Prema novom globalnom izvje\u0161\u0107u objavljenom u srijedu, one\u010di\u0161\u0107enje zraka godi\u0161nje rezultira prijevremenom smr\u0107u oko 9 milijuna ljudi u svijetu, a stru\u010dnjaci upozoravaju na to da sve vi\u0161e ljudi umire i od posljedica trovanja olovom.<\/p>\n\n\n\n
Otpad koji stvara \u010dovjek, a nakuplja se u zraku, vodi i u tlu, rijetko ubija ljude odmah. Naj\u010de\u0161\u0107e je s odmakom uzrok razvoja sr\u010danih bolesti, raka, respiratornih problema, proljeva i ostalih te\u0161kih bolesti.
Kombinacija urbanizacije i one\u010di\u0161\u0107enja zraka industrijskim procesima rezultirala je porastom od 7 posto smrtnih slu\u010dajeva povezanih s one\u010di\u0161\u0107enjem u razdoblju od 2015. do 2019., rezultati su analize podataka najnovije studije objavljene u online \u010dasopisu Lancet Planetary Health.
Autori su analizirali i podatke iz studije pod nazivom Global Burden of Disease, Sveu\u010dili\u0161ta Washington koja procjenjuje ukupnu izlo\u017eenost one\u010di\u0161\u0107enju i izra\u010dunava rizik od smrtnosti.
Oni ka\u017eu da je utjecaj zaga\u0111enja na globalno zdravlje “jo\u0161 uvijek puno ve\u0107i od negativnih utjecaja rata, terorizma, malarije, HIV-a, tuberkuloze, droge i alkohola”.
One\u010di\u0161\u0107enje zraka egzistencijalna prijetnja ljudskome zdravlju i zdravlju planeta<\/strong>
One\u010di\u0161\u0107enje zraka predstavlja “egzistencijalnu prijetnju ljudskome zdravlju i zdravlju planeta i ugro\u017eava odr\u017eivost modernih dru\u0161tava”, stoji u izvje\u0161\u0107u.
– Glavni izvor kombinacije one\u010di\u0161\u0107enja zraka i klimatskih promjena je sagorijevanje fosilnih goriva i biogoriva. Mi sjedimo u loncu u kojemu se kuha gula\u0161 i polako gorimo, slikovito je pojasnio koautor izvje\u0161\u0107a Richard Fuller iz Globalnog saveza za zdravlje i zaga\u0111enje i voditelj neprofitne organizacije Pure Earth, dodav\u0161i da kemijsko zaga\u0111enje \u0161teti i bioraznolikosti, a to je jo\u0161 jedna velika globalna prijetnja.
– No za razliku od klimatskih promjena, malarije ili HIV-a, zaga\u0111enju okoli\u0161a ne pridajemo previ\u0161e pozornosti, upozorio je.
Svaka \u0161esta prijevremena smrt u svijetu, a to je oko devet milijuna ljudi, posljedica je one\u010di\u0161\u0107enja zraka. Ta se brojka nije promijenila od posljednje procjene iz 2015.
Za usporedbu, covid-19 je, od po\u010detka pandemije ubio oko 6,7 milijuna ljudi u svijetu.
Voda i zrak u unutarnjim prostorima
<\/strong>
Istra\u017eiva\u010di su uo\u010dili smanjenje stope smrtnosti povezano s one\u010di\u0161\u0107enjem zraka u zatvorenom prostoru, s nekvalitetnom pitkom vodom i neadekvatnim sanitarnim uvjetima.
No u porastu su preuranjeni smrtni ishodi povezani s industrijalizacijom, kemijskim one\u010di\u0161\u0107enjem i one\u010di\u0161\u0107enjem vanjskog zraka, osobito u ju\u017enoj i isto\u010dnoj Aziji.
Nova analiza konkretnije se bavi uzrocima one\u010di\u0161\u0107enja te razdvaja tradicionalne zaga\u0111iva\u010de, poput dima od pe\u0107i u zatvorenim prostorima ili kanalizacijskog otpada od modernijih zaga\u0111iva\u010da, poput industrijskog one\u010di\u0161\u0107enja zraka i otrovnih kemikalija.
U porastu je i kemijsko one\u010di\u0161\u0107enje, a samo trovanje olovom uzrok je 900.000 smrtnih slu\u010dajeva godi\u0161nje.
Smrtnost od tradicionalnih zaga\u0111iva\u010da globalno je u padu, no ostaje velik problem u Africi i nekim drugim zemljama u razvoju. One\u010di\u0161\u0107ena voda, tlo i zaga\u0111en zrak u zatvorenom prostoru dovode \u010cad, Srednjoafri\u010dku Republiku i Niger me\u0111u tri zemlje s najve\u0107im brojem smrtnih slu\u010dajeva povezanih sa zaga\u0111enjem.
Dr\u017eavni programi za smanjenje one\u010di\u0161\u0107enja zraka u zatvorenim prostorima i pobolj\u0161anje sanitarnih uvjeta pomogli su da se u nekim podru\u010djima smanji broj smrti. U Etiopiji i Nigeriji ovakvi su napori rezultirali smanjenjem broja smrtnih slu\u010dajeva za dvije tre\u0107ine izme\u0111u 2000. i 2019. U me\u0111uvremenu je indijska vlada stanovnicima 2016. po\u010dela nuditi zamjenu pe\u0107i na drva priklju\u010dcima za plinske pe\u0107i.
Suvremeni zaga\u0111iva\u010di<\/strong>
Broj smrtnih slu\u010dajeva \u010diji je uzrok izlo\u017eenost modernim zaga\u0111iva\u010dima, kao \u0161to su te\u0161ki metali, poljoprivredne kemikalije i emisije fosilnih goriva “rastu u nebo” i od 2000. godine su porasle za 66 posto, rekla je koautorica studije Rachael Kupka, izvr\u0161na direktorica Globalnog saveza za zdravlje i zaga\u0111enje sa sjedi\u0161tem u New Yorku.
Kada je rije\u010d o one\u010di\u0161\u0107enju zraka na otvorenom, neki veliki glavni gradovi postigli su odre\u0111eni uspjeh, no u manjim gradovima razina one\u010di\u0161\u0107enja i dalje raste.
Znanstvenici su u izvj\u0161\u0107u objavili popis 10 zemalja svijeta u kojima je najvi\u0161e smrtnih slu\u010dajeva od posljedica one\u010di\u0161\u0107enja. To su \u010cad, Srednjoafri\u010dka Republika, Niger, Solomonski Otoci, Somalija, Ju\u017enoafri\u010dka Republika, Sjeverna Koreja, Lesoto, Bugarska i Burkina Faso.<\/p>\n\n\n\n