Nad\u017eivjele su dinosaure, razmi\u0161ljaju krakovima, ’emotivne su’ i mogu nau\u010diti gotovo sve \u0161to im se poka\u017ee. Vijest o otvaranju prve farme hobotnica potaknula je nedavno prosvjede diljem svijeta.<\/p>\n\n\n\n
Vi\u0161e od 75 svjetskih organizacija za za\u0161titu i prava \u017eivotinja pro\u0161le je nedjelje u brojnim svjetskim gradovima prosvjedovalo protiv otvaranja prve svjetske farme hobotnica u \u0160panjolskoj. Zgro\u017eeni su i znanstvenici koji poru\u010duju da se ova bi\u0107a ne bi smjela komercijalno uzgajati za hranu. Tim stru\u010dnjaka prou\u010dio je vi\u0161e od 300 znanstvenih studija koje potvr\u0111uju da hobotnice pokazuju emocije, od radosti i uzbu\u0111enja do tuge i boli.<\/p>\n\n\n\n
To potvr\u0111uje tako\u0111er instruktor ronjenja i istra\u017eiva\u010d Velimir Vrzi\u0107 koji je jednom zgodom svjedo\u010dio \u010dudesnom prizoru \u2013 ugledao je vr\u0161u s \u010detiri zarobljene hobotnice dok je peta bila slobodna i dvama krakovima se dodirivala s jednom unutra. \u201eTaj dirljivi prizor dokaz je njihove inteligencije\u201c, dr\u017ei.<\/p>\n\n\n\n
Br\u017ee od treptaja<\/strong> \u201eDimenzije i gra\u0111a mozga hobotnice relativno sli\u010di ljudskom\u201c, ka\u017ee Marko Mili\u0161a, izvanredni profesor na PMF-u u Zagrebu koji studente pou\u010dava o beskralje\u017enjacima.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, cijelo hobotni\u010dino tijelo isprepleteno je neuronima i ve\u0107ina ih se nalazi u krakovima, ne u mozgu. Krakovima razmi\u0161lja, njima osje\u0107a okus i miris pa je sposobna iznimno brzo analizirati okolicu i shodno tome munjevito reagirati. Znanstvenici vjeruju da za gledanje ne koristi samo o\u010di ve\u0107 cijelu ko\u017eu.<\/p>\n\n\n\n Iako uglavnom \u017eivi samo godinu-dvije mo\u017ee se podi\u010diti sposobno\u0161\u0107u planiranja. Poput sisavaca, primjerice, plijen zna spremiti \u2018za poslije\u2019. \u201eVrlo je zagonetno kako i kada je to nau\u010dila\u201c, rekao je Hini Mili\u0161a koji smatra da takvo pona\u0161anje hobotnicama nije uro\u0111eno.<\/p>\n\n\n\n Raspoznaju ljude<\/strong> Zaigrane su i vrlo znati\u017eeljne, no nisu dru\u0161tvene pa je nejasno za\u0161to i kako im se inteligencija toliko razvila. Stru\u010dnjaci naime smatraju da upravo socijalizacija poti\u010de njezin razvoj. Prou\u010davaju\u0107i hobotnice, \u010dini se da je u tom pogledu ipak presudna borba za pre\u017eivljavanje. \u201eNjihova inteligencija usporediva je s onom u kitova. Te\u0161ko da bi na\u0161li organizam, pogotovo u beskralje\u017enjaka, koji je sli\u010dniji na\u0161oj vrsti\u201c, navodi Mili\u0161a.<\/p>\n\n\n\n Neobi\u010dno je, isti\u010de, da su ove \u017eivotinje toliko udaljene od ljudi na evolucijskom stablu razvile tako kompleksna pona\u0161anja. Dodaje da visoka razina inteligencije ina\u010de ima smisla kod vrsta s duljim \u017eivotnim vijekom \u0161to cijelu pri\u010du \u010dini jo\u0161 nelogi\u010dnijom. Fascinantna je i njihova briga za potomstvo. Kod nekih vrsta, \u017eenke danono\u0107no \u0161tite oplo\u0111ena jaja za vrijeme \u010dega se manje ili vi\u0161e iscrpe, ponekad i ugibaju od gladi.<\/p>\n\n\n\n Krivolov<\/strong> Istra\u017eiva\u010d Vrzi\u0107 smatra da je krivolov poguban za brojnost morskih organizama. Ka\u017ee da se ne radi o \u201cnoni\u0107ima koji bace vr\u0161u da ulove dvije kile ribe za objed\u201c. Radi se o ozbiljnom kriminalu pojedinaca koji od prodaje ilegalnog ulova na crnom tr\u017ei\u0161tu jako dobro \u017eive, upozorava.<\/p>\n\n\n\n Nelojalnu konkurenciju \u017eeli suzbiti i EU upozoravaju\u0107i da je ilegalni ribolov ozbiljna prijetnja registriranim ribarima, odr\u017eivosti i bioraznolikosti. Stoga u skladu s ciljevima Zelenog plana i Strategije biolo\u0161ke raznolikosti Europski parlament i Komisija rade na ja\u010danju za\u0161tite morskih ekosustava.<\/p>\n\n\n\n Nelegalnim izlovom morskih organizama \u017eivotinje se masakriraju, upozorava Vrzi\u0107. \u201cNemojmo raditi okoli\u0161u ono \u0161to ne bi htjeli da se radi nama\u201c, poru\u010duje. Me\u0111utim, ne vidi kako tom problemu stati na kraj jer bi \u201cza u\u010dinkovito nadgledanje podmorja trebalo tisu\u0107e ronioca\u201c.<\/p>\n\n\n\n Kako bi dosko\u010dili problemu, eurozasupnici su sukladno EU strategiji Od polja do stola u 2021. zatra\u017eili osiguranje sljedivosti proizvoda ribarstva i akvakulture u cijelom prehrambenom lancu. EP ustraje na tome da potro\u0161a\u010di znaju kada, gdje i kako su ulovljeni proizvodi koje kupuju.<\/p>\n\n\n\n Hobotnice \u0107e opstati<\/strong> U Jadranu je najzastupljenija obi\u010dna hobotnica te\u017eine oko dva kilograma koja po\u017eivi godinu do dvije. Najve\u0107e su pacifi\u010dke, poznatije kao divovske, koje mogu te\u017eiti do 50 kilograma. \u017dive ne\u0161to du\u017ee, u akvarijima \u010dak i do pet godina.<\/p>\n\n\n\n Mili\u0161a je ispripovijedao zgodu o Amerikancima i ulovljenim divovskim hobotnicama. Nisu ih imali kamo smjestiti pa su zavr\u0161ile s morskim psima. Sljede\u0107e jutro u akvariju su na\u0161li samo hobotnice.<\/p>\n\n\n\n Ogromne ili sasvim male, zapanjuju\u0107e pokretljive, majstori kamufla\u017ee, iznimno inteligentne, fantasti\u010dne i bizarne \u2013 hobotnice nikoga ne ostavljaju ravnodu\u0161nim, napose znanstvenike. Oni su, shodno tome, osudili planove \u0161panjolske tvrtke nazvav\u0161i ih eti\u010dki i ekolo\u0161ki neopravdanim.<\/p>\n\n\n\n Znanstvenici su uvjereni da je \u2018humani\u2019 uzgoj hobotnica nemogu\u0107, stoga su pokrenuli kampanju \u2018Suosje\u0107anje u svjetskoj poljoprivredi\u2019. U sklopu inicijative poslali su otvorena pisma svjetskim vladama, me\u0111u kojima i \u0160panjolskoj, s ciljem zabrane komercijalnog uzgoja.<\/p>\n\n\n\n Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nad\u017eivjele su dinosaure, razmi\u0161ljaju krakovima, ’emotivne su’ i mogu nau\u010diti gotovo sve \u0161to im se poka\u017ee. Vijest o otvaranju prve farme hobotnica potaknula je nedavno prosvjede diljem svijeta. Vi\u0161e od 75 svjetskih organizacija za za\u0161titu i prava \u017eivotinja pro\u0161le je nedjelje u brojnim svjetskim gradovima prosvjedovalo protiv otvaranja prve svjetske farme hobotnica u \u0160panjolskoj. Zgro\u017eeni […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":131198,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-131197","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n
Ova nevjerojatno prilagodljiva bi\u0107a uspjela su pre\u017eivjeti stotinama milijuna godina u oceanima punim predatora. Njihove prilagodbe na okolinu hitrije su nego u bilo koje druge \u017eivotinje, promjena kamufla\u017ee doga\u0111a se br\u017ee od najbr\u017eeg treptaja oka. U sat vremena jedan je istra\u017eiva\u010d izbrojao \u010dak 177 prilagodbi.<\/p>\n\n\n\n
Hranu ponekad skriva u ljuske ili rupe koje zatvara kamenjem. Donedavno se mislilo da takva pona\u0161anja mogu demonstrirati samo ljudi, neki primati i odre\u0111ene vrste ptica. Zna, osim toga, odvrnuti \u010dep na boci ili otvoriti kutiju kako bi do\u0161la do hrane. Izvrsna je tako\u0111er u testovima memorije. Mo\u017ee raspoznati razli\u010dite ljude, \u010dak kada su jednako odjeveni.<\/p>\n\n\n\n
Lako\u0107a kojima ih ljudi mogu uloviti \u010dini se apsurdnom. Naime, na stjenovitim pla\u017eama mogu se vidjeti kupa\u010di kako ih rukom vade iz mora \u0161to je mogu\u0107e objasniti time da se ne boje jer se radi o vr\u0161nim predatorima, ali i njihovom znati\u017eeljom.<\/p>\n\n\n\n
Hobotnice \u017eive u svim morima svijeta i u najraznolikijim stani\u0161tima. Mili\u0161a ne strahuje za njihov opstanak jer su \u201cpostojale prije dinosaura i jo\u0161 uvijek su tu\u201c.<\/p>\n\n\n\n