Zaostala neeksplodirana ubojna sredstva iz proteklog rata i dalje su opasnost u BiH, zbog \u010dega se gra\u0111ani pozivaju na poja\u010dan oprez. U Prema slu\u017ebenim podacima, u na\u0161oj zemlji je za 25 godina od mina smrtno stradala 621 osoba, dok je te\u017ee ili lak\u0161e ranjeno njih 1.151.<\/p>\n\n\n\n
S dolaskom ljep\u0161ih dana uslijedio je i du\u017ei boravak gra\u0111ana u prirodi, \u0161to je dovelo do pove\u0107anja prijava pronalaska neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS). Zbog toga nadle\u017eni gra\u0111ane pozivaju na poja\u010dan oprez, ukazuju\u0107i na va\u017enost po\u0161tivanja upozorenja.<\/p>\n\n\n\n
Prema podacima BHMAC-a, u Bosni i Hercegovini je od 1996. do kraja 2021. godine reakcijama mina bila izlo\u017eena 1.771 osoba, od \u010dega je smrtno stradalo 621, a te\u017ee i lak\u0161e ranjeno njih 1.151.<\/p>\n\n\n\n
Pored stradanja civilnih osoba, na\u0161a zemlja bilje\u017ei i znatan broj nastradalih deminera tijekom izvo\u0111enja deminerskih radova. Shodno tome, smrtno stradalo je njih 52, dok je lak\u0161e ili te\u017ee povrije\u0111eno 70.<\/p>\n\n\n\n
Tri posto povr\u0161ine T\u017d je pod minama<\/p>\n\n\n\n
Tuzlanska \u017eupanija slovi za jedno od podru\u010dja na kojem su posebno izra\u017eena minska polja, a slu\u017ebenoje evidentirano okvirno 80 milijuna metara kvadratnih povr\u0161ina koje se danas nalaze pod neeksplodiranim ubojnim sredstvima. To predstavlja tri posto od ukupne povr\u0161ine ove regije na\u0161e zemlje.<\/p>\n\n\n\n
Tijekom pro\u0161le godine izvr\u0161eno je deminiranje povr\u0161ina od tri milijuna metara kvadratnih, a uklonjeno je pet tisu\u0107a neeksplodiranih ubojnih sredstava.<\/p>\n\n\n\n
Od po\u010detka procesa deminiranja, uklonjeno je pola milijuna ubojitih sredstava i 1.300 kilograma eksploziva, \u0161to dovoljno govori o opasnostima s kojima se svakodnevno susre\u0107emo.<\/p>\n\n\n\n
Kako navode iz \u017dupanijske uprave civilne za\u0161tite, neeksplodirana ubojna sredstva koja se svakodnevno nalaze predstavljaju veliku opasnost.<\/p>\n\n\n\n
Prema podacima s kojima raspola\u017ee uprava, od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, dogodilo se vi\u0161e 200 minskih nesre\u0107a, na podru\u010dju svih op\u0107ina i gradova Tuzlanske \u017eupanije, u kojima su smrtno stradale 122, a te\u017ee i lak\u0161e je ranjeno 136 osoba.<\/p>\n\n\n\n
Rijetke su nesre\u0107e iz neznanja ili slu\u010dajnosti<\/p>\n\n\n\n
Pomo\u0107nik direktora \u017dupanijske uprave civilne za\u0161tite Dragan Pelemi\u0161 u razgovoru za Klix.ba ka\u017ee da se nesre\u0107e vrlo rijetko de\u0161avaju iz neznanja, odnosno slu\u010dajnosti, u smislu da osoba ne primijeti oznake upozorenja na mine ili nije s podru\u010dja gdje je bila linija razgrani\u010denja.<\/p>\n\n\n\n
“Sve civilne nesre\u0107e desile su uglavnom u obilje\u017eenim podru\u010djima te da su naj\u010de\u0161\u0107i razlozi koji dovode toga nepo\u0161tivanje minskih upozorenja i svjestan ulazak u sumnjiva podru\u010dja zbog lova ili sje\u010de \u0161ume. To se godinama radi na istim podru\u010djima jer su uvjerenja da ipak tu nema mina, s obzirom da su ranije prolazili bez da su primijetili neeksplodirano ubojno sredstvo, \u0161to je pogre\u0161no”, ka\u017ee Pelemi\u0161, istaknuv\u0161i da je posebno va\u017eno djeci objasniti kakve sve opasnosti mine sa sobom nose.<\/p>\n\n\n\n
I pored svih mjera opreza, ukoliko se osoba ipak zadesi u minskom polju, Pelemi\u0161 je dao savjet kako se pona\u0161ati.<\/p>\n\n\n\n
“Zlatno pravilo je ne pomjerati se nigdje jer je rizi\u010dno bilo kakvo kretanje. Ljudi obi\u010dno nastradaju u poku\u0161aju da iza\u0111u iz minskog polja jer se odlu\u010de kretati puteljkom kojim su do\u0161li. Ukoliko osoba ima signal na mobilnom telefonu, odmah mora pozvati policiji i civilnu za\u0161titu, no ukoliko nema dometa, mo\u017eete glasno vikati kako bi vas u kona\u010dnici netko \u010duo”, savjetuje Pelemi\u0161, istaknuv\u0161i da tijekom 2021. godine na podru\u010dju T\u017d nije zabilje\u017eeno stradanje civila ni \u017eivotinja od zaostalih mina i NUS-a.<\/p>\n\n\n\n
Danas su uglavnom nedeminirana nepristupa\u010dna podru\u010dja koja se ne nalaze u blizini naseljenih mjesta, infrastrukturnih objekata i sli\u010dno, a Op\u0107ine \u010celi\u0107, Kalesija, Sapna i Teo\u010dak i dalje se vode kao najzaga\u0111enije sa najve\u0107im postotkom sumnjive povr\u0161ine u odnosu na ukupnu povr\u0161inu op\u0107ine.<\/p>\n\n\n\n
Kako su istaknuli iz \u017dupanijske uprave civilne za\u0161tite, pandemija izazvana koronavirusom ostavila je trag na realizaciju planiranih zadataka iz oblasti deminiranja, a utjecala je i na ga\u0161enje velikog broja akreditiranih kompanija za izvo\u0111enje operacija deminiranja.<\/p>\n\n\n\n
Deminiranja u BiH ovise o donatorima kojih je sve manje<\/p>\n\n\n\n
Kako se navodi, kao i svih prethodnih godina deminiranje u najve\u0107oj mjeri ovisi od donatorskih sredstava koja se direktno ili preko Me\u0111unarodnog fonda za deminiranje i pomo\u0107 \u017ertvama od mina (ITF) implementiraju u BiH. Najve\u0107i donatori su vlade Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, Njema\u010dke, Norve\u0161ke te Japana.<\/p>\n\n\n\n
“Na\u017ealost, primjetno je da u\u010de\u0161\u0107e donatorskih sredstava zadnjih godina je u stalnom opadanju. Pandemija izazvana koronavirusom te otvaranje novih \u017eari\u0161ta u svijetu odvodi donatore na druge, njima interesantnije dijelove svijeta. O\u010digledno da je do\u0161lo vrijeme za aktivnije uklju\u010divanje doma\u0107ih resursa na svim razinama vlasti, posebno dr\u017eavnih”, ka\u017eu iz Civilne za\u0161tite T\u017d.<\/p>\n\n\n\n
U godi\u0161njem izvje\u0161taju civilne za\u0161tite isti\u010de se da su se tijekom 2020. i 2021. godine provodile aktivnosti na novoj “Op\u0107oj procjeni miniranosti u BiH”, a kona\u010dni rezultati ukazuju da je jo\u0161 uvijek veliki teritorij na\u0161e zemlje sumnjiv na postojanje mina te da \u0107e proces deminiranja jo\u0161 dugo trajati sa vrlo neizvjesnim rokom okon\u010danja.<\/p>\n\n\n\n
Prema dostupnim podacima, vi\u0161e od 95 posto minskih polja u Bosni i Hercegovini je obilje\u017eeno, me\u0111utim, sa \u017ealjenjem se konstatuje da je i dalje prisutan trend otu\u0111ivanja upozoravaju\u0107ih znakova, \u0161to \u010dine neodgovorne osobe koje svjesno u opasnost dovode ostale gra\u0111ane.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:klix.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Zaostala neeksplodirana ubojna sredstva iz proteklog rata i dalje su opasnost u BiH, zbog \u010dega se gra\u0111ani pozivaju na poja\u010dan oprez. U Prema slu\u017ebenim podacima, u na\u0161oj zemlji je za 25 godina od mina smrtno stradala 621 osoba, dok je te\u017ee ili lak\u0161e ranjeno njih 1.151. S dolaskom ljep\u0161ih dana uslijedio je i du\u017ei boravak […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":137485,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-137484","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n