Hrvatska ve\u0107 osmu godinu osloba\u0111a sve poslodavce koji zaposle mlade ljude na neodre\u0111eno pla\u0107anja zdravstvenih doprinosa punih pet godina. Trenuta\u010dno poslodavci koriste takvu olak\u0161icu za ne\u0161to vi\u0161e od 158 tisu\u0107a mladih do 30 godina. Pred nama je jo\u0161 jedna sanacija zdravstvenog sustava, koju prate pozivi ministra financija da se provede reforma i tro\u0161kovi zdravstva svedu u okvire koje dr\u017eava mo\u017ee pokrivati. Jedna od tema koja se pokre\u0107e iz zdravstvenih krugova su i raznorazna oslobo\u0111enja od pla\u0107anja zdravstvenih doprinosa, uklju\u010duju\u0107i i olak\u0161ice za mlade. Broj mladih za koje poslodavci koriste olak\u0161icu konstantno raste, 2019. bilo ih je 120 tisu\u0107a, godine 2017. oko 72.000… Samo 12% zaposlenih mladih za koje poslodavci koriste olak\u0161icu prethodno nije bilo u radnom odnosu. Ve\u0107ina ostalih radila je preko ugovora na odre\u0111eno, i to uglavnom kod poslodavca kojemu je dr\u017eava dala olak\u0161icu da ugovor pretvori u stalni.<\/p>\n\n\n\n
Mladima situacija lo\u0161ija<\/p>\n\n\n\n
Na prosje\u010dnu neto pla\u0107u od 7000 kuna dr\u017eava ostavlja poslodavcima oko 1650 kuna mjese\u010dno, oko 20 tisu\u0107a kuna godi\u0161nje, odnosno oko 100 tisu\u0107a kuna u pet godina. Na postoje\u0107i broj mladih to je oko tri milijarde kuna samo u ovoj godini! Dr\u017eava se, dakle, odrekla golemog novca, a zauzvrat samo je 19 tisu\u0107a novih mladih osoba dobilo posao!<\/p>\n\n\n\n
– Uz golema sredstva kojih se dr\u017eava odri\u010de, pozicija mladih na tr\u017ei\u0161tu rada morala bi se radikalno pobolj\u0161ati, no to se nije dogodilo. Relativna pozicija mladih po pitanju nezaposlenosti sad je gora nego \u0161to je bila u dugom razdoblju krize prije uvo\u0111enja olak\u0161ice – isti\u010de sociolog Teo Matkovi\u0107. Kad je 2015. mjera uvedena, omjer nezaposlenosti mladih i op\u0107e populacije bio je 1:1,8, a danas je 1:2,2. Dakle, danas je stopa nezaposlenosti mladih 2,2 puta vi\u0161a od op\u0107e nezaposlenosti te iznosi 16,6% za mlade, odnosno 7,6% za sve. Ukupna se nezaposlenost u Hrvatskoj smanjila, ali kod mladih je pad udjela nezaposlenosti bio sporiji. Jednako tako sve je manje mladih. Hrvatska danas ima oko 168 tisu\u0107a zaposlenih mladih u dobi od 25 do 29 godina, a 2010. ih je bez ikakvih olak\u0161ica bilo 192 tisu\u0107e. Sli\u010dno je i s ukupnim brojem zaposlenih mladih u dobi od 30 do 34 godine koji je smanjen s 223 tisu\u0107e u 2010. na 193 tisu\u0107e. Posljedica je to i lo\u0161ih demografskih kretanja te iseljavanja. Teo Matkovi\u0107 isti\u010de da se svake godine iz Hrvatske iseli 0,5% u\u010denika \u0161kolske dobi, \u0161to sve utje\u010de na dobnu strukturu stanovni\u0161tva. – Nezaposlenost mladih jest pala, ali je i dalje bitno ve\u0107a nego nezaposlenost ostalih skupina. Ne \u010dini se da smo postigli cilj, mjera je iznimno skupa, ali ne vidimo radikalno bolju situaciju sa zapo\u0161ljavanjem mladih. Relativna zaposlenost mladih je lo\u0161ija, dok je u\u010destalost stalne zaposlenosti mladih u dobi od 15 do 24 jednaka kao i u jeku krize nakon 2008. Nije do\u0161lo do slabljenja emigracije, trendovi sa zapo\u0161ljavanjem mladih se nisu preokrenuli, a iznosi putem olak\u0161ica nadilaze sva izdvajanja unutar mjera aktivne politike zapo\u0161ljavanja – nagla\u0161ava Teo Matkovi\u0107, stru\u010dnjak s Instituta za dru\u0161tvena istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n
Tre\u0107ina povlastica u Zagrebu<\/p>\n\n\n\n
Svaku tre\u0107u olak\u0161icu, za oko 54.000 zaposlenih mladih, koriste zagreba\u010dki poslodavci i ustanove, a prema djelatnostima prednja\u010di trgovina s oko 27.000 mladih za koje poslodavci ne pla\u0107aju zdravstveni doprinos, zatim prera\u0111iva\u010dka industrija za 26.000, zdravstvo za 15.000 te turizam i ugostiteljstvo, gra\u0111evinarstvo te stru\u010dne i tehni\u010dke djelatnosti sa po vi\u0161e od 12.000 mladih na olak\u0161icama. Uz oslobo\u0111enje od pla\u0107anja zdravstvenog doprinosa, \u0161to je olak\u0161ica za poslodavce i nema utjecaja na neto pla\u0107u mladih, dr\u017eava je zaposlene do 25 godina potpuno oslobodila pla\u0107anja poreza na dohodak, a onima od 25 do 30 godina prepolovila porez. Mladima se taj novac vra\u0107a kroz povrat poreza tako da \u0107e u svibnju 146 tisu\u0107a mladih osoba dobiti 640 milijuna kuna povrata. Paralelno sa smanjenjem udjela mladih u ukupnoj zaposlenosti dolazi do ja\u010deg zapo\u0161ljavanja starijih, na \u010detiri sata zaposleno je oko 17.000 umirovljenika, a uz njih radi jo\u0161 i oko 22.000 osoba starijih od 65 godina. Primjerice, 2010. Hrvatska je imala samo 51.000 zaposlenih u dobi od 60 do 64 godine, a danas ih je 93.000.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:vecernji.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Hrvatska ve\u0107 osmu godinu osloba\u0111a sve poslodavce koji zaposle mlade ljude na neodre\u0111eno pla\u0107anja zdravstvenih doprinosa punih pet godina. Trenuta\u010dno poslodavci koriste takvu olak\u0161icu za ne\u0161to vi\u0161e od 158 tisu\u0107a mladih do 30 godina. Pred nama je jo\u0161 jedna sanacija zdravstvenog sustava, koju prate pozivi ministra financija da se provede reforma i tro\u0161kovi zdravstva svedu […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":140693,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-140692","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n