Hrvatska psihologinja Andreja Bogdan u razgovoru za Hinu referirala se na podatke o poku\u0161ajima i samoubojstvima djece i mladih, pozvala je da se tom problemu posveti ve\u0107a pozornost te upozorila kako godinama nemamo sveobuhvatan nacionalni program prevencije suicida kod djece i mladih. <\/p>\n\n\n\n
\u201eOd 2013. godine na nacionalnoj razini ne postoji sveobuhvatan i evaluiran program prevencije suicida kod djece i mladih, a time se naj\u010de\u0161\u0107e bave pojedine nevladine udruge\u201c, rekla je Bogdan upitana za podatak da se lani ubilo sedmero djece, a 63 ih je to poku\u0161alo.<\/p>\n\n\n\n
MUP potvr\u0111uje da je lani sedam osoba mla\u0111ih od 18 godina po\u010dinilo samoubojstvo, \u0161to je manje nego u 2020. kada ih je to u\u010dinilo 10, ali vi\u0161e nego u 2019. kada je evidentirano \u0161est samoubojstava osoba mla\u0111ih od 18 godina.<\/p>\n\n\n\n
Ta samoubojstva u 2021. \u010dine 1,22 posto ukupno po\u010dinjenih samoubojstava, u pretpro\u0161loj 1,77 posto, a u 2019. godini 1,06 posto ukupno po\u010dinjenih samoubojstava, naveo je MUP.<\/p>\n\n\n\n
Statisti\u010dko izvje\u0161\u0107e MUP-a iz 2018. pokazuje da je te godine samoubojstvo po\u010dinilo troje djece u dobi do 14 godina, a u dobnoj skupini od 15 do 18 godina, njih sedmero, suicid je poku\u0161alo njih 15, odnosno 54.<\/p>\n\n\n\n
Slu\u017ebena statistika mo\u017ee se razlikovati od stvarnih brojeva<\/p>\n\n\n\n
\u201ePodaci o poku\u0161ajima i izvr\u0161enjima samoubojstava djece i mladih posljednjih se godina bitno ne razlikuju, \u0161to ukazuje na potrebu da se tom problemu posveti ve\u0107a pozornost i poduzmu odre\u0111ene mjere koje \u0107e pobolj\u0161ati rano prepoznavanje i prevenciju suicidalnog pona\u0161anja kod djece i mladih\u201c, naglasila je Bogdan, biv\u0161a predsjednica Hrvatske psiholo\u0161ke komore.<\/p>\n\n\n\n
Objasnila je i kako slu\u017ebena statistika poku\u0161aja suicida mo\u017ee biti razli\u010dita od stvarnih brojeva.<\/p>\n\n\n\n
\u201eNe uspijevamo slu\u017ebeno evidentirati sve osobe koje su poku\u0161ale suicid. Nekada je stvarnu nakanu te\u0161ko utvrditi kao, primjerice, kod poku\u0161aja suicida lijekovima, otrovnim tvarima, automobilom. Te\u0161ko je procijeniti je li postojala nakana ili se radilo o nesretnom slu\u010daju pa se takvi poku\u0161aji ili suicidi evidentiraju kao prometne nesre\u0107e, intoksikacije, slu\u010dajni pad i sl\u201c, ka\u017ee Bogdan.<\/p>\n\n\n\n
Ista je situacija kada su u pitanju djeca i mladi i odrasle osobe, isti\u010de psihologinja i navodi kako istra\u017eivanja pokazuju da je suicid jedan od vode\u0107ih uzroka smrti od ozljeda u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n
Rizik naglo raste u adolescentskoj dobi Bogdan navodi kako istra\u017eivanja pokazuju da rizik za suicid naglo raste u adolescenciji, a suicidalne ideje i poku\u0161aji suicida u mla\u0111oj dobi \u010de\u0161\u0107i su nego kasnije u \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n
\u201eNaj\u010de\u0161\u0107e se dobna skupina mladih od 14 do 19 godina izdvaja po najve\u0107oj stopi poku\u0161aja ili izvr\u0161enih suicida. Mu\u0161ki spol je i kod djece i odraslih rizi\u010dni \u010dimbenik za suicid\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Obja\u0161njava kako odrastanje u dana\u0161njem dru\u0161tvu nije jednostavno, prate ga brojni zahtjevi, problemi i izazovi, adolescenti se suo\u010davaju sa brojnim pitanjima koja su va\u017ena za njihov osobni identitet, moraju napraviti va\u017ene \u017eivotne izbore, kao \u0161to su izbor zanimanja, partnera.<\/p>\n\n\n\n
\u201eUz sve to skloni su impulzivnom reagiranju i tra\u017eenju uzbu\u0111enja, slabije procjenjuju posljedice svog pona\u0161anja i doga\u0111aja\u201c, ka\u017ee psihologinja i dodaje kako brojne nepovoljne okolnosti mogu doprinijeti razvoju suicidalnih ideja i pona\u0161anja.<\/p>\n\n\n\n
Rizi\u010dni faktori i kap koja \u201eprelije \u010da\u0161u\u201c<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111u va\u017enijim rizi\u010dnim faktorima isti\u010du se nezaposlenost i niska primanja roditelja, slaba privr\u017eenost roditelja s djetetom, niska razina roditeljskog nadzora i razvod, roditelji koji sami imaju mentalne poreme\u0107aje, rana smrt roditelja.<\/p>\n\n\n\n
U pove\u0107anom riziku od razvijanja suicidalnih namjera i pona\u0161anja su i djeca \u017ertve me\u0111uvr\u0161nja\u010dkog nasilja, cyberbullyinga, djeca koja pate od depresije, anksioznih poreme\u0107aja, zloupotrebljavaju droge, pokazuju poreme\u0107aje u pona\u0161anju\u2026<\/p>\n\n\n\n
Psihologinja Bogdan ka\u017ee kako je nekada te\u0161ko procijeniti \u0161to \u0107e biti kap koja \u0107e djeci i mladima \u201epreliti \u010da\u0161u\u201c, jer svaka se osoba razli\u010dito nosi sa izvorima stresa.<\/p>\n\n\n\n
\u201eNekada je to gubitak prijateljstva ili neuzvra\u0107ena, nesretna ljubav, neuspjeh u \u0161koli, neprihva\u0107enost od vr\u0161njaka, izlo\u017eenost omalova\u017eavanju i nasilni\u010dkom pona\u0161anju u realnom i virtualnom svijetu, ali povod za poku\u0161aj suicida nekada mogu biti i mnogo, za okolinu, neprimjetnije situacije\u201c, naglasila je.<\/p>\n\n\n\n
Probleme koje navode djeca uvijek treba shvatiti ozbiljno<\/p>\n\n\n\n
\u201eOsje\u0107aj bespomo\u0107nosti koji \u010desto prati polo\u017eaj djece i mladih u sukobima roditelja, razvodima ili drugim problemima u obitelji, osje\u0107aj bezna\u0111a i besperspektivnost koji su dijelom uvjetovani i nedostatkom \u017eivotnog iskustva, mogu pove\u0107ati vjerojatnost za razvoj rizi\u010dnih pona\u0161anja i suicidalnost.<\/p>\n\n\n\n
Probleme koje navode djeca i mladi uvijek bi trebalo shva\u0107ati ozbiljno\u201c, poru\u010duje. Bogdan iznosi zamjerke na na\u010din na koji se, unatrag nekoliko godina, provodi prevencija suicida u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n
\u201eSvodi se na izdvojene manifestacije o suicidu i na edukaciju stru\u010dnjaka, ali bez jasne, strukturirane i kontinuirane provedbe evaluiranih i znanstveno utemeljenih programa\u201c, kazala je.<\/p>\n\n\n\n
Naglasila je kako od 2013. na nacionalnoj razini ne postoji sveobuhvatan i evaluiran program prevencije suicida kod djece i mladih, a prevencijom se naj\u010de\u0161\u0107e bave pojedine nevladine udruge. Isti\u010de i kako djeca i mladi nemaju dovoljno informacija o tome kome se i gdje mogu obratiti za pomo\u0107 u stresnim situacijama.<\/p>\n\n\n\n
Iskustvo rada psihologa na linijama za psiholo\u0161ku podr\u0161ku djeci i mladima, koje je inicirao Sredi\u0161nji dr\u017eavni ured za demografiju i mlade, govori nam da djeca i mladi nisu skloni govoriti o svojim problemima i tra\u017eiti psiholo\u0161ku podr\u0161ku stru\u010dnjaka putem telefona, \u0161to jo\u0161 vi\u0161e nagla\u0161ava potrebu za osiguranjem dostupnosti stru\u010dnjaka mentalnog zdravlja u obrazovnim ustanovama, ka\u017ee Bogdan.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:vecernji.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Hrvatska psihologinja Andreja Bogdan u razgovoru za Hinu referirala se na podatke o poku\u0161ajima i samoubojstvima djece i mladih, pozvala je da se tom problemu posveti ve\u0107a pozornost te upozorila kako godinama nemamo sveobuhvatan nacionalni program prevencije suicida kod djece i mladih. \u201eOd 2013. godine na nacionalnoj razini ne postoji sveobuhvatan i evaluiran program prevencije […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":141795,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-141794","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n