Turisti\u010dka sezona 2022. \u0107e biti jako dobra, na razini 2019. ili \u010dak bolja, bar prema najavama. Nakon dvije godine pandemije, tijekom kojih je turizam do\u017eivio veliki pad, ukidanje lockdowna diljem Europe \u0107e vratiti turiste u Hrvatsku. Ali ho\u0107e li biti dovoljno radnika sezonaca da se popune sva potrebna radna mjesta?<\/p>\n\n\n\n
Prema podacima sustava eVisitor, koji sadr\u017ei turisti\u010dki promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nauti\u010dkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je tijekom uskr\u0161njih blagdana, odnosno od petka, 15. travnja, do ponedjeljka, 18. travnja 2022. godine, ostvareno oko 135.000 dolazaka i oko 493.000 no\u0107enja. To je daleko bolje od pro\u0161logodi\u0161njih ostvarenih 147.000 no\u0107enja u istom razdoblju.<\/p>\n\n\n\n
Standardno je najvi\u0161e gostiju u Istri i Kvarneru, nakon kojih slijedi Splitsko-dalmatinska \u017eupanija. Najfrekventniji su dolasci u dalmatinske gradove, ali “uljez” me\u0111u njima je Zagreb, koji je ostvario najvi\u0161e no\u0107enja od svih gradova u Hrvatskoj. Na razini cijele dr\u017eave je od po\u010detka godine ostvaren gotovo isti broj no\u0107enja kao rekordne 2019.<\/p>\n\n\n\n
Da se Hrvatska, kojoj ekonomija ovisi najvi\u0161e o turizmu, ima \u010demu radovati, pokazuje i najnovije istra\u017eivanje “Pra\u0107enje osje\u0107aja za doma\u0107a i unutareuropska putovanja – val 11” Europske komisije za putovanja (ETC). Prema njemu, tri od \u010detiri Europljana namjeravaju otputovati u sljede\u0107ih \u0161est mjeseci, a najprivla\u010dnija su mediteranska odredi\u0161ta, me\u0111u kojima je Hrvatska. Odmor na suncu i pla\u017ei je, prema istom istra\u017eivanju, najpo\u017eeljnija opcija, koju preferira vi\u0161e od petine (22 posto) Europljana.<\/p>\n\n\n\n
Nedostatak radnika u Hrvatskoj, posebno sezonaca
Takav razvoj situacije \u0107e pove\u0107ati i potrebu za sezonskim radnicima u turizmu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapo\u0161ljavanje, 2019. je tra\u017eeno 31.547 sezonskih radnika, a iz evidencije Zavoda ih je zaposleno 28.697.<\/p>\n\n\n\n
Koliko je pandemijska 2020. bila lo\u0161a godina za turizam, pokazuje brojka od samo 18.380 radnika tra\u017eenih preko Zavoda i 21.031 zaposlenog. Pravi broj je zasigurno puno ve\u0107i jer se ne zapo\u0161ljavaju svi sezonski radnici sa Zavoda, ali je bitan trend. Najvi\u0161e su tra\u017eeni konobari, sobarice, kuhari, \u010dista\u010dice, prodava\u010di, kuhinjski radnici, pomo\u0107ni kuhari i dr.<\/p>\n\n\n\n
Zadnjih nekoliko godina je u Hrvatskoj problem postao nedostatak radnika, a malo gdje je to vidljivo kao u turizmu. Nakon desetlje\u0107a stava poslodavaca “ako ne\u0107e\u0161 ti raditi za ovu pla\u0107u, ima ih deset na Zavodu koji ho\u0107e”, ve\u0107u pregovara\u010dku mo\u0107 su dobili radnici. Sada su oni u poziciji da od poslodavaca mogu zahtijevati bolje radne uvjete.<\/p>\n\n\n\n
Prosje\u010dne pla\u0107e sezonskih radnika su manje od prosje\u010dnih pla\u0107a u ostatku gospodarstva i, prema informacijama portala MojPosao, kre\u0107u se od 4427 kuna (neto) za sobaricu do 6306 kuna (neto) za kuhara. <\/p>\n\n\n\n
Tome je najvi\u0161e pridonijelo iseljavanje u EU, uz gospodarski oporavak nakon dugogodi\u0161nje krize. 2013. je u Hrvatskoj registrirano 345 tisu\u0107a nezaposlenih, a ve\u0107 2019. 2.7 puta manje, 128 tisu\u0107a. Bazen potencijalne radne snage se drasti\u010dno smanjio, pregovara\u010dka mo\u0107 se prebacila s poslodavaca na radnike. Trenutno je u Hrvatskoj 121 tisu\u0107a nezaposlenih, a na HZZ-u je otvoreno 78 tisu\u0107a radnih mjesta.<\/p>\n\n\n\n
Tektonske promjene na tr\u017ei\u0161tu rada u Hrvatskoj, posebno sezonskog rada, komentirao nam je Eduard Andri\u0107, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske. “Problem nedostatka radne snage, koji je prisutan ve\u0107 niz godina, ove je godine kulminirao. Radne snage potrebne za odra\u0111ivanje turisti\u010dke sezone u na\u0161oj dr\u017eavi nema. Slavonija, koja je bila nepresu\u0161no izvori\u0161te kvalitetnog ugostiteljskog kadra, na\u017ealost, to vi\u0161e nije, ali od ukupnog broja zaposlenih jo\u0161 uvijek ih je najvi\u0161e iz te regije. \u0160kolovali smo ih na ra\u010dun hrvatskog dr\u017eavnog prora\u010duna da bi sada radili za Austrijance, Nijemce, Irce, gdje im je pla\u0107a duplo ve\u0107a nego u Hrvatskoj”, jasno nam je opisao problem poslodavaca, ali i prednost radnika.<\/p>\n\n\n\n
Prvi put u povijesti Hrvatske poslodavci vi\u0161e trebaju radnike nego \u0161to radnici trebaju njih. Najkvalitetniji kadar se ve\u0107inom odselio na zapad EU, pa se u Hrvatskoj pojavio manjak radne snage. Najvi\u0161e su odlazili niskokvalificirani radnici pa je i manjak takvih radnika najve\u0107i. Slijedom toga su i pla\u0107e slabije pla\u0107enih rasle br\u017ee od visokih pla\u0107a, bar do po\u010detka pandemije. Prema podacima portala MojPosao, konobari su najtra\u017eeniji radnici u Hrvatskoj, nakon \u010dega slijede trgovci, kuhari, skladi\u0161tari, voza\u010di i programeri.<\/p>\n\n\n\n
“Broj radnika koji nedostaju u turizmu kre\u0107e se u rasponu od 30 do 35 tisu\u0107a. Tra\u017ee se \u010dista\u010dice, sobarice, konobari i pomo\u0107ni konobari, kuhari i pomo\u0107ni kuhari, kuharski radnici, recepcionari. Pla\u0107e se kre\u0107u od 4 do 9 tisu\u0107a, a dio osoblja koje ima bruto ugovore dobije znatno ve\u0107e pla\u0107e”, precizira Andri\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Mora se uvoziti radna snaga, ali ni oni ne \u017eele raditi u Hrvatskoj
Manjak radnika u Hrvatskoj se, osim nu\u0111enjem boljih radnih uvjeta da se potakne doma\u0107e stanovni\u0161tvo na rad, mora nadokna\u0111ivati iz uvoza radne snage. To da poslodavci u Hrvatskoj moraju tra\u017eiti radnike u inozemstvu jer ih nema dovoljno u Hrvatskoj ili ne \u017eele raditi po uvjetima koje poslodavci nude povijesni je novitet.<\/p>\n\n\n\n
2021. je u Hrvatskoj predano 66.917 zahtjeva za izdavanje radnih dozvola strancima, najvi\u0161e za zanimanja u gra\u0111evinarstvu, ali i sezonske poslove, poput kuhara, konobara, pekara i \u010dista\u010da. Samo u prva tri mjeseca 2022. predana su 32.863 zahtjeva za izdavanje radne dozvole, \u0161to signalizira da \u0107e do kraja biti predano daleko vi\u0161e zahtjeva nego prethodne godine.<\/p>\n\n\n\n
Najtra\u017eenija zanimanja za koja je zatra\u017een zahtjev za privremeni rad u prva tri mjeseca 2022., vezana za turizam, su: kuhar (1829 dozvola), sobarica (1780 dozvola), pomo\u0107ni kuhar (1465), pomo\u0107ni konobar (932), pekar (679), hotelska sobarica (155), slasti\u010dar (149) i recepcioner (48). Za one zahtjeve koji su odobreni, prosje\u010dna bruto pla\u0107a inozemnih radnika u turizmu je izme\u0111u 4700 kuna i 5700 kuna.<\/p>\n\n\n\n
Predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduard Andri\u0107 nam je opisao situaciju sa stranim radnicima. “Radnici iz nama susjednih zemalja, primjerice Srbije, Makedonije, Kosova ili Bosne i Hercegovine, odlaze tamo kamo odlaze i na\u0161i radnici, tako da ne mo\u017eemo ra\u010dunati na veliki broj tih radnika. Kad ve\u0107 napu\u0161taju svoje dr\u017eave, isto im je ho\u0107e li do\u0107i u Istru ili \u0107e oti\u0107i u Austriju, a u Austriji \u0107e dobiti duplo ve\u0107u pla\u0107u. Nakon liberalizacije uvoza radne snage poslodavci su se okrenuli tr\u017ei\u0161tu Filipina, Indije, Ukrajine, pa i Rusije. Me\u0111utim, rat u Ukrajini je onemogu\u0107io dolazak dogovorene radne snage iz te zemlje, ali i radne snage iz Rusije”, tvrdi.<\/p>\n\n\n\n
U sezoni bi se mogli zapo\u0161ljavati imigranti iz Ukrajine
Iseljenici iz Ukrajine bi mo\u017eda mogli djelomi\u010dno popuniti rupu na tr\u017ei\u0161tu, ali to ne\u0107e biti ni blizu dovoljno. Ukrajina je zabranila mu\u0161karcima izlaz iz zemlje, pa su iseljenici uglavnom \u017eene i djeca. Prema najnovijim informacijama, u Hrvatskoj se trenutno nalazi oko 11 tisu\u0107a izbjeglica iz Ukrajine, od kojih je \u010dak 30 posto visokoobrazovanih.<\/p>\n\n\n\n
Sve osobe koje u RH imaju status stranca pod privremenom za\u0161titom mogu se prijaviti u evidenciju nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapo\u0161ljavanje ako \u017eele pomo\u0107 i podr\u0161ku. HZZ je izradio letak na ukrajinskom jeziku i \u0107irili\u010dnom pismu. U letku se mogu prona\u0107i sve informacije o upisu u evidenciju nezaposlenih, kao i pravima koja osoba ostvaruje nakon upisa.<\/p>\n\n\n\n
Individualni savjetnici HZZ-a pru\u017eaju podr\u0161ku visokoobrazovanim Ukrajincima u popunjavanju zahtjeva za priznavanje visoko\u0161kolskih kvalifikacija koje je u nadle\u017enosti Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Na upit o broju ukrajinskih izbjeglica koji su se zaposlili u Hrvatskoj, iz HZZ-a nam javljaju da je do 15. travnja 355 poslodavaca iskazalo interes za zapo\u0161ljavanje, 494 osobe su se prijavile u evidenciju nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapo\u0161ljavanje, a 42 osobe su se zaposlile posredovanjem HZZ-a.<\/p>\n\n\n\n
“Svakako trebamo imati na umu da su osobe pod privremenom za\u0161titom ve\u0107inom \u017eene s maloljetnom djecom koja se uklju\u010duju u obrazovanje ili vrti\u0107 te postoji problem njihovog privremenog preseljenja i privremenog smje\u0161taja u jadranskim \u017eupanijama za vrijeme turisti\u010dke sezone. Ve\u0107ina poslodavaca, posebno veliki hotelijeri, nema infrastrukturu i mogu\u0107nost smje\u0161taja malodobne djece te je utoliko ote\u017eano njihovo masovnije zapo\u0161ljavanje tijekom sezone”, napominje HZZ.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatska propada bez turizma
Najava dobre turisti\u010dke sezone je dobra vijest jer je turizam oslonac velikog dijela gospodarstva u Hrvatskoj, dr\u017eavnih prihoda i ku\u0107nih bud\u017eeta, bilo iznajmljivanjem, dodanom djelatnosti ili sezonskim radom.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to se doga\u0111a s Hrvatskom kada turizam nestane, pokazuje pandemijska 2020., kada je Hrvatska imala jedan od najve\u0107ih padova BDP-a u EU, od preko 8 posto. Te godine nije bilo rasta cijena kao ove godine. Inflacija je slu\u017ebeno pre\u0161la 6 posto, a ako se trend nastavi, do kraja godine bi mogla iznositi i 10 posto.<\/p>\n\n\n\n