Centar mo\u0107i, rezidencija i srce ruske kulture. U moskovskom Kremlju se uvijek vodila politika. Ali on je mnogo vi\u0161e od samog sjedi\u0161ta vladara.<\/p>\n\n\n\n
Njegove zidine uzdi\u017eu se iznad rijeke Moskve. Zlatne kupole katedrala blistaju. Crveni trg otvara krilo Kremlja. Ovo zdanje ne zadivljuje samo svojim izgledom. Kremlj je oduvijek bio centar ruske povijesti i sjedi\u0161te ruskih vladara. \u0160tovi\u0161e: “Kremlj je oli\u010denje Rusije”, ka\u017ee britanska povjesni\u010darka Catherine Merridale i dodaje: “On predstavlja dr\u017eavnu mo\u0107.”<\/p>\n\n\n\n
Kada je ruski predsjednik Putin prije po\u010detka rata u Ukrajini primao svoje sugovornike, svijet je bio zaintrigiran: francuski predsjednik Emmanel Macron i njema\u010dki kancelar Olaf Scholz iznenada su se na\u0161li na kraju duga\u010dkog bijelog stola. Gospodar Kremlja dr\u017eao je svoje goste podalje od sebe. Demonstracija sile ili mjera za\u0161tite od zaraze?<\/p>\n\n\n\n
U svakom slu\u010daju je ta gesta odgovarala tom mjestu: “Kremlj je tako\u0111er velika iluzija, grandiozno kazali\u0161te”, izjavila je Merridale nedavno u intervjuu za njema\u010dki list S\u00fcddeutsche Zeitung, prenosi Deutsche Welle u svojoj pri\u010di o Kremlju.<\/p>\n\n\n\n
Povijest Kremlja do\u017eivljena “u realnom vremenu”
Britanska povjesni\u010darka je stru\u010dnjakinja za Rusiju. Napisala je cijenjenu knjigu o “500 godina vladavine i mo\u0107i u Kremlju, od Ivana Groznog do Vladimira Putina”. Merridale je predavala rusku povijest na britanskim sveu\u010dili\u0161tima.<\/p>\n\n\n\n
Kao mlada znanstvenica je 1980-ih ve\u0107 radila istra\u017eivanja u Kremlju. Glasnost i Perestrojka katapultirali su biv\u0161i sovjetski imperij u novu eru. \u017deljela je prou\u010davati pro\u0161lost, prisje\u0107a se Merridale, ali se sve \u010dinilo kao “povijest koja se zbiva u stvarnom vremenu”.<\/p>\n\n\n\n
Kremlj je impresivne veli\u010dine, gotovo veli\u010danstveno mjesto. Od po\u010detka je svrha carskih pala\u010da u Kremlju bila prili\u010dno jednostavna: sve bi trebalo biti ve\u0107e i impozantnije nego u ostatku Europe. Arhitektura zastra\u0161ivanja. Kao i njegovi prethodnici, sada\u0161nji vladar Kremlja Putin zna kako iskoristiti taj u\u010dinak u svoju korist.<\/p>\n\n\n\n
Uva\u017eene gra\u0111ane, od kojih ve\u0107ina \u017eivi u malim stanovima, Putin ondje prima prilikom dodjela nagrada. “Kada tada do\u017eivite glamurozne dvorane u Kremlju, lustere, kontrast ne mo\u017ee biti ve\u0107i”, ka\u017ee Merridale.<\/p>\n\n\n\n
Kremlj – “rekvizit za tirane”
Nevjerojatno je i \u0161to je nastalo od nekada\u0161nje drvene utvrde koju je veliki knez Jurij Dolgoruki, koji se danas smatra osniva\u010dem Moskve, sagradio prije skoro 900 godina na brdu pored rijeke u gotovo neprohodnoj \u0161umi.<\/p>\n\n\n\n
Car Petar Veliki (1672.-1725.) premjestio je svoje sjedi\u0161te vlade u novi Sankt-Peterburg na Balti\u010dkom moru. Ali Kremlj, tako\u0111er zahvaljuju\u0107i brojnim krunidbama i nacionalnim proslavama, nikada nije izgubio privla\u010dnost za vladare.<\/p>\n\n\n\n
Francuski putopisac i diplomat Marquis Astolphe de Custine je pak moskovski kompleks zgrada vidio kao “sotonski spomenik”, “rekvizit za tirane”. Custine je u ljeto 1839. bio na du\u017eem putovanju po Rusiji. U svojim bilje\u0161kama “La Russie en 1839” prenio je negativnu sliku o toj zemlji. Na primjer, oku\u0161ao se u tipologiji ruskog mentaliteta. “Despotizam suzbija slobodan razvoj ljudi”, pi\u0161e Marquis i dodaje: “Svi su sluge i postaju oprezni i tajnoviti, posebno prema strancima.”<\/p>\n\n\n\n
Kremlj \u2013 “izvorna ruska konstrukcija”
Custine je svoja zapa\u017eanja objasnio povije\u0161\u0107u Rusije: “Petar I. i Katarina II. dali su svijetu veliku i korisnu lekciju, za koju je Rusija morala platiti. Pokazali su nam da se despotizma nikada vi\u0161e ne treba bojati nego kada on \u017eeli ne\u0161to stvoriti, jer tada misli da mo\u017ee opravdati najne\u010duvenije postupke svojim namjerama, a zlo koje se maskira kao lijek nema vi\u0161e granica.”<\/p>\n\n\n\n
Da je Custine govorio o Putinovom ratu u Ukrajini 2022., njegov komentar bi mogao biti jednako negativan. Ipak, ruski putnik se divio Kremlju zbog njegove “izvorne ruske konstrukcije” koja je imala na umu ruske potrebe i koju bi ruski graditelji stoga trebali slijediti kao primjer.<\/p>\n\n\n\n
Pravoslavna crkva uvijek prisutna
Politi\u010dka mo\u0107 i ikona ruske kulture su za Merridale samo prividne suprotnosti jer je Ruska pravoslavna crkva u svakom trenutku osiguravala slogu. Kao rezultat mongolske invazije, mitropolit Kijevske Rusije, prete\u010de dana\u0161nje Rusije, Ukrajine i Bjelorusije, pristao je u 14. stolje\u0107u na selidbu u Kremlj.<\/p>\n\n\n\n
Ondje je nastala sakralna gra\u0111evina iz koje je kasnije nastala Uspenska katedrala. Od tada je pravoslavna crkva prisutna u Kremlju, \u010dine\u0107i ga svetim, Bogom odre\u0111enim mjestom. “Putin je koristio ovu vezu u svoje svrhe kao nijedan drugi \u0161ef dr\u017eave od carskog doba do danas”, ka\u017ee stru\u010dnjakinja za Kremlj Merridale. “Moli se javno, pali svije\u0107e, odr\u017eava kontakt s patrijarhom.”<\/p>\n\n\n\n
Kremlj je dugo ostao rezidencije careva. Tek 1918. godine, kada je svrgnut posljednji car i slomljena vlast pravoslavne crkve, stara tvr\u0111ava ponovo postaje centar mo\u0107i. Bolj\u0161evici je osvajaju. Ubrzo su se komunisti\u010dki lideri prisjetili prednosti Kremlja, kao kulturne ikone, ali i tvr\u0111ave koja je odbijala napade i atentate u gra\u0111anskom ratu, kao i smrtonosne pandemije: Lenjin je ovdje izbjegao koleru i tifus, a tako\u0111er i \u0161panjolsku gripu.<\/p>\n\n\n\n
On je imao komoru za dezinfekciju odmah pored svojih odaja. “Putin je mnogo nau\u010dio od Lenjina u tom pogledu”, ka\u017ee Merridale i dodaje: “Jer se pla\u0161i zaraze!”<\/p>\n\n\n\n
Lenjinov nasljednik Staljin (1878.-1953.) tako\u0111er je bio oprezan: nakon ubojstva jednog njegovog sljedbenika on se izolirao. Iz straha od poku\u0161aja atentata izbacuje stare partijske drugove iz Kremlja. Staljin vi\u0161e nikome ne vjeruje. Po\u010dinje vrijeme \u010distki i velikih su\u0111enja, vrijeme terora.<\/p>\n\n\n\n
Putinova usamljenost u Kremlju
Zabranom organizacije za ljudska prava Memorijal Putin namjerno potiskuje sje\u0107anje na Staljinove zlo\u010dine, ka\u017ee povjesni\u010darka Merridale. Vladar Kremlja sebe vidi u kontinuitetu velikih ruskih vo\u0111a, prije svega Ivana IV., poznatog kao Ivan Grozni, te Petra Velikog, tako\u0111er despota.<\/p>\n\n\n\n
Putin prema Gorba\u010dovu ne osje\u0107a ni\u0161ta drugo osim prezira. Putin ga krivi za kraj Sovjetskog Saveza. Ustvari, Hru\u0161\u010dovljeva destaljinizacija i Gorba\u010dovljeva Glasnost pribli\u017eili su Kremlj ljudima.<\/p>\n\n\n\n
Prava prekretnica nastupila je 1991.: nakon neuspjelog poku\u0161aja dr\u017eavnog udara protiv Gorba\u010dova i Borisa Jeljcina, Jeljcin seli u Kremlj. Dva predsjednika su paralelno na du\u017enosti bila kratko vrijeme. Ali Sovjetski Savez je povijest, a Kremlj je ponovo centar Rusije. U svibnju 2000. godine je Putin prvi put postao predsjednik.<\/p>\n\n\n\n
Dok zlatne kupole blistaju du\u017e rijeke Moskve, bijeli zvonik Ivana Velikog nadvija se nad svim ostalim crkvama i pala\u010dama. Ruska zastava se vijori iznad svega. Izvana Kremlj izgleda vrlo mo\u0107no. Ali unutra postoji rizik da izgubite sami sebe, ka\u017ee Merridale za S\u00fcddeutsche Zeitung.<\/p>\n\n\n\n
“Kada uklonite sve kriti\u010dare, sami ste zarobljenik.” Sljedbenici ponavljaju ono \u0161to Putin \u017eeli \u010duti. “On je najbolje \u010duvana osoba u Rusiji. Ne\u0107emo ga se tako brzo rije\u0161iti.”<\/p>\n\n\n\n
Izvor:index.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Centar mo\u0107i, rezidencija i srce ruske kulture. U moskovskom Kremlju se uvijek vodila politika. Ali on je mnogo vi\u0161e od samog sjedi\u0161ta vladara. Njegove zidine uzdi\u017eu se iznad rijeke Moskve. Zlatne kupole katedrala blistaju. Crveni trg otvara krilo Kremlja. Ovo zdanje ne zadivljuje samo svojim izgledom. Kremlj je oduvijek bio centar ruske povijesti i sjedi\u0161te […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":133690,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-133689","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n