{"id":137714,"date":"2022-05-01T12:56:42","date_gmt":"2022-05-01T11:56:42","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=137714"},"modified":"2022-05-01T12:56:44","modified_gmt":"2022-05-01T11:56:44","slug":"sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/05\/01\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\/","title":{"rendered":"\u0160to rade europske zemlje da bi mogle bez ruskog plina?"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Obustava isporuke plina Poljskoj i Bugarskoj je i druge dr\u017eave EU natjerala da \u0161to prije plin iz Rusije zamijene plinom iz drugih izvora.<a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/europa-u-bijegu-od-ruskog-plina\/a-61632108\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">&nbsp;Deutsche Welle<\/a>&nbsp;donosi pregled kako se neke zemlje poku\u0161avaju sna\u0107i.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ako se ni\u0161ta ne promijeni i Moskva bude ustrajala na pla\u0107anju plina rubljima &#8211; a to skoro sigurno ho\u0107e jer bi ina\u010de ruska valuta do\u017eivjela potpuni kolaps &#8211; onda se lako mo\u017ee dogoditi da i druge zemlje ne\u0107e dobivati ruski plin.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160tovi\u0161e, ovog ponedjeljka \u0107e EU razmatrati je li i pla\u0107anje preko banke Gazproma u eurima tako\u0111er kr\u0161enje sankcija odre\u0111enih protiv Rusije. Ako se \u010dlanice EU slo\u017ee da jest, onda vi\u0161e nitko ne\u0107e ni smjeti kupovati ruski plin.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U kojoj mjeri su \u010dlanice EU uop\u0107e spremne na krizu tog razmjera?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Italija<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Po volumenu i s 11.4 milijarde kubi\u010dnih metara plina, koliko je uvezla 2021., Italija je na drugom mjestu me\u0111u europskim kupcima ruskog plina. Do sredine sljede\u0107e godine bi tome trebao do\u0107i kraj, ali ve\u0107 u sljede\u0107im mjesecima bi se uvoz plina iz Rusije trebao prepoloviti. Ve\u0107 su sklopljeni novi ugovori s Angolom, Republikom Kongom i Al\u017eirom, a Italija je spojena na Transmediteranski plinovod kojim dolazi plin sa sjevera Afrike. Rim tra\u017ei i druge ponu\u0111a\u010de, kao \u0161to su Katar, Mozambik i Azerbajd\u017ean.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Plin iz Angole bi trebao stizati u ukapljenom obliku. Italija ve\u0107 ima tri LNG terminala, a \u017euri se pro\u0161iriti kapacitete. Jo\u0161 jedan terminal bi sljede\u0107e godine trebao biti otvoren na Siciliji. Osim toga, Italija poziva na drasti\u010dnu \u0161tednju energije. &#8220;\u017delimo li mir ili klimaure\u0111aje?&#8221; pita talijanski premijer Mario Draghi svoje gra\u0111ane. Vlada je usvojila i uredbu prema kojoj se hla\u0111enje javnih prostora sljede\u0107eg ljeta smije postaviti na najmanje 25 stupnjeva, a grijanje sljede\u0107e zime na 19 stupnjeva. Kako je vlada izra\u010dunala, tako bi se moglo u\u0161tedjeti do 4 milijarde kubi\u010dnih metara plina godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Gr\u010dka<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Atena \u017eeli u najskorije vrijeme postati \u010dvori\u0161te za opskrbu plinom \u010ditavog Balkana. Tu ambiciju ima ve\u0107 du\u017ee i zapravo joj je izvorna \u017eelja bila smanjiti ovisnost o plinu koji ide preko Turske, ali sad je to sredstvo protiv uvoza iz Rusije. Tome je trebao poslu\u017eiti Transjadranski plinovod, jo\u0161 nezavr\u0161eno spajanje odvoda za Bugarsku i novi odvod za Sjevernu Makedoniju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jo\u0161 prije rata u Ukrajini Gr\u010dka je odlu\u010dila pro\u0161iriti i modernizirati LNG terminal Revitusa u blizini Atene iz koje djelomice sti\u017ee plin u gr\u010dku mre\u017eu. I druge luke, Korint i Aleksandropoli, trebaju pro\u0161iriti svoje kapacitete.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Gr\u010dka je dosad pokrivala oko 30% svoje potro\u0161nje plinom iz Rusije, makar to nije osobito mnogo &#8211; oko 1.6 milijardi kubi\u010dnih metara godi\u0161nje. Ve\u0107 ove godine bi dvije tre\u0107ine tog uvoza trebale biti zamijenjene alternativom kao \u0161to je plin iz Azerbajd\u017eana. U ne\u0161to du\u017eem roku se \u017eeli istra\u017eiti mogu\u0107a nalazi\u0161ta plina na vlastitom teritoriju i u podmorju kako bi bili neovisni.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Isto tako, Gr\u010dka je prva ponudila pomo\u0107 Bugarskoj. Odmah se mo\u017ee isporu\u010diti plin koji sti\u017ee ukapljen u neku gr\u010dku luku i okrenuti smjer toka plina kroz plinovod Turk Stream kojim je ruski plin stizao u Gr\u010dku, Tursku i Bugarsku. Hitno se radi i na zavr\u0161etku poveznice izme\u0111u Gr\u010dke i Bugarske i ona bi trebala biti gotova do lipnja. To bi valjda ipak trebalo kona\u010dno uspjeti: taj plinovod se gradi ve\u0107 11 godina.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Gr\u010dka vlada je svjesna kako bi njoj mogao biti obustavljen ruski plin ve\u0107 koncem svibnja ako ne plati svoj ra\u010dun koji tada sti\u017ee u rubljima. Atena tvrdi kako se sprema na taj slu\u010daj, ali ne o\u010dekuje pote\u0161ko\u0107e u opskrbi. Izme\u0111u ostalog, termoelektrane na plin bi se privremeno mogle pokretati na dizel.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Poljska<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ba\u0161 kao i Bugarska od Gr\u010dke, tako bi i Poljska svoje potrebe pokrivala plinom susjednih zemalja. Na sastanku ministara energije EU ovog ponedjeljka bi se trebalo dogovoriti solidarno rje\u0161enje. Sljede\u0107ih mjeseci bi Poljska mogla dobivati plin iz Litve kroz plinovod koji je skoro zavr\u0161en, a prema uredbi o hitnoj pomo\u0107i u Europskoj uniji i ako joj to hitno treba, plin bi joj mogao stizati i iz Njema\u010dke. To bi zapravo bilo prili\u010dno bizarno jer dobar dio njema\u010dkog plina jo\u0161 uvijek sti\u017ee iz Rusije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">No skladi\u0161ta plina u Poljskoj su gotovo tri \u010detvrtine puna, a vlada u Var\u0161avi je spremna na sukob. Koncem travnja bi trebali postati posve neovisni o plinu iz Rusije, ka\u017ee premijer Mateusz Morawiecki. &#8220;Zahvaljuju\u0107i na\u0161em oprezu nas se ne mo\u017ee ugro\u017eavati ucjenom.&#8221; Prije svega se hvali gradnjom Balti\u010dkog plinovoda kojim od listopada sti\u017ee plin iz Norve\u0161ke, odakle \u0107e ubudu\u0107e stizati najve\u0107i dio plina za Poljsku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Poljska zapravo ve\u0107 odavno \u017eeli bitno smanjiti uvoz plina iz Rusije, a tu veliku ulogu ima i poljski &#8220;energetski car&#8221; Piotr Naimski kojem je neovisnost njegove domovine od Rusije \u017eivotna \u017eelja. &#8220;Mi smo spremni, mo\u017eemo ostati mirni&#8221;, ka\u017ee taj parlamentarni zastupnik na poljskom radiju. On je ve\u0107 godinama sve planirao i zalagao se za gradnju golemog LNG terminala kod \u015awinouj\u015bcija, Sjevernog plinovoda i novog spoja do Litve.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I Poljska \u017eeli postati \u010dvori\u0161te za isporuku plina susjednim zemljama.Ta energetska neovisnost je proteklih godina bila prije svega politi\u010dki projekt: odnos desni\u010darske populisti\u010dke vlade u Var\u0161avi prema Rusiji je ve\u0107 i prije rata u Ukrajini bio toliko poreme\u0107en da nije bilo isklju\u010deno ucjenjivanje Poljske isporukom energenata. Sad su uvjereni kako su bili u pravu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ma\u0111arska<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Susretljivost ma\u0111arskog premijera prema Kremlju \u010dak i kad je \u010ditava Unija na nogama je dobrim dijelom utemeljena na \u010dinjenici kako je prakti\u010dki potpuno ovisna o plinu i nafti iz Rusije. Ta susretljivost ide toliko daleko da Orban u tome ne vidi nikakav problem i da je Budimpe\u0161ta uporno odbijala sankcije Europske unije protiv Rusije na podru\u010dju energenata.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Francuska<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ta zemlja daleko od Rusije pokriva samo 20% svoje potro\u0161nje ruskim plinom pa je ve\u0107 i zbog toga francuski predsjednik sklon i najo\u0161trijim sankcijama kod ruskog izvoza energentima. No 20% nije ba\u0161 ni tako malo, a ve\u0107 desetlje\u0107ima se samo pri\u010da o plinovodu prema \u0160panjolskoj, odakle bi mogao stizati plin iz Al\u017eira ili u ukapljenom obliku iz \u0161panjolskih terminala.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Litva<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iz \u010ditavog niza razloga je toj zemlji ve\u0107 odavno trn u oku ruski plin i kao prva \u010dlanica Unije je potpuno prestala kupovati plin iz te zemlje. Od onda se zemlja opskrbljuje ukapljenim plinom, prije svega iz Norve\u0161ke, koji joj sti\u017ee do plove\u0107eg LNG terminala kod Klaipede. Kapaciteti su znatno ve\u0107i nego potro\u0161nja u toj zemlji, tako da mo\u017ee opskrbljivati i susjedne dr\u017eave, ka\u017ee tamo\u0161nja vlada.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Njema\u010dka<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najva\u017enija linija dotoka plina iz Rusije u Njema\u010dku je plinovod Sjeverni tok 1 koji zaobilazi i Poljsku i Bjelorusiju i Ukrajinu<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Njema\u010dka ne\u0107e i ne mo\u017ee odmah odustati od plina iz Rusije. \u0160tovi\u0161e, po postoje\u0107im ugovorima se ona obvezala platiti za dogovoreni plin \u010dak i ako ga ne uzme, i to sve do godine 2030. No ona ga i treba: jo\u0161 pro\u0161le godine je udio ruskog plina bio 55% potro\u0161nje u Njema\u010dkoj, u me\u0111uvremenu se drasti\u010dno smanjio na oko 35%, ali taj plin je potreban njema\u010dkom gospodarstvu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I kancelar Olaf Scholz upozorio je kako bi bez njega \u010ditave gospodarske grane bile ugro\u017eene, a potpuna obustava bi sigurno zna\u010dila recesiju. Stanje jest ozbiljno, ali Njema\u010dka se trudi pripremiti se i na najgore: ministar gospodarstva Robert Habeck ka\u017ee i kako se spremi\u0161ta plina sustavno pune i kako su sad otprilike puna kao \u0161to su bila u prolje\u0107e 2017. &#8211; dakle bitno punija nego \u0161to su bila u trenutku po\u010detka rata u Ukrajini.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ve\u0107 i ovo smanjenje ovisnosti o ruskom plinu je prije svega postignuto uvozom ukapljenog plina, ali za bitno vi\u0161e su nu\u017eni kapaciteti za prihvat tako pristiglog energenta. Cilj njema\u010dkog ministra gospodarstva jest da se udio plina iz Rusije ve\u0107 do ljeta 2024. smanji na 10%, a ministar je ve\u0107 obi\u0161ao \u010ditav niz zemalja &#8211; Katar, Dubai i Norve\u0161ku &#8211; kako bi dogovorio potrebnu isporuku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">No problem su terminali za prihvat ukapljenog plina (LNG). Kako bi oni bili spremni u \u0161to kra\u0107em roku, Njema\u010dka se odlu\u010dila za takozvane &#8220;plutaju\u0107e terminale&#8221; na kojima se ukapljeni plin odmah i vra\u0107a u plinovito stanje. Takvi Floating Storage and Regasification Unit (FSRU) su velika rijetkost, ali Njema\u010dka je osigurala tri takva plove\u0107a doka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najmanje dva, vjerojatno i tre\u0107i<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvjesno je kako \u0107e ve\u0107 u roku od jedne godine postojati dvije luke za prihvat ukapljenog plina, u Wilhelmshavenu i u Brunsb\u00fcttelu. Iza prve stoji tvrtka za proizvodnju elektri\u010dne energije Uniper iz D\u00fcsseldorfa, iza projekta u Brunsb\u00fcttelu, na u\u0161\u0107u Labe, energetski su gigant RWE iz Essena i nizozemski opskrbljiva\u010d Gasunie, uz potporu njema\u010dke dr\u017eavne Banke za obnovu i razvoj KfW-a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Postoji i plan za tre\u0107i LNG terminal u Stadeu kod Hamburga, iza kojeg stoje belgijska mre\u017ea elektroopskrbe Fluxys, kemijski koncern Dow, \u0161vicarski investitor Partners Group, luka Hamburga i tvrtka za pomorsku logistiku Buss Group, ali ona jo\u0161 nema i potporu njema\u010dke dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sve treba i\u0107i veoma brzo: ve\u0107 sljede\u0107eg \u010detvrtka \u0107e ministar gospodarstva Habeck u Wilhelmshavenu otvoriti po\u010detak gradnje terminala. Najkasnije po\u010detkom 2023. bi njema\u010dkim potro\u0161a\u010dima trebao stizati plin i iz te luke.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">S vremenom \u0107e izgledati druga\u010dije<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Njema\u010dki ministar gospodarstva i kao politi\u010dar stranke Zelenih ne mo\u017ee ostati tek na ovom fosilnom gorivu, tim vi\u0161e \u0161to \u0107e i za proizvodnju elektri\u010dne energije sasvim izvjesno ostati spremne i termoelektrane na ugljen du\u017ee nego \u0161to je to bilo planirano i makar su \u0161tetnije za klimu nego termoelektrane na plin. No u Wilhelmshavenu \u0107e s nadle\u017enim ministrom potpisati i sporazum kojim se ta luka \u017eeli nadograditi u &#8220;\u010dvori\u0161te \u010diste energije za Njema\u010dku&#8221;, drugim rije\u010dima, za prihvat i preradu &#8220;zelenog&#8221; plina kao \u0161to je vodik.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ali za sve to \u0107e trebati vremena, a odnosi u Europi postaju napetiji iz tjedna u tjedan<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor.pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Obustava isporuke plina Poljskoj i Bugarskoj je i druge dr\u017eave EU natjerala da \u0161to prije plin iz Rusije zamijene plinom iz drugih izvora.&nbsp;Deutsche Welle&nbsp;donosi pregled kako se neke zemlje poku\u0161avaju sna\u0107i. Ako se ni\u0161ta ne promijeni i Moskva bude ustrajala na pla\u0107anju plina rubljima &#8211; a to skoro sigurno ho\u0107e jer bi ina\u010de ruska valuta [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":137715,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-137714","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v27.7 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>\u0160to rade europske zemlje da bi mogle bez ruskog plina? - RADIO LJUBU\u0160KI<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/05\/01\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"\u0160to rade europske zemlje da bi mogle bez ruskog plina? - RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Obustava isporuke plina Poljskoj i Bugarskoj je i druge dr\u017eave EU natjerala da \u0161to prije plin iz Rusije zamijene plinom iz drugih izvora.&nbsp;Deutsche Welle&nbsp;donosi pregled kako se neke zemlje poku\u0161avaju sna\u0107i. Ako se ni\u0161ta ne promijeni i Moskva bude ustrajala na pla\u0107anju plina rubljima &#8211; a to skoro sigurno ho\u0107e jer bi ina\u010de ruska valuta [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/05\/01\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2022-05-01T11:56:42+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-05-01T11:56:44+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/10-2022-04-30-18-45-08-9ae15c49-33b4-4d7b-a9a5-584f3dac39c7.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1000\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"625\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"7 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/05\\\/01\\\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/05\\\/01\\\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\"},\"headline\":\"\u0160to rade europske zemlje da bi mogle bez ruskog plina?\",\"datePublished\":\"2022-05-01T11:56:42+00:00\",\"dateModified\":\"2022-05-01T11:56:44+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/05\\\/01\\\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\\\/\"},\"wordCount\":1748,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/05\\\/01\\\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/05\\\/10-2022-04-30-18-45-08-9ae15c49-33b4-4d7b-a9a5-584f3dac39c7.jpg\",\"articleSection\":[\"BIH i regija\"],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/05\\\/01\\\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/05\\\/01\\\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\\\/\",\"name\":\"\u0160to rade europske zemlje da bi mogle bez ruskog plina? - RADIO LJUBU\u0160KI\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/05\\\/01\\\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/05\\\/01\\\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/05\\\/10-2022-04-30-18-45-08-9ae15c49-33b4-4d7b-a9a5-584f3dac39c7.jpg\",\"datePublished\":\"2022-05-01T11:56:42+00:00\",\"dateModified\":\"2022-05-01T11:56:44+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/05\\\/01\\\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/05\\\/01\\\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/05\\\/01\\\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/05\\\/10-2022-04-30-18-45-08-9ae15c49-33b4-4d7b-a9a5-584f3dac39c7.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/05\\\/10-2022-04-30-18-45-08-9ae15c49-33b4-4d7b-a9a5-584f3dac39c7.jpg\",\"width\":1000,\"height\":625},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/05\\\/01\\\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"\u0160to rade europske zemlje da bi mogle bez ruskog plina?\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"description\":\"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"width\":512,\"height\":512,\"caption\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\",\"https:\\\/\\\/x.com\\\/radioljubuski\",\"https:\\\/\\\/hr.linkedin.com\\\/company\\\/radio-ljubuski\",\"https:\\\/\\\/www.youtube.com\\\/channel\\\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"\u0160to rade europske zemlje da bi mogle bez ruskog plina? - RADIO LJUBU\u0160KI","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/05\/01\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"\u0160to rade europske zemlje da bi mogle bez ruskog plina? - RADIO LJUBU\u0160KI","og_description":"Obustava isporuke plina Poljskoj i Bugarskoj je i druge dr\u017eave EU natjerala da \u0161to prije plin iz Rusije zamijene plinom iz drugih izvora.&nbsp;Deutsche Welle&nbsp;donosi pregled kako se neke zemlje poku\u0161avaju sna\u0107i. Ako se ni\u0161ta ne promijeni i Moskva bude ustrajala na pla\u0107anju plina rubljima &#8211; a to skoro sigurno ho\u0107e jer bi ina\u010de ruska valuta [&hellip;]","og_url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/05\/01\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\/","og_site_name":"RADIO LJUBU\u0160KI","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","article_published_time":"2022-05-01T11:56:42+00:00","article_modified_time":"2022-05-01T11:56:44+00:00","og_image":[{"width":1000,"height":625,"url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/10-2022-04-30-18-45-08-9ae15c49-33b4-4d7b-a9a5-584f3dac39c7.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Radio Ljubu\u0161ki","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@radioljubuski","twitter_site":"@radioljubuski","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Radio Ljubu\u0161ki","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"7 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/05\/01\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/05\/01\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\/"},"author":{"name":"Radio Ljubu\u0161ki","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b"},"headline":"\u0160to rade europske zemlje da bi mogle bez ruskog plina?","datePublished":"2022-05-01T11:56:42+00:00","dateModified":"2022-05-01T11:56:44+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/05\/01\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\/"},"wordCount":1748,"publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/05\/01\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/10-2022-04-30-18-45-08-9ae15c49-33b4-4d7b-a9a5-584f3dac39c7.jpg","articleSection":["BIH i regija"],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/05\/01\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/05\/01\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\/","name":"\u0160to rade europske zemlje da bi mogle bez ruskog plina? - RADIO LJUBU\u0160KI","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/05\/01\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/05\/01\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/10-2022-04-30-18-45-08-9ae15c49-33b4-4d7b-a9a5-584f3dac39c7.jpg","datePublished":"2022-05-01T11:56:42+00:00","dateModified":"2022-05-01T11:56:44+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/05\/01\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/05\/01\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/05\/01\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\/#primaryimage","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/10-2022-04-30-18-45-08-9ae15c49-33b4-4d7b-a9a5-584f3dac39c7.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/10-2022-04-30-18-45-08-9ae15c49-33b4-4d7b-a9a5-584f3dac39c7.jpg","width":1000,"height":625},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/05\/01\/sto-rade-europske-zemlje-da-bi-mogle-bez-ruskog-plina\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/radioljubuski.ba\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"\u0160to rade europske zemlje da bi mogle bez ruskog plina?"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","name":"Radio Ljubu\u0161ki","description":"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine","publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization","name":"Radio Ljubu\u0161ki","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","width":512,"height":512,"caption":"Radio Ljubu\u0161ki"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","https:\/\/x.com\/radioljubuski","https:\/\/hr.linkedin.com\/company\/radio-ljubuski","https:\/\/www.youtube.com\/channel\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b","name":"Radio Ljubu\u0161ki"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/137714","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=137714"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/137714\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":137716,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/137714\/revisions\/137716"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/137715"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=137714"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=137714"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=137714"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}