Ovogodi\u0161nja uskrsna instalacija na travnatoj povr\u0161ini ispred zagreba\u010dke katedrale koju je postavila Turisti\u010dka zajednica Grada Zagreba u suradnji sa Zrinjevcem, izazvala je \u010du\u0111enje mnogih vjernika. Naime, ranijih godina na tom su mjestu bile velike pisanice s tradicionalnim hrvatskim sakralnim motivima u maniri naivnih umjetnika. Ovo godine, nije bilo pisanica, ve\u0107 samo velikih bijelih jaja.<\/p>\n\n\n\n
Tri pisanice su na inicijativu zagreba\u010dke Skup\u0161tine darovane su hrvatskoj kulturnoj zajednici Mainz, a zamijenila su ih prazna jaja. Na \u2018jaja koja su svojim izgledom ostavila u \u010du\u0111enju katoli\u010dke vjernike i druge ljude kojima je bliska kr\u0161\u0107anska kultura\u2019 osvrnuo se pomo\u0107ni zagreba\u010dki biskup mons. Ivan \u0160a\u0161ko.<\/p>\n\n\n\n
Njegov tekst objavljen na mre\u017enim stranicama Zagreba\u010dke nadbiskupije p<\/strong>renosimo u cijelosti.<\/p>\n\n\n\n \u20181.<\/strong> Proteklih smo se desetak godina naviknuli da su uo\u010di svetkovine Uskrsnu\u0107a Gospodinova (Uskrsa) na trgu ispred zagreba\u010dke prvostolnice bile postavljene velike pisanice, oslikane u duhu hrvatske naivne umjetnosti. Premda smatram da je i za to postavljanje trebalo vi\u0161e promi\u0161ljanja i razgovora koji vode u plodonosnije osmi\u0161ljavanje, samu nakanu, ulo\u017eeni trud umjetnika i cilj smatram pohvalnima.<\/p>\n\n\n\n Ta su jaja postavljena na prostoru na kojemu se pred svetkovinu Ro\u0111enja Isusa Krista (Bo\u017ei\u0107) redovito nalaze Jaslice, u suodnosu prema bo\u017ei\u0107nomu boru koji s razlogom kitimo samo nekoliko dana prije Bo\u017ei\u0107a, da bismo \u010duvali dinamiku i\u0161\u010dekivanja i dolaska. Unaprijed oki\u0107eni borovi po gradu i izgubljena osjetljivost za rast i\u0161\u010dekivanja dokida tako va\u017ean proces koji je postao plijenom potro\u0161a\u010dkoga duha.<\/p>\n\n\n\n I jedno i drugo, i jaslice i pisanice, u kr\u0161\u0107anskome kalendarskom ciklusu Utjelovljenja i Otkupljenja ima smisla i mogu\u0107e je gledati kao sastavni dio semanti\u010dkoga ritma do\u017eivljavanja \u2018Katedralnoga trga\u2019.<\/p>\n\n\n\n Ove, 2022. godine, na istoj su povr\u0161ini ispred Prvostolnice postavljeni prikazi jaja koja su svojim izgledom ostavila u \u010du\u0111enju katoli\u010dke vjernike i druge ljude kojima je bliska kr\u0161\u0107anska kultura. Zbog \u010dega to \u010du\u0111enje?<\/p>\n\n\n\n Naime, tzv. \u2018uskrsna jaja\u2019 prepoznatljiva su po svojoj obojenosti, po iscrtanim, odnosno ispisanim motivima na svojoj ljusci. Upravo ih ta \u2018ispisanost\u2019 razlikuje i daje im uskr\u0161nju posebnost. Ta je \u2018ispisanost\u2019 razlog zbog kojega su ona dobila svoje lijepo hrvatsko ime \u2013 pisanice! Krene li se dublje u sadr\u017eaj i smisao, uo\u010dit \u0107e se da su sva likovna djela kr\u0161\u0107anskoga nadahnu\u0107a odjek, odra\u017eaj odnosno stanovito produ\u017eavanje i \u017eivljenje Objave, osobito one koja je zapisana u Svetome pismu. Tako \u0107e se za slike re\u0107i da su \u2018napisane\u2019 te nastaje i pojam za \u2018slikopisanje\u2019 (ikono-grafija).<\/p>\n\n\n\n Ispisanost motiva (po\u010dev\u0161i od slovnih zapisa) govori o tome da pisanice nisu obi\u010dna jaja i da ono \u0161to je va\u017enije od same materije jest njegova komunikacijska preobrazba, \u010ditana u svjetlu otajstva Isusa Krista, njegove pobjede nad smr\u0107u koja je donijela obnovu \u017eivota i vje\u010dni \u017eivot ljudima. Oslikanost pisanica za Uskrs govori i o \u010dovjekovu sudjelovanju u tome otajstvu, o njegovoj vjeri koja obi\u010dnosti daje neobi\u010dnost, od najjednostavnijih jednobojnih nijansi do bogatih izra\u017eaja u raznim tehnikama, ma\u0161tovitima ba\u0161 kao \u0161to je ma\u0161tovita kr\u0161\u0107anska ljubav i radost spasenja.<\/p>\n\n\n\n Vjerujem da \u0107e svima zvu\u010dati logi\u010dno, ako ka\u017eem da bi \u2018pisanice\u2019 koje nisu oslikane, \u2018ispisane\u2019, ni oblikovane tako da upu\u0107uju na drugi sadr\u017eaj od obi\u010dnih jaja, bile proturje\u010dje samima sebi. Tu ne poma\u017ee niti opravdanje da je rije\u010d o po\u017eeljnoj jednostavnosti, o \u2018suvremenijemu pristupu\u2019 ili o tome da je \u2018manje zapravo vi\u0161e\u2019.<\/p>\n\n\n\n 2.<\/strong> \u0160ire\u0107i pogled potrebno je re\u0107i da jaje samo po sebi nije izvorno kr\u0161\u0107anski simbol niti se ve\u017ee (isklju\u010divo) uz kr\u0161\u0107anstvo. \u0160tovi\u0161e, on je jedan od simbola koji je u nekim drugim religijama i kulturama puno prisutniji i zna\u010dajniji negoli u kr\u0161\u0107anstvu. No, kao simbol nastanka novoga \u017eivota i kr\u0161\u0107anstvo ga mo\u017ee tuma\u010diti na jasan na\u010din, ali uvijek paze\u0107i da se to tuma\u010denje ve\u017ee uz Kristovo djelo spasenja, a osobito uz njegovo uskrsnu\u0107e. Zbog te \u0161irine mogu\u0107nosti tuma\u010denja, pisanice su postale kulturalna hrvatska \u010dinjenica.<\/p>\n\n\n\n Dakle, na tragu govora o novome \u017eivotu i kr\u0161\u0107anstvo mo\u017ee iskoristiti ono \u0161to su koristile i koriste gotovo sve civilizacije, od Egip\u0107ana, Feni\u010dana, Kelta, Grka, do Kineza, Tibetanaca, stanovnika Sibira i Indonezije. U svim je kulturama jaje prepoznato kao \u2018bi\u0107e u nastajanju\u2019. No, kr\u0161\u0107anstvo to jaje ne gleda kao po\u010detak ure\u0111ivanja kaosa po djelovanju nekoga bo\u017eanstva, niti kao polarizaciju prvotnoga jedinstva, niti kao takozvanu kozmogoniju, tj. sliku na\u010dela reda, pojavu nakon prvotnoga kaosa. Premda jaje u religijama redovito nije prva pojavnost, neka vrsta prana\u010dela, ono je svakako simbol prvih razli\u010ditosti.<\/p>\n\n\n\n Kada je o uskrsnim obojenim jajima rije\u010d, ona se uklapaju vi\u0161e uz simboliku periodi\u010dke obnove prirode. Premda se u tomu mo\u017ee \u010ditati mit o \u2018periodi\u010dnome stvaranju\u2019, \u0161to nije kr\u0161\u0107ansko tuma\u010denje svijeta i povijesti, kr\u0161\u0107anstvo govori o ponovnome ro\u0111enju, o preporodu, o novosti, ali ne snagom ponavljane cikli\u010dnosti, ve\u0107 snagom Kristova dolaska u svijet i ispunjenjem plana koji i povijest vodi prema kona\u010dnosti u Bogu. Dakle, odre\u0111eno ponavljanje u prirodi nije zatvoreno, ve\u0107 otvoreno prema linearnosti i\u0161\u010dekivanja novoga. Kr\u0161\u0107anstvo govori o novome nebu i o novoj zemlji, a ne o starome koje \u0107e na kraju dobiti neka pobolj\u0161anja.<\/p>\n\n\n\n Osim toga, jaje sadr\u017ei i simboliku sigurnosti; ono je poput ku\u0107e, gnijezda, \u0161koljke, maj\u010dina krila itd. Vrijednost toga simbola izlazi iz okvira razmi\u0161ljanja o prapo\u010detcima i ima ulogu nagla\u0161avanja zajedni\u0161tva, kreativnih sposobnosti, blagovanja i cijeloga spektra zna\u010denja u kojemu se isprepli\u0107u vjera, folklor i umjetnost. Glede tih se sadr\u017eaja i kr\u0161\u0107anstvo mo\u017ee njime koristiti, premda bismo se kao narod trebali potruditi vi\u0161e u razvijanju \u2018kr\u0161\u0107anskijih\u2019 oblika govora o novome \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n Zanimljivo je primijetiti da Biblija ne upu\u0107uje na simboliku jajeta; ona joj je strana, ali se u kulturalnome kontekstu danas mo\u017ee iskoristiti za tuma\u010denje kr\u0161\u0107anske poruke, uvijek s oprezom da se sadr\u017eaji poruka ne pomije\u0161aju i skliznu u preuzimanje sadr\u017eaja koji u kona\u010dnici nije\u010du (kr\u0161\u0107ansku) istinu.<\/p>\n\n\n\n 3.<\/strong> Bilo bi dobro ovogodi\u0161nji zagreba\u010dki poku\u0161aj, koji se nadovezao na prija\u0161nje, razmotriti u cjelini dosada\u0161njega povezivanja kr\u0161\u0107anskih liturgijskih vremena i svetkovina s dekorativnim i umjetni\u010dkim doprinosima zagreba\u010dkomu duhu proslave sredi\u0161njih otajstava na\u0161e vjere.<\/p>\n\n\n\n Treba re\u0107i i to da se tu radi o prijedlozima, a nipo\u0161to o poku\u0161aju \u2018sakralizacije\u2019 ili preuzimanja gra\u0111anskih mjerodavnosti s pomo\u0107u kojih Grad ure\u0111uje gradske prostore, premda i u tome ima puno prostora za istinsku \u0161iru suradnju i za susrete koji mogu donijeti dobre plodove.<\/p>\n\n\n\n Istina je i to da smo i mi du\u017eni, u brizi za vjernike, upozoriti na stanovite neprimjerenosti, nedore\u010denosti, zbunjivanja i nesporazume koji mogu do\u0107i od kori\u0161tenja kr\u0161\u0107anskih imena i simbola na nepromi\u0161ljen i nedomi\u0161ljen na\u010din ili od banalnoga povezivanja motiva tako da nebitno prekrije bitno.<\/p>\n\n\n\n Jer, \u0161to zna\u010de izdvojeni prikazi pili\u0107a i ze\u010deva na travnjaku; ili sadnice drve\u0107a i neobojena jaja pored njih? Ljudi oblikovani kr\u0161\u0107anskom kulturom u vremenu vazmenoga ciklusa \u010ditat \u0107e ih u svjetlu Uskrsa, ali \u2013 budu\u0107i da nisu pisanice \u2013 drugi \u0107e ih mo\u0107i \u010ditati kao, na primjer, promicanje poljoprivrede, peradarstva, \u2018zdrave prehrane\u2019, brige za okoli\u0161 i sl.<\/p>\n\n\n\n 4.<\/strong> Ve\u0107 smo du\u017ee vrijeme dio kulturalnih procesa koji su skloni raznim eklekticizmima i pomije\u0161anosti, pri \u010demu je nu\u017eno zahva\u0107eno i kr\u0161\u0107anstvo. U modi je i \u2018neutralnost\u2019, koje su izra\u017eaj i ti prikazi jaja. Ne dopu\u0161tanje sadr\u017eajne obojenosti i no\u0161enja odre\u0111enih sadr\u017eaja; ne dopu\u0161tanje pisanicama da budu pisanice, otvara \u0161iroku mogu\u0107nost interpretacije, ali smatram da takav pristup nije ispravan smjer razvijanja na\u0161e kulture, nego vodi u kulturalnu zapu\u0161tenost i izgubljenost.<\/p>\n\n\n\n Uz to napominjem da se u bilo kojemu vremenu liturgijske godine na op\u0107edru\u0161tvenoj razini mo\u017ee razvijati ono \u0161to je tomu vremenu vlastito. No, ni u kojemu slu\u010daju ne bi bilo primjereno da kr\u0161\u0107anski obredi budu prekriveni nekim nejasnim \u2018lai\u010dkim obredom\u2019.<\/p>\n\n\n\n Na\u0161a nadbiskupija u svome poslanju \u017eeli \u010duvati i razvijati naglaske koji su kr\u0161\u0107anstvu vlastiti, a pridonose \u0161iremu boljitku dru\u0161tva te nas raduje svako smisleno oboga\u0107ivanje sadr\u017eaja kako za na\u0161e zagreba\u010dke vjernike tako i za goste iz drugih krajeva domovine i svijeta. Zato se zala\u017eemo za suradnju Grada i Nadbiskupije u svim podru\u010djima, a posebice u onima u kojima smo nu\u017eno upu\u0107eni jedni na druge, kao \u0161to je kultura.<\/p>\n\n\n\n 5.<\/strong> I na kraju si dopu\u0161tam iznijeti prijedloge koje smatram lako prihvatljivima i provedivima. Podupiru\u0107i nastojanja kojima se u Zagrebu (i drugdje) raznim kulturalnim izra\u017eajima pridonosi \u017eivljenju povezanosti hrvatske kulture s ritmom crkvene godine u uzajamnoj sra\u0161tenosti, bilo bi vrijedno otkrivati nove putove produbljivanja smisla i njegova izra\u017eavanja umjetno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n Hrvatska kultura je dovoljno bogata svojom ba\u0161tinom da nas pou\u010di kako su se razna vremena crkvene godine i sredi\u0161nja otajstva pretakala u umjetni\u010dke i pu\u010dke izra\u017eaje. Jednako tako vjerujem da i danas ima dovoljno nadahnu\u0107a i snage da se na tome tragu nastavi umjetni\u010dki stvarati.<\/p>\n\n\n\n Bilo bi po\u017eeljno da se umjetnici raznih umjetni\u010dkih podru\u010dja uklju\u010de svojom kreativno\u0161\u0107u u izra\u017eavanje otajstava \u0161to je ujedno i uljep\u0161avanje ozra\u010dja trgova, ulica, mjesta \u017eivljenja na na\u010din koji se\u017ee dalje od samodostatne dekorativnosti.<\/p>\n\n\n\n Za\u0161to pisanice ne bi bile ra\u0111ene u raznim materijalima i raznim umjetni\u010dkim tehnikama? Za\u0161to se ne bi razmislilo kako umjetni\u010dki stvarati \u2018crescendo\u2019 u i\u0161\u010dekivanju pojedinih svetkovina? Tako bi u vazmenome ciklusu na jedan na\u010din bilo uprisutnjeno vrijeme korizme, na drugi Veliki tjedan i Uskrs, a na tre\u0107i vrijeme nakon Uskrsa do Pedesetnice (Duhova). To bi bio veliki doprinos pedagogiji pojedinaca, obitelji i naroda u \u017eivljenju vremena, kao klju\u010dnoga pitanja ljudskoga postojanja, upravo u na\u0161oj suvremenosti koja je sklona zaboraviti \u2013 kako pou\u010dava biblijski Propovjednik \u2013 da sve ima svoje vrijeme.<\/em><\/p>\n\n\n\n No, za po\u010detak bi \u2013 glede konkretnoga povoda ovoga osvrta \u2013 bilo dovoljno pisanicama dati da budu pisanice; stvoriti preduvjete za uklju\u010divanje i ohrabriti umjetnike da se svojim umjetni\u010dkim darom sna\u017enije pridru\u017ee oplemenjivanju gradskih prostora i pomognu da: bezbojnost i bezli\u010dnost, neutralnost i bezna\u010dajnost, besmislenost i beznadnost; nijemost i nekomunikativnost, budu preobra\u017eeni u: likovnost koja daje lice; sadr\u017eajnost koja odra\u017eava prepoznatljivost; osmi\u0161ljenost koja odu\u0161evljava; govor koji otvara susrete \u2013 i onkraj osjetilnoga.<\/p>\n\n\n\n U kr\u0161\u0107anskoj je liturgiji vidljivo da je Kristovim vazmom zahva\u0107en sav stvoreni svijet; darovna je radost nevjerojatne vijesti da smo stvoreni i ro\u0111eni za vje\u010dnost s Bogom te da smo i sami ljubavlju prema bli\u017enjima nositelji mirisa uskrsnoga jutra i Kristove pobjede nad smr\u0107u. To je ispisano u svakomu \u010dovjeku koji je stvoren na Bo\u017eju sliku; to, sa svim svojim slabostima, nastojimo svjedo\u010diti mi koji smo preporo\u0111eni Kristovim uskrsnu\u0107em. Trag toga ostaje na svakoj pisanici, ma kako skromno djelovala i ma kako blijedim bojama i drhtavom rukom bila ispisana.\u2019<\/p>\n\n\n\n Izvor: narod.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ovogodi\u0161nja uskrsna instalacija na travnatoj povr\u0161ini ispred zagreba\u010dke katedrale koju je postavila Turisti\u010dka zajednica Grada Zagreba u suradnji sa Zrinjevcem, izazvala je \u010du\u0111enje mnogih vjernika. Naime, ranijih godina na tom su mjestu bile velike pisanice s tradicionalnim hrvatskim sakralnim motivima u maniri naivnih umjetnika. Ovo godine, nije bilo pisanica, ve\u0107 samo velikih bijelih jaja. Tri […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":135155,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-135154","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n\u2018Zbog \u010dega \u010du\u0111enje?\u2019<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
\u2018Kao narod trebali potruditi vi\u0161e u razvijanju <\/strong>kr\u0161\u0107anskijih<\/em> oblika govora o novome \u017eivotu\u2019<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
\u2018\u0160to zna\u010de izdvojeni prikazi pili\u0107a i ze\u010deva na travnjaku; ili sadnice drve\u0107a i neobojena jaja pored njih?\u2019<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
\u2018U modi je i <\/strong>neutralnost <\/em>koja vodi u kulturalnu zapu\u0161tenost i izgubljenost\u2019<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
\u2018Bilo dovoljno pisanicama dati da budu pisanice\u2019<\/strong><\/h3>\n\n\n\n