju svi. No, najdugovje\u010dniji srednjo\u0161kolski ravnatelj Zlatko Sti\u0107<\/strong> tu je jednostavnu istinu pokazao i na djelu. Naime, Prirodoslovnu \u0161kolu \u201eVladimir Prelog\u201c u Zagreb, koju djeca obo\u017eavaju i vole u nju dolaziti, u svojih 28 godina karijere podignuo je do jedne od najpresti\u017enijih \u0161kola u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n

\u0160kola koja nekada nije bila u trendu <\/strong>
Kada je 1990. zapo\u010deo svoj rad u tada kemijskoj i geolo\u0161koj tehni\u010dkoj \u0161koli, a 1993. preuzeo kao ravnatelj, bila je to samo jedna \u0161kola gotovo na periferiji grada koju su mnogi dosta nerado upisivali.

– Nismo bili u trendu. Kemijska \u0161kola je bila popularna do osamdesete godine, dok je jo\u0161 industrija bila u punoj snazi. Sve ve\u0107im otvaranjem granica Jugoslavije za uvoz novih kemikalija i proizvoda, kemijska industrija polako tone \u2013 samim time je pao interes dobrih u\u010denika za upis i \u0161kola se po\u010dela baviti u\u010denicima koji su se upisali radi slobodnih mjesta, pri\u010da Sti\u0107.

Na sre\u0107u, danas je situacija potpuno druga\u010dija.

– Pro\u0161le godine smo na elektronskim prijavama imali 1280 prijava na 240 mjesta. To je 6 u\u010denika na jedno mjesto, dodao je.

\u0160to se ti\u010de upisa u srednje \u0161kole, dana\u0161nji kriterij 5.0, \u010dini se, postao je vi\u0161e pravilo nego iznimka u mnogim \u0161kolama. Sude\u0107i prema tome, \u010dak ni genijalni u\u010denici s malo lo\u0161ijim ocjenama u pojedinim predmetima \u2013 poput Mate Rimca<\/strong>, danas ne bi mogli upisati niti jednu presti\u017enu \u0161kolu. Sti\u0107 napominje kako su najve\u0107i problem u Hrvatskoj strukovne \u0161kole, koje ustvari \u201edr\u017ee\u201c gospodarstvo.

– U\u010denici moraju imati posebnu poziciju kad zavr\u0161avaju te \u0161kole, jer oni nisu ni\u0161ta lo\u0161iji od u\u010denika gimnazije. Lako je dokazati kako su programi nekih \u0161kola te\u017ei od onih op\u0107e gimnazije. Strukovne \u0161kole imaju fantasti\u010dne u\u010denike koji uredno upisuju fakultete koje \u017eele. Tu treba dati dobre profesore, ali koji in\u017eenjer elektrotehnike ili strojarstva \u0107e raditi za pla\u0107u u 5 i pol tisu\u0107a kuna? Bez dobrih nastavnika nema \u0161kole – to je problem kod strukovnih \u0161kola. Treba mijenjati sustav. Ja zagovaram da po\u010detna pla\u0107a u \u0161kolstvu treba biti minimalno 8 tisu\u0107a kuna, ali moramo dobiti dobre nastavnike, napominje ovaj dugovje\u010dni ravnatelj. <\/p>\n\n\n\n

U poslu su mu najva\u017eniji u\u010denici, vodi i \u0161kolsku nogometnu ekipu <\/strong>
U poslu su mu najva\u017eniji u\u010denici, a ljubav prema onome \u0161to radi najbolje prepoznaju njegovi kolege.

– Jako puno vremena \u2013 \u0161to radnog, \u0161to slobodnog, provodi s u\u010denicima. On \u0107e ih do\u010dekati ujutro u 7:45 pred \u0161kolom, a puno puta \u0107e ih i ispratiti u 19:15 u iz \u0161kole. Kao i nas profesore. To je vrijeme ulo\u017eeno u u\u010denike, i nikad se ne mo\u017ee zaboraviti. Upravo zbog stava da mu se uvijek mogu obratiti, u\u010denici ga i vole. Kod njega su vrata uvijek \u0161irom otvorena, pri\u010da biv\u0161a profesorica kemije u P\u0160VP-u Irena Ognjenovi\u0107.<\/strong>

Osim upravljanja \u0161kolom, Sti\u0107 od 1994. vodi i \u0161kolsku nogometnu ekipu.

– Mislim da ga u\u010denici gledaju ba\u0161 onako kako bi \u017eeljeli gledati osobu od autoriteta \u2013 s jedne strane imaju puno povjerenja u njega, a s druge strane, kad on ka\u017ee dosta, onda je dosta. Voljela bih da ravnatelji s tako puno iskustva i dobrom vizijom mogu vi\u0161e participirati u dono\u0161enju pravilnika i zakona koji se ti\u010du \u0161kolstva, jer onda su oni dugotrajni. Sti\u0107 je sudjelovao na izradi pravilnika o normi rada nastavnika, koji se nije mijenjao sigurno 20 godina, za razliku od mnogih drugih zakona koji se mijenjaju pre\u010desto, ka\u017ee \u017deljka Frkovi\u0107<\/strong>, ravnateljica X. gimnazije \u201eIvan Supek\u201c u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n

Od 1996. \u010dlan je Upravnog odbora Crvenog kri\u017ea, a 1997. preuzeo je ulogu predsjednika povjerenstva natjecanja iz kemije. Dvije godine, od 1998. do 2000. bio je i predsjednik Udruge hrvatskih srednjo\u0161kolskih ravnatelja. 2004. Sti\u0107 radi na promjeni imena \u0161kole u \u201ePrirodoslovna \u0161kola Vladimir Prelog\u201c, a 2020. godine dobiva Nagradu Grada Zagreba za uspje\u0161an rad u obrazovanju.

Trenutno traje novi natje\u010daj za poziciju ravnatelja u \u0161koli, za koju se Sti\u0107 ponovno kandidirao. Smatra kako je recept biranja dobrog ravnatelja biranje prema \u017eivotopisu i sposobnosti.

– To \u0161to ste vi dobar profesor nekog predmeta ne zna\u010di da \u0107ete biti dobar ravnatelj. On mora imati i financijske i organizacijske sposobnosti, strpljivost i spremnost na puno radnog vremena. Ja sam bio u \u0161koli po 14 sati, i sad sam ponekad po 12 sati. Na\u017ealost, na natje\u010dajima je zadnjih godina sve manje kandidata, ljudi vi\u0161e ne \u017eele biti ravnatelji jer su izlo\u017eeni svim mogu\u0107im napadima od strane svih institucija. Provodite stvari s kojima se nekad ne sla\u017eete jer vam je netko ‘odozgo’ naredio. Mora\u0161 uvesti disciplinu u kolektiv, pa do\u017eivljava\u0161 otpor. Djelomi\u010dno su i roditelji problem, a ni pla\u0107e nisu adekvatne. Morate donositi odluke i znati se sna\u0107i, obja\u0161njava.

Svojim radom i projektima uspio je povu\u0107i mnogo novca iz Europske Unije, ali napraviti i mnogo reformi unutar \u0161kole \u2013 implementirao je kurikulume i educirao profesore za \u010dak 15 novih kolegija.

– Programi koje imate propisani su u dr\u017eavi i \u010desto su stereotipni i suhoparni, ponekad dosadni i zastarjeli. Okupio sam tim od 24 kolega da stvorimo ne\u0161to va\u017eno. Kako bi dobili najvi\u0161e novaca, trebali su nam partneri za rad \u2013 ja sam gledao Plivu i zagreba\u010dki PMF. Kad smo im pokazali svoj plan, oni su rekli da. PMF-u smo ponudili i da njihovi profesori budu predava\u010di na\u0161im profesorima kod edukacije za provedbu. Dobili smo maksimum novaca iz fonda i i\u0161li na edukacije po cijeloj Europi kako bismo napisali te kurikulume, pri\u010da Sti\u0107.

Tako je u \u0161kolu, izme\u0111u ostalih, doveo predmete poput kemije hrane, kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja o znanosti, kemije okoli\u0161a, bionike, nutricionizma, geoinformatike, i druge.

– To nam je dalo na popularnosti, ali je klincima dalo i malo druga\u010diji uvid u STEM podru\u010dje koje razvijamo u na\u0161oj \u0161koli. Danas smo, uz MIOC, najuspje\u0161nija gimnazija u Hrvatskoj, rekao je.<\/p>\n\n\n\n

“\u0160kola mora biti mjesto gdje se u\u010denici osje\u0107aju kao doma”\u00a0<\/strong>
Isti\u010de kako \u0161kola mora biti mjesto gdje se u\u010denici osje\u0107aju kao doma, imaju aktivnosti i svi imaju jednaka prava.

– Napravili smo kantinu s puno dvosjeda i trosjeda gdje pi\u0161u zada\u0107e, imaju svoje ormari\u0107e, sport u \u0161koli s posebnim terminima, knji\u017enicu od 400 kvadrata u kojoj nabavljamo beletristiku po izboru u\u010denika. Sada smo i me\u0111u 4 najbolje \u0161kole u svim sportovima u gradu Zagrebu \u2013 u\u010denicima treba pru\u017eiti te stvari, rekao je.

Zvali su ga i politi\u010dari, ka\u017ee, ve\u0107 \u010detiri ili pet puta na razli\u010dite funkcije koje je odbio.

– Htjelo me se staviti da funkcioniram kao dio ve\u0107 postoje\u0107eg sustava. To meni te\u0161ko ide, volio bih stupnjeve slobode za koje ja odgovaram. Ljep\u0161e mi je biti u \u0161koli nego biti neki pomo\u0107nik ministra, ka\u017ee Sti\u0107.

Izvan \u0161kole, ima vlastiti OPG na kojem proizvodi aroniju. I prije svega, predani je otac koji je uz posao, nakon rastave, gotovo samostalno odgojio dvoje, danas ve\u0107 odrasle, djece.

– U \u017eivotu sam puno radio preko servisa, savladao sam puno stvari. Nau\u010dio sam da mora\u0161 raditi da bi stvorio, mora\u0161 biti odgovoran, kreativan \u2013 i to sam prenosio na svoju djecu. Sretan sam da imam dvoje krasnih klinaca, koji su odgovorni, zaklju\u010duje.<\/p>\n\n\n\n