Poznati bosanskohercegova\u010dki pijanist Bartolomej Stankovi\u0107 u intervjuu za Dnevnik.ba podijelio je svoje dosada\u0161nje dugogodi\u0161nje iskustvo rada u glazbi i umjetnosti. <\/p>\n\n\n\n
Uspjehe u karijeri ostvario je ne samo u Bosni i Hercegovini nego i \u0161ire, nastupaju\u0107i u svjetskoj glazbenoj metropoli \u2013 Be\u010du. <\/p>\n\n\n\n
Trideset\u010detverogodi\u0161nji pijanist i vanredni profesor na Katedri za klavir Muzi\u010dke akademije Univerziteta u Isto\u010dnom Sarajevu klavir je magistrirao na Muzi\u010dkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. em. Pavice Gvozdi\u0107 2011. godine, a postdiplomski studij zavr\u0161io je na akademiji \u201eSteinway Academy\u201c u Veroni u klasi pijanista Federica Gianella, 2012. godine.<\/p>\n\n\n\n
Razgovarala: Ru\u017ea \u010calaga<\/strong><\/em>, Dnevnik.ba<\/p>\n\n\n\n S koliko ste godina po\u010deli svirati klavir i \u0161to je potaknulo Va\u0161u ljubav prema klaviru?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Prvi susret s klavirom dogodio se krajem 1996. godine, kada sam s roditeljima jednu ve\u010der posjetio Franjeva\u010dki samostan Svetog Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci. Tada\u0161nji bogoslov, a dana\u0161nji dekan Franjeva\u010dke teologije u Sarajevu, fra Danimir Pezer, mi je svirao nekoliko vje\u017ebica iz Bejerove po\u010detnice i obja\u0161njavao prve note. Nekoliko mjeseci poslije, nakon devetog ro\u0111endana, profesorica Bahrija \u0160abanovi\u0107 mi je odr\u017eala prvi sat klavira. Ljubav prema klaviru su potaknuli ljudi koji su bili uz mene, napose moji roditelji, bake i djed, brat i sestra, fra Danimir i profesorica Bahrija. Zanimanje za glazbu je polagano raslo i tek sada, nakon 25 godina istra\u017eivanja klasi\u010dne glazbe, mogu re\u0107i da je djelomi\u010dno i razumijem. Preda mnom je jo\u0161 puno, puno godina rada, istra\u017eivanja i interpretiranja klasi\u010dne glazbe. <\/p>\n\n\n\n Koliko je potrebno otprilike vremena i priprema za uvje\u017ebavanje i usavr\u0161avanje sviranja kompleksnijih djela pred nastup?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Neka djela se mogu brzo nau\u010diti i nije potrebno puno vremena da bi se nau\u010dila. Tako\u0111er, postoje djela poput Lisztove Sonate u h-molu, koju pijanist u\u010di i usavr\u0161ava kroz \u010ditav \u017eivot. Rahmanjinov je jednom prilikom rekao da je glazba dovoljna za \u017eivot, ali da \u017eivot nije dovoljan za glazbu. Umjetni\u010dka glazba za klavir obuhva\u0107a period od po\u010detka 17. stolje\u0107a pa sve do danas i zaista je mogu\u0107e cijeli \u017eivot posvetiti istra\u017eivanju i usavr\u0161avanju razli\u010ditih kompozicija koje su pisali glazbeni geniji. S obzirom da ve\u0107ina ljudi vidi samo \u201evrh sante leda\u201c \u0161to zapravo oslikava pijanista – umjetnika koji svira koncert pred publikom, \u010dinjenica je da se ispod povr\u0161ine kriju stotine sati rada, godine usavr\u0161avanja i istra\u017eivanja.\u00a0<\/p>\n\n\n\n Na kojoj vrsti klavira Vam je najdra\u017ee svirati i za\u0161to?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nekada su se klaviri dijelili na klavire s be\u010dkom i engleskom mehanikom. Danas su gotovo svi klaviri s tzv. engleskom, odnosno repeticionom mehanikom. Zato, danas mo\u017eemo dijeliti klavire na dobre i lo\u0161e, odnosno klavire koji su u vrhunskom stanju i izgra\u0111eni su od najkvalitetnijih materijala te one lo\u0161e, koji su ili u lo\u0161em stanju ili su lo\u0161e kvalitete. Dok sam studirao u Italiji, imao sam prilike svirati na koncertnom klaviru Fazioli koji se ru\u010dno proizvodi u Italiji i zaista je rije\u010d o vrhunskom instrumentu. Tako\u0111er, u Milanu sam svirao na japanskom koncertnom klaviru Shigeru-Kawai koji je naprosto savr\u0161en instrument. Svirao sam koncerte i na pianinima, elektri\u010dnim klavirima, klavirima koji su (na\u017ealost) u groznom stanju, ali jedan od najboljih klavira na kojem sam ikada svirao u \u017eivotu je Steinway u Glazbenoj \u0161koli u Sisku u Hrvatskoj. <\/p>\n\n\n\n Djela kojeg skladatelja su Vam najdra\u017ea za svirati i za\u0161to?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Za ve\u0107inu glazbenika koji se bave umjetni\u010dkom glazbom ovo pitanje je izuzetno te\u0161ko, pa tako i za mene. Svaka faza u \u017eivotu jednog umjetnika ima i najdra\u017eeg skladatelja. Nekada je to u mom \u017eivotu bio Chopin, nekada Rachmaninoff, nekada Bach, ali najvi\u0161e se volim vra\u0107ati Lisztu i istra\u017eivati njegovu glazbu. Ove godine istra\u017eujem Lisztov ciklus \u201ePoeti\u010dne i religiozne harmonije\u201c (Harmonies po\u00e9tiques et religieuseses), ciklus od 10 stavaka programskog karaktera, a Franz Liszt je na ovom djelu radio \u010ditavih 5 godina. Istra\u017euju\u0107i Lisztov \u017eivot i njegova djela, zaista mogu re\u0107i da je rije\u010d o najve\u0107em duhovniku u glazbi 19. stolje\u0107a. Ostavio je iza sebe preko 1000 djela, odgojio stotine u\u010denika koji su njegovo u\u010denje pijanizma pro\u0161irili po \u010ditavom svijetu, pomagao je siroma\u0161nima, brinuo se za povijesnu ostav\u0161tinu, a njegova ma\u0161ta, talent i kreacija su utrle put novim glazbenim pravcima poput impresionizma i ekspresionizma. Kako se bli\u017ei vrijeme Velikog tjedna i blagdana Uskrsa, posebnu pa\u017enju posve\u0107ujem slu\u0161anju njegovih velikih vokalno-instrumentalnih djela poput skladbe Via Crucis (Put Kri\u017ea) i oratorija Christus (Krist).<\/p>\n\n\n\n Nastupali ste na brojnim koncertima, mo\u017eete li izdvojiti Vama osobno najdra\u017ei nastup?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Svaki nastup nosi neka osobna iskustva, lijepe trenutke i sje\u0107anja, ali jedan od najdra\u017eih nastupa do sada je bio koncert s Dubrova\u010dkim simfonijskim orkestrom u Tvr\u0111avi Revelin u Dubrovniku. Koncert je bio u potpunosti rasprodan i svirali smo Koncert za klavir i orkestar u b-molu ruskog kompozitora Pjotra Ilji\u010da \u010cajkovskog. Orkestrom je ravnao ugledni ruski dirigent Ildous Galliouline. Drugi najdra\u017ei nastup kojeg se vrlo rado sje\u0107am je koncert Balkan Madness, kojeg sam 2016. godine odr\u017eao u dvorani Arnold Schonber Center u Be\u010du i tom prilikom sam svirao isklju\u010divo djela za klavir bosanskohercegova\u010dkih skladatelja. Svirati i predstaviti djela bh. autora u svjetskoj glazbenoj metropoli kao \u0161to je Be\u010d, izuzetno je iskustvo, ponos i \u010dast.<\/p>\n\n\n\n Koliko smatrate da su mladi u BiH zainteresirani za umjetnost i glazbu, op\u0107enito prema Va\u0161em mi\u0161ljenju?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ako pogledamo YouTube trending listu za podru\u010dje BiH, sve \u0107e nam biti jasno. Do\u0161lo je neko novo vrijeme, danas mlade zanima druga vrsta glazbe, umjetni\u010dku glazbu je nemogu\u0107e slu\u0161ati dok pri\u010date, ona se treba slu\u0161ati u miru, ti\u0161ini, treba se i ne\u0161to pro\u010ditati, nau\u010diti, a to u dana\u0161nje vrijeme brzog na\u010dina \u017eivota je poprili\u010dno naporno, pogotovo za mla\u0111e generacije. Ne treba se toliko brinuti o tome, jer umjetni\u010dku glazbu \u0107e slu\u0161ati oni koji je budu \u017eeljeli slu\u0161ati. Ne treba nikoga tjerati da radi ne\u0161to \u0161to ne \u017eeli. Nekada davno, u Jugoslaviji, organizirali su se koncerti za radni\u010dku klasu. Legendarni kompozitor i profesor, Josip Magdi\u0107 (1937-2021), dirigirao je na Vratniku (Sarajevo) Beethovenovu 5. simfoniju. Nije ni po\u010deo koncert, a publika se \u201euskome\u0161ala\u201c. Profesor se okrenuo i rekao: \u201eTko ne \u017eeli slu\u0161ati, neka odmah iza\u0111e van!\u201c Nakon dvije-tri minute, svi su iza\u0161li van dvorane. U ovoj simpati\u010dnoj i istinitoj anegdoti se krije i su\u0161tina onoga \u0161to \u017eelim re\u0107i \u2013 umjetni\u010dku glazbu, ali i umjetnost op\u0107enito, slu\u0161at \u0107e i promatrati oni koji to \u017eele \u010duti i vidjeti, do\u017eivjeti i obogatiti svoj duh. Ne trebamo s toga nikoga tjerati tko to ne \u017eeli i na silu \u201epribli\u017eavati\u201c ne\u0161to. Ljep\u0161e je svirati pred jednom osobom koja vas srcem slu\u0161a, nego pred tisu\u0107ama nezainteresiranih. I za kraj, kao \u0161to profesor, kompozitor i dirigent Rade Radovi\u0107 \u010desto zna istaknuti, umjetni\u010dka glazba na ovim prostorima nije na marginama, ona je iza margina u dana\u0161njem dru\u0161tvu. Umjetnici ne bi trebali zbog toga odustati od umjetni\u010dke glazbe, ali ne bi trebali ni popu\u0161tati i pribli\u017eavati umjetni\u010dku glazbu, naru\u0161avaju\u0107i njene postulate. <\/p>\n\n\n\n \u0160to biste poru\u010dili budu\u0107im mladim umjetnicima?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Vjerujte u ono \u0161to radite i u svakom trenutku dajte sve od sebe, te\u017eite k perfekcionizmu i volite umjetnost srcem i du\u0161om. Osjetite zahvalnost prema Bogu \u0161to Vam je darovao dar s kojim mo\u017eete svirati i pjevati Njemu u slavu. Ima li \u0161to ljep\u0161e od dara pomo\u0107u kojeg mo\u017eete o\u017eivljavati umjetni\u010dke genije iz pro\u0161losti, koji su nadahnuti Duhom Svetim, stvarali najljep\u0161a umjetni\u010dka djela. Kao \u0161to ka\u017ee Davidov Psalam: \u201eDa zapjevam o dobroti i pravdi, tebi, Jahve, da zasviram!\u201c Svirajte i pjevajte Bogu na slavu! (Soli Deo Gloria).<\/p>\n\n\n\n