Svaka osoba koja je \u017eivjela i danas na svijetu \u017eivi ne samo da je umjetni\u010dko djelo Gospodnje, nego svatko od nas u sebi nosi umjetni\u010dki dar. Kad \u010dujemo rije\u010d umjetnik, obi\u010dno mislimo na kipare, slikare, arhitekte, glazbenike…, ali svako pozitivno stvarala\u0161tvo odraz je na\u0161ih umjetni\u010dkih talenata koje nam je Bog dodijelio.<\/p>\n\n\n\n
Va\u017eno je takve darove prepoznati, na njima ustrajno poraditi i tako sudjelovati u stvarala\u0161tvu koje Bog otpo\u010de kad ni od \u010dega stvori nebo i zemlju i \u010dovjeka na svoju sliku i priliku.<\/p>\n\n\n\n
Bija\u0161e jedno\u0107 mladi\u0107, te\u017eak, ribar i rudar, koji prepozna u sebi dar koji mu nije dao mira. \u010ceznuo je postati dobar slikar, dosegnuti visine stvarala\u0161tva. Premda ga je uzelo puno muke i vremena ipak je uspio izraziti svoje umije\u0107e na osebujan na\u010din i postati slikar svjetskoga glasa.<\/p>\n\n\n\n
Roko Matja\u0161i\u0107 Martini\u0107 ro\u0111en je 8. kolovoza 1900. godine u Pu\u010di\u0161\u0107u na otoku Bra\u010du. Tu je zavr\u0161io pu\u010dku \u0161kolu i ostao, kao i ve\u0107ina oto\u010dnih mladi\u0107a tog vremena, kopati i ribariti, ali volio je i kamen oblikovati. Premda mlad, morade i u rat po\u0107i, na talijansku boji\u0161nicu, a nakon ratnih neda\u0107a krenuo je u svijet i godine 1920. dospio u rudnike kositra u mjestancu Catavi, Bolivija.<\/p>\n\n\n\n
Ali i u duboku podzemlju visokih Anda u njemu je izgarala \u010de\u017enja da postane umjetnik, slikar. Sre\u0107om, njegov je brat Marko bio s njim, prepoznao Rokovu umjetni\u010dku nadarenost i pomogao mu je upisati dopisnu umjetni\u010dku \u0161kolu u Argentini. \u010cetiri godine radio je te\u0161ke rudarske poslove i istovremeno bio po\u010detnik u slikarstvu.<\/p>\n\n\n\n
Od 1925. do 1929. Roko je studirao na Umjetni\u010dkoj akademiji (Escuela de Bellas Artes) u Santiagu, \u010cile. Profesori su mu bili poznati \u010dileanski umjetnici Exequiel Plaza i Juan Francisco Gonz\u00e1lez. Nastanio se u Valparaisu. Dvije godine proveo je u Parizu i \u0160panjolskoj prou\u010davaju\u0107i stare majstore. Nakon povratka iz Europe \u017eivi, slika i izla\u017ee u Boliviji. Od 1934. do 1937. profesor je zidnog slikarstva na Akademiji u Santiagu. Glas o njegovim uspje\u0161nim radovima i izlo\u017ebama se \u0161irio, pozivi da bude izlaga\u010d i profesor dolazili su s vi\u0161e strana. Proveo je nekoliko godina u Kolumbiji, Meksiku, Venezueli i Ekvadoru. Postaje najpoznatiji fresko slikar u Ju\u017enoj Americi. Godine 1948. imenovan je profesorom na Umjetni\u010dkoj akademiji Vi\u00f1a del Mar u \u010cileu. Nedugo iza toga, na\u017ealost, u blizini tog lijepog grada na obalama Pacifika susreo se s vje\u010dno\u0161\u0107u, tu ga je zatekla nenadana i nikad razja\u0161njena smrt.<\/p>\n\n\n\n
Bio je \u010detvrtak popodne, 11. studenog 1948. godine. Kao i obi\u010dno, Roko je sa svojim slikarskim priborom krenuo obalom Pacifika i nikad se nije vratio. Jedni su bili mi\u0161ljenja da ga je veliki pacifi\u010dki val zagrlio i progutao u dubine oceana, a drugi pak su bili uvjereni da je Roko bio napadnut, pokraden i ubijen. \u0160to se tog kobnog dana s hrvatskim umjetnikom u dalekoj Ju\u017enoj Americi dogodilo, ne \u0107emo nikada doznati. Jedno je sigurno, njegov stvarala\u010dki talent i sam \u017eivot pridru\u017eili su se Onomu koji talente, kao i \u017eivot, daje i ponovo vra\u0107a njihovu Izvoru.<\/p>\n\n\n\n
\u017divotni put Roka Matja\u0161i\u0107a Martini\u0107a svjedo\u010di da je od djetinjstva posjedovao neumoran stvarala\u010dki duh. Zbog (ne)prilika na svojem rodnom Bra\u010du, i Hrvatskoj op\u0107enito, morao je po\u0107i u tu\u0111inu, ali je ponio sa sobom te\u017ea\u010dku i ribarsku upornost, stabilnost, jaku volju, hrabrost, \u017eivotnu odmjerenost, ljubav za \u201eobi\u010dne\u201d ljude i ljepotu prirode. Boje njegovih slika \u017eare optimizmom i vedrinom. One oslikavaju duboko raspolo\u017eenje njegove du\u0161e i toplinu njegova sun\u010danog Jadrana koji je u srcu nosio dok je oslikavao tu\u0111e pejza\u017ee i tu\u0111i svijet. Bija\u0161e to jo\u0161 jedan veliki hrvatski umjetnik koji obogati svijet, a u domovini ostade gotovo i neprepoznatljiv.<\/p>\n\n\n\n
dr. A<\/strong>nte \u010c<\/strong>uvalo<\/p>\n\n\n\n izvor:HKV.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Roko Matja\u0161i\u0107 Martini\u0107 (1900. \u2013 1949.)umjetnik Svaka osoba koja je \u017eivjela i danas na svijetu \u017eivi ne samo da je umjetni\u010dko djelo Gospodnje, nego svatko od nas u sebi nosi umjetni\u010dki dar. Kad \u010dujemo rije\u010d umjetnik, obi\u010dno mislimo na kipare, slikare, arhitekte, glazbenike…, ali svako pozitivno stvarala\u0161tvo odraz je na\u0161ih umjetni\u010dkih talenata koje nam je […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":140960,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-140959","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n