{"id":132845,"date":"2022-04-15T02:12:33","date_gmt":"2022-04-15T01:12:33","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=132845"},"modified":"2022-04-15T02:12:34","modified_gmt":"2022-04-15T01:12:34","slug":"je-li-opravdan-strah-da-nas-uskoro-nece-imati-tko-lijeciti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/04\/15\/je-li-opravdan-strah-da-nas-uskoro-nece-imati-tko-lijeciti\/","title":{"rendered":"Je li opravdan strah da nas uskoro ne\u0107e imati tko lije\u010diti?"},"content":{"rendered":"\n

\u010cesto s nostalgijom govorimo o tome da su obiteljski lije\u010dnici nekada lije\u010dili i tijelo i du\u0161u. Posve\u0107ivali se pacijentima, znali sve o njima, bili vi\u0161e od lije\u010dnika. A onda bolno zaklju\u010dimo kako danas vi\u0161e nije tako. Ako nije, tko je odgovoran? Za\u0161to se mladi lije\u010dnici te\u0161ko odlu\u010duju za obiteljsku medicinu? Je li opravdan strah da nas uskoro ne\u0107e imati tko lije\u010diti? <\/strong><\/p>\n\n\n\n

– U obiteljskoj medicini je dobro \u0161to mo\u017eete biti intimniji s pacijentima u smislu bolje ih poznajete, prijateljski, ta neka prisnija strana je prisutna, ka\u017ee Ivor Mati\u0107.\u00a0

– Mi ve\u0107 sad imamo nedostatak od 300 lije\u010dnika a to zna\u010di da je 500 tisu\u0107a na\u0161ih osiguranika u situaciji da sutra mo\u017ee ostati bez lije\u010dnika, dodaje Vesna Poto\u010dki Rukavina.\u00a0

– Kad vi krenete raditi kao lije\u010dnik pla\u0107eni ste manje od voza\u010da tramvaja. Ja ne podcjenjujem voza\u010da tramvaja, dapa\u010de. Ali dr\u017eava ne daje koeficijent doktoru koji bi mu trebala davati, isti\u010de Magdalena \u0160obar.\u00a0

– \u017divim u \u017dupanji, radim u ambulanti u Gunji, put od \u017dupanje do Gunje je nekih 25 minuta, odnosno 28 kilometara. Nekad nije lo\u0161e proputovati pola sata do posla, imate vremena za neke svakodnevne brige i ti\u0161inu uma, dodaje Ivor Mati\u0107.\u00a0

Produ\u017eila rad jer nema tko raditi\u00a0<\/strong>

Dr. Ivor Mati\u0107 specijalist je obiteljske medicine. Njegova je ambulanta u malom mjestu na krajnjem istoku Hrvatske. Ovo je njegov odabir. Nije \u017eelio biti kirurg, kardiolog ili neurolog u nekom KBC-u. Njegova je misija olak\u0161ati i pobolj\u0161ati \u017eivot mje\u0161tana Gunje.\u00a0

– Mo\u017eete se baviti sa svime, imate malo internisti\u010dkog dijela, ima dosta dermatolo\u0161kih stvari, psihijatrija, farmakologija, morate znati dosta dobro svako polje medicine. Epidemiologija tako\u0111er, dodaje Mati\u0107.\u00a0

Rugvica. Mjesto u blizini Zagreba. Ima vi\u0161e od sedam i pol tisu\u0107a stanovnika i dva lije\u010dni\u010dka tima. Jedan predvodi dr. Magdalena \u0160trobar.\u00a0

– Imam preko 2000 pacijenata. I zaista me ne mogu svi dobiti. Ja sam toga svjesna. Zna mi se i mail koji put potkrasti. Nije to u redu prema pacijentima. Kad bi ja i kolega ispod dobili jo\u0161 jednog lije\u010dnika onda bi imali tim koji bi bio po europskim standardima i onda bi mi imali tih 15 min posvetiti se bolesniku i onda ne bi bio toliki pritisak na bolnicu, isti\u010de.

– Radim 42 godine u obiteljskoj medicini, a 34 godine u ovoj ambulanti na Jarunu, dodaje Vesna Poto\u010dki Rukavina.

Zabrinjavaju\u0107i nedostatak lije\u010dnika obiteljske medicine razlog je za\u0161to dr. Poto\u010dki Rukavina nije oti\u0161la u mirovinu nego je produ\u017eila rad u svojoj ambulanti na zagreba\u010dkom Jarunu. Ozbiljno zabrinuta iznosi crnu statistiku.

– Mi imamo oko 2300 timova obiteljske medicine ali imamo 2200 lije\u010dnika obiteljske medicine \u0161to zna\u010di da imamo 105 timova bez nositelja. Zna\u010di u tim ambulantama uop\u0107e nema lije\u010dnika.

“Ljudi la\u017eiraju bolovanja”<\/strong>

Lije\u010dnika poput nje koji rade nakon 65. godine je 185 i uskoro \u0107e ipak u mirovinu. Imamo vi\u0161e od 650 lije\u010dnika starijih od 60 godina. A onih koji se odlu\u010duju za specijalizaciju obiteljske medicine nema dovoljno. Je li ta grana medicine manje atraktivna?

– Gubim dosta vremena na administraciju pogotovo sad za vrijeme pandemije upisivanje na dvije ili tri platforme to vam uzme 15, 20 minuta a imamo radno vrijeme u kojem vi izgubite sat, dva za upisivanje za samo jednu domenu posla a da ne pri\u010dam o drugim stvarima. Tako da malo to gu\u0161i. I to definitivno mo\u017ee odbiti mladog \u010dovjeka, dodaje Ivor Mati\u0107.\u00a0\u00a0

– Broj pacijenata koji pro\u0111u kroz obiteljsku medicinu, broj kontakata je 100, 150, 200, pogotovo u ovo pandemijsko vrijeme. Mi smo stalno izme\u0111u na\u0161ih pacijenata, osiguravaju\u0107e ku\u0107e, drugih ministarstava koji stalno zahtijevaju ne\u0161to, ka\u017ee Poto\u010dki Rukavina.\u00a0

– Opet je po\u010dela pri\u010da o bolovanjima, ljudi la\u017eiraju bolovanja, ovako, onako. Sve to stoji. Ali nakon 42 dana\u2026 Zna\u010di 42 dana vam pla\u0107a poslodavac. Nakon 42 dana idete preko HZZO-a. Za\u0161to onda kontrolor HZZO-a ne poziva kod sebe na pregled za bolovanje. Ne, on \u0107e sjediti u svom uredu i \u0161alje meni mail da ja po\u0161aljem 10 kartona. Ja moram slati 10 kartona preko CEZIHA i to uzima vremena, pola sata posla koji ja nisam trebala raditi. To je njegov posao. Kad bi oni radili svoj posao mi bi imali vi\u0161e vremena za druge stvari i onda bi bilo manje pritisaka i na bolnice i na Hitnu, dodaje Magdalena \u0160obar.\u00a0

“Mladi ljudi ne\u0107e raditi na takav na\u010din”<\/strong>

U mnogim drugim zemljama Europske unije ordinacije obiteljske medicine dobro su opremljene pa lije\u010dnici mogu obaviti niz zahvata. Tako se smanjuje pritisak na bolnice i slu\u017ebu hitne pomo\u0107i.\u00a0

– Ja mogu uzorke u laboratorij slati do 10 ujutro. To je to. \u0160to dalje? Ja imam dijete ovdje, nisam sigurna \u0161to bi, trebala bi mi krvna slika. On mo\u017ee samo u bolnicu, isti\u010de \u0160obar.\u00a0\u00a0

– Imala sam neki dan pacijenta vidim da je kandidat za spirometriju. Ja nemam spirometar. Ja ne\u0107u napraviti tu spirometriju tako dobro kao kolega pulmolog ali je mogu orijentacijski napraviti da znam je li dobra ili treba i\u0107i dalje. A to ne mogu, dodaje.\u00a0\u00a0

– Ako ste u ruralnom kraju, morate biti dobro opskrbljeni s dijagnosti\u010dkim sredstvima da imate asa u rukavu kad imate kompleksan slu\u010daj za rije\u0161iti. Koliko ste vi zadovoljni opremljeno\u0161\u0107u svoje ambulante? Zasad sam zadovoljan, ide u dobrom smjeru, jo\u0161 se nadam da dobijem i ultrazvuk pa \u0107e mi apetiti biti dosta dobro zadovoljeni, isti\u010de Mati\u0107.\u00a0\u00a0

– Ti mladi ljudi vi\u0161e nisu spremni raditi na takav na\u010din, oni vide da \u0107e za 5, 10 godina sagorjeti i tra\u017ee bolje, ka\u017ee Poto\u010dki Rukavina.\u00a0

– \u0160to se doga\u0111a? Vi sad imate puno privatnih poliklinika i to je prava amerikanizacija jer pacijentu se govori duge su liste \u010dekanja, ne mo\u017ee\u0161 ovdje, ne mo\u017ee\u0161 ondje. On se boji za svoje zdravlje. I normalno da \u0107e oti\u0107i privatno. Ja imam osje\u0107aj kao da se to namjerno radi da se oslobodi privatnicima \u0161to vi\u0161e posla. Iskreno, najiskrenije, ja ne znam za\u0161to se to radi. U protivnom bih ja ovdje ve\u0107 imala spirometar koji sam naru\u010dila i ne bi moji pacijenti to odlazili obavljati za 300, 400 kn u neku privatnu polikliniku. Ako ste me obrazovali a jeste za\u0161to mi ne date raditi onda?, ka\u017ee Magdalena \u0160obar.\u00a0

Previ\u0161e pacijenata<\/strong>

– Pacijente moramo vratiti nama, dijagnostiku koju mo\u017eemo raditi moramo vratiti nama, nadodaje Poto\u010dki Rukavina.\u00a0

– Sustav uop\u0107e nije namijenjen pacijentima ovdje. Ovdje je sustav namijenjen da netko zgr\u0107e novce. \u010cim bi mi okrenuli sustav prema pacijentima nama bi svima bilo puno lak\u0161e. Zamislite na\u0161li su vam ne\u0161to i ka\u017eu vam odite se naru\u010diti. Meni je to u\u017easno. Pacijenti koji su dobili su stomu, imali su u\u017easnu operaciju, pola crijeva im je izva\u0111eno i onda ka\u017eu ovo \u0107e vam va\u0161 doktor potvrditi pa daj mu ti potvrdi da dobije te stome a ja \u0107u mu do\u0107i u ku\u0107nu posjetu. To se ne doga\u0111a kod nas, ka\u017ee Magdalena \u0160obar.\u00a0\u00a0

Mnogi lije\u010dnici oti\u0161li su u inozemstvo. Oni koji su ostali, imaju premalo opreme i previ\u0161e pacijenata da bi im se mogli posvetiti koliko bi trebalo i koliko bi \u017eeljeli.\u00a0\u00a0

– I vi naravno imate onda kadar koji nije specijalistika nego dolaze lije\u010dnici nakon faksa raditi \u0161to u jednu ruku nije lo\u0161e, dobro je za iskustvo, ali ne mo\u017eete onda raditi pravu obiteljsku medicinu i tu naravno se itekako gubi na kvaliteti, dodaje Ivor Mati\u0107.\u00a0

Mnogo je problema, posebno u manjim mjestima. Tako je npr. ambulanta dr. \u0160trobar na katu. Nije pristupa\u010dna te\u0161ko pokretnim pacijentima.\u00a0

– Ja ima preko sebe Dom Caritasa. Ja ih moram pregledavati u prtlja\u017eniku kombija. Jer ne mogu, kako \u0107e oni gore u invalidskim kolicima. Onda se ja spustim dolje. Kad mi nekog od pacijenata uklije\u0161ti u le\u0111ima ne mo\u017ee se \u010dovjek popeti, onda on sjedi na stra\u017enjem sjedalu auta pa mu daje\u0161 tamo injekciju. Presmije\u0161no je to. Ljudi su ovdje snala\u017eljivi pa onda smo i mi snala\u017eljivi, ka\u017ee \u0160obar.\u00a0

Dok slu\u0161amo probleme ovih lije\u010dnika, i u nama rastu strah i nesigurnost. Ho\u0107e li se itko pobrinuti da ova grana medicine bude privla\u010dnija budu\u0107im specijalizantima? Da imamo lije\u010dnika koji \u0107e u nama vidjeti vi\u0161e od samo jednog organa za koji je specijaliziran. Koji \u0107e nam biti podr\u0161ka u svim na\u0161im te\u0161kim trenucima. Tko \u0107e nas lije\u010diti sutra?<\/p>\n\n\n\n