O godinama za zaborav koje \u0107e, unato\u010d tome \u0161to su takve, zasigurno u\u0107i u svjetske ud\u017ebenike i knjige, pa \u0107e ih se izu\u010davati u budu\u0107nosti, u sada\u0161njosti se ima jo\u0161 \u0161to\u0161ta napisati. Razlog je, na\u017ealost, taj \u0161to jo\u0161 nismo izi\u0161li iz kriznih godina, a pitanje je i kada \u0107emo, pi\u0161e Ve\u010dernji list BiH.<\/p>\n\n\n\n
Taman kada smo se pro\u0161le godine, na njezinu koncu, ponadali da je kona\u010dno sve zavr\u0161eno i da je pandemija koronavirusa u onom naj\u017ee\u0161\u0107em obliku iza nas, dogodilo se ne\u0161to drugo ba\u0161 da nas podsjeti kako nismo toliko mo\u0107ni ili ne \u017eelimo dovoljno da se uspostavi svjetski mir. Po\u010deo je rat u Ukrajini, a od datuma 24. velja\u010de kola su krenula nizbrdo. Cijene su rekordne, od prehrambene, preko gra\u0111evinske industrije pa do svega ostaloga. Ovo poskupljenje hrane ipak nam je najvi\u0161i udarac jer od toga \u017eivimo.<\/p>\n\n\n\n
Poja\u010davanje apela<\/p>\n\n\n\n
Zoran Pavlovi\u0107, ekonomski analiti\u010dar, istaknuo je ono na \u0161to smo najvi\u0161e kartica teksta potro\u0161ili u posljednje vrijeme.<\/p>\n\n\n\n
– Kako bismo imali jeftiniju hranu, bitno je da se okrenemo vlastitoj proizvodnji – naglasio je. Podsjetio je i da od \u010dekanja, \u0161to je trenuta\u010dni stil tre\u0107ih zemalja, nema ni\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n
– \u010cekati smirenje stanja u Ukrajini kako bi cijene robe, p\u0161enice, kukuruza i drugih prehrambenih artikala bile ni\u017ee, potpuno je neracionalno – kazao je. Spomenuo je i da je neizvjesno koliko \u0107e jo\u0161 rasti cijene s obzirom na nove svjetske najave rasta cijena energenata.<\/p>\n\n\n\n
– Ono \u0161to je evidentno, mjesecima su pove\u0107ani redovi pred javnim kuhinjama koje tako\u0111er poja\u010davaju svoje apele prema zajednici da im je hrana prijeko potrebna – naveo je, me\u0111u ostalim. Uva\u017eeni profesor emeritus Anto Domazet u emisiji “Jedan” Benjamina Butkovi\u0107a na BHRT-u kazao je kako ova inflacija, iako je inicijalno bila uvjetovana vanjskim utjecajima, sada do\u017eivljava razli\u010dite faze i oblike te je te\u0161ko predvidjeti kako \u0107e se u budu\u0107nosti kretati. – Uglavnom, mo\u017eemo o\u010dekivati kontinuiran rast cijena. Mislim da se inflacija u Bosni i Hercegovini, kao maloj zemlji, ne mo\u017ee ni kontrolirati. Ne mo\u017eete se boriti protiv inflacije. Mo\u017eete se boriti samo sporadi\u010dno. Recimo, pove\u0107anjem proizvodnje hrane. Mo\u017eete se boriti kontrolom cijena u odre\u0111enom opsegu. Ali, klju\u010dna oblast u kojoj vlade trebaju djelovati je borba protiv posljedica inflacije. I to posebno kroz socijalnu politiku. Naravno, i ekonomsku politiku – tvrdi u intervjuu profesor Domazet.<\/p>\n\n\n\n
U jednoj od organizacija koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom isti\u010du kako bi normalizacija stanja mogla po\u010deti ve\u0107 idu\u0107e godine, no i to ima svoje uvjete.<\/p>\n\n\n\n
– Prvo smo govorili kako \u0107e kriza prestati onda kada se zavr\u0161i pandemija ili kad po\u010dne njezino ubla\u017eavanje. Planirali smo to do\u010dekati ove godine pa je nastupio rat. Ali, isto kao \u0161to nam je prva godina pandemije bila te\u0161ka, pa smo se u drugoj ve\u0107 naviknuli, odnosno prilagodili situaciji, tako je i u ovom slu\u010daju.<\/p>\n\n\n\n
Ova prva godina rata nam je te\u0161ka, dogodine \u0107emo se prilagoditi situaciji, odnosno vi\u0161e \u0107emo proizvoditi, svjesni da najve\u0107a \u017eitnica Europe, a to je Ukrajina, i najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d gnojiva potrebnih za rast plodova Rusija ne\u0107e mo\u0107i zadovoljiti potrebe svjetskog stanovni\u0161tva. Treba naglasiti da smo se mi situaciji pomalo i prilago\u0111avali kad smo vidjeli da svinjetina iz ratom zahva\u0107enih podru\u010dja, gotovo sva, ide u Kinu – pri\u010daju nam u organizaciji.<\/p>\n\n\n\n
Kriza i rast cijena<\/p>\n\n\n\n
Ka\u017eu i kako je najve\u0107i problema svega ovoga mogu\u0107nost \u0161irenja sukoba.<\/p>\n\n\n\n
– Oru\u017ejem se zvecka na sve strane. Ako rat zahvati jo\u0161 samo jednu dr\u017eavu, kriza i rast cijena se nastavljaju jer svaka dr\u017eava posjeduje odre\u0111eno bogatstvo do kojeg se sada ne mo\u017ee do\u0107i jer traje rat. Ukrajina je, gledaju\u0107i poljoprivredne aktivnosti, bila zemlja za primjer. Iako je bila u vrhu po izvozu, stalno je radila na razvoju te je prepoznala potencijal u proizvodnji hrane. Preko no\u0107i se sve promijenilo. Na nama je zato da pove\u0107amo opseg posla – zaklju\u010dio je sugovornik.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:vecernji.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
O godinama za zaborav koje \u0107e, unato\u010d tome \u0161to su takve, zasigurno u\u0107i u svjetske ud\u017ebenike i knjige, pa \u0107e ih se izu\u010davati u budu\u0107nosti, u sada\u0161njosti se ima jo\u0161 \u0161to\u0161ta napisati. Razlog je, na\u017ealost, taj \u0161to jo\u0161 nismo izi\u0161li iz kriznih godina, a pitanje je i kada \u0107emo, pi\u0161e Ve\u010dernji list BiH. Taman kada […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":137945,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-137944","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n