Na Vrbasu tekija’ roman je koji andri\u0107evskim stilom progovara o va\u017enoj bosanskoj temi, o onoj za koju u dosada objavljenim tomovima nije bilo mjesta \u2013 samostanu u Jajcu. <\/p>\n\n\n\n
U sklopu manifestacije Mostarsko prolje\u0107e 24. Dana matice Hrvatske Mostar u \u010detvrtak 19. svibnja u knji\u017eari Ive Andri\u0107a u Mostaru odr\u017eat \u0107e se predstavljanje knjige bljeskovog kolumniste Josipa Mlaki\u0107a ‘Na Vrbasu tekija’. U promociji knjige sudjeluju: Ivan Lovrenovi\u0107, Gloria Lujanovi\u0107, Josip Mlaki\u0107, Misijana Brki\u0107 Milinkovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n
Na Vrbasu tekija’ roman je koji andri\u0107evskim stilom progovara o va\u017enoj bosanskoj temi, o onoj za koju u dosada objavljenim tomovima nije bilo mjesta \u2013 samostanu u Jajcu. <\/p>\n\n\n\n
To je jo\u0161 jedna pri\u010da o bosanskim fratrima i Bosni Srebrenoj, o Bosni od sredine devetnaestoga do sredine dvadesetog stolje\u0107a. Podijeljen u tri dijela, ‘Na Vrbasu tekija’, ‘Jaja\u010dka hronika’ i ‘Pau\u010dina i promaja’, roman je to \u010dija su prva dva dijela mo\u017eda izgubljen ili nikad napisan Andri\u0107ev rukopis, dok je tre\u0107i dio fantasti\u010dno precizna studija o Andri\u0107u i njegovu djelu te ujedno i autobiografski uvid u Josipa Mlaki\u0107a i njegove teme. <\/p>\n\n\n\n
Josip Mlaki\u0107 romanom ‘Na Vrbasu tekija’ uspio je gotovo nemogu\u0107e: ispisao je Andri\u0107evim jezikom neispripovijedanu pri\u010du, uspio je rekreirati svijet koji nam je i blizak i dalek, svijet koji je ostao sa\u010duvan u knjigama i kronikama, svijet koji je stvorio i u njegovim detaljima sa\u010duvao Ivo Andri\u0107, a sada ga je jednako mo\u0107no i stilski besprijekorno nastavio jedan od najboljih suvremenih pripovjeda\u010da Josip Mlaki\u0107. Josip Mlaki\u0107 suvremeni je bosanskohercegova\u010dki pisac. Ro\u0111en je 1964. u Bugojnu. Diplomirao je na Strojarskom fakultetu u Sarajevu. \u017divi u Gornjem Vakufu \u2013 Uskoplju te se bavi knji\u017eevno\u0161\u0107u i pisanjem scenarija. Objavio je romane Kad magle stanu, 2002., \u017divi i mrtvi, 2002., Psi i klaunovi, 2006., Tragom zmijske ko\u0161uljice, 2007., \u010cuvari mostova, 2007., Ljudi koji su sadili drve\u0107e, 2010., Planet Friedman, 2012., Svje\u017ee obojeno, 2014., Bo\u017eji gnjev, 2015., Majstorovi\u0107 i Margarita, 2016., Bezdan, 2016., Crni gavran i bijele vrane, 2018., Skica u ledu, 2018., Evan\u0111elje po Barabi, 2019. i O zlatu, ljudima i psima, 2020., te zbirke pri\u010da Pu\u017eeva ku\u0107ica, 1997., Odraz u vodi, 2002., Obiteljska slika, 2002. i Pono\u0107no sivo, 2004. Roman \u017divi i mrtvi donio mu je 2002. V.B.Z.-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman. Istoimeni film u re\u017eiji Kristijana Mili\u0107a osvojio je osam Zlatnih arena na Pulskom festivalu i mno\u0161tvo drugih filmskih nagrada.<\/p>\n\n\n\n
Nagradu Vladimir Nazor 2014. dobio je za roman Svje\u017ee obojeno, a nagradu za najbolji doma\u0107i kriminalisti\u010dki roman dobio je dva puta \u2013 za Bo\u017eji gnjev 2014. i za Crni gavran i bijele vrane 2018. Za roman Skica u ledu dobio je Nagradu Mirko Kova\u010d 2018. <\/p>\n\n\n\n