Uvidom u posljednje izvje\u0161\u0107e Eurostata jasno je vidljivo gdje se nalazi BiH u odnosu na ostale \u010dlanice Europske unije kada je rije\u010d o inflaciji.<\/p>\n\n\n\n
Koliko ekonomska kriza izazvana poreme\u0107ajima u lancima proizvodnje utje\u010de na rast cijena i op\u0107enito smanjenje vrijednosti novca, poznato je svakomu tko svakodnevno kupuje namirnice za dnevnu potro\u0161nju, a uz malo matematike jednostavno je izra\u010dunati u kojoj je mjeri inflacija \u201cpojela\u201d mjese\u010dna primanja bosanskohercegova\u010dke obitelji. <\/p>\n\n\n\n
No, ono \u0161to zabrinjava je \u010dinjenica da je stopa inflacije ve\u0107a u BiH u odnosu na prosjek Europske unije, a posebice ako se usporedi \u017eivotni standard, odnosno visina pla\u0107e, ali i cijene prehrambenih proizvoda koje su u pravilu i dalje ni\u017ee u zemljama Unije.<\/p>\n\n\n\n
Uvidom u posljednje izvje\u0161\u0107e Eurostata jasno je vidljivo gdje se nalazi BiH u odnosu na ostale \u010dlanice Europske unije kada je rije\u010d o inflaciji, pri \u010demu se mo\u017ee izvu\u0107i zaklju\u010dak kako smo po stopi rasta inflacije u ne\u0161to boljoj poziciji od devet \u010dlanica Unije, od kojih ve\u0107ina ima znatno ve\u0107i \u017eivotni standard. <\/p>\n\n\n\n
Kada se tomu doda i situacija u kojoj se ove godine o\u010dekuje ni\u017ei ekonomski rast od projiciranog, dolazi se do zaklju\u010dka kako \u0107e ostatak godine koji je pred nama biti prili\u010dno izazovan u kontekstu ekonomskih, ali i socijalnih kretanja, pi\u0161e Ve\u010dernji list. <\/p>\n\n\n\n
Godi\u0161nja inflacija u Europskoj uniji iznosila je 8,1 %, i to mjereno u travnju 2022. godine, a \u0161to je rast u odnosu na o\u017eujak, kada je iznosila 7,8 %. Godinu dana ranije stopa inflacije iznosila je 2 %. Najni\u017ee godi\u0161nje stope registrirane su u Francuskoj, na Malti (po 5,4 %) i u Finskoj (5,8 %), dok su najvi\u0161e godi\u0161nje stope zabilje\u017eene u Estoniji (19,1 %), Litvi (16,6 %) i \u010ce\u0161koj (13,2 %). U usporedbi s o\u017eujkom godi\u0161nja inflacija pala je u tri dr\u017eave \u010dlanice, ostala stabilna u dvije i porasla u 22. U Bosni i Hercegovini, pak, ako se pogledaju podaci koje je objavila Agencija za statistiku, poskupljenje proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potro\u0161nju na godi\u0161njoj razini je 10,2 posto. <\/p>\n\n\n\n
Rije\u010d je o podacima za o\u017eujak, tako da je u travnju, uzimaju\u0107i iskustva s terena, vjerojatno do\u0161lo i do dodatnog rasta inflacije, a usporedbom s podacima Eurostata vidljivo je kako je stopa inflacije u BiH manja od one u Estoniji, Litvi, Latviji, \u010ce\u0161koj, Nizozemskoj, Poljskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Slova\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n
No, kao \u0161to je poznato, tu je uglavnom rije\u010d o dr\u017eavama \u010diji su BDP i op\u0107enito \u017eivotni standard ve\u0107i u odnosu na Bosnu i Hercegovinu, a koja je me\u0111u siroma\u0161nijim dr\u017eavama Europe.<\/p>\n\n\n\n
Ina\u010de, podaci Agencije za statistiku pokazuju kako su hrana i bezalkoholna pi\u0107a na razini BiH u prosjeku u o\u017eujku ove, u odnosu na isti mjesec pro\u0161le godine, skuplji za 14,8 posto, prijevoz 24,5 posto, dok su cijene ku\u0107anskih ure\u0111aja i redovitog odr\u017eavanja ku\u0107e ve\u0107e u prosjeku za 6,3 posto. <\/p>\n\n\n\n
A \u0161to nas \u010deka u bliskoj budu\u0107nosti kada je rije\u010d o inflatornim kretanjima, prili\u010dno je slo\u017eeno pitanje na koje nije mogu\u0107e dati jednozna\u010dan i jednostavan odgovor, posebice zbog \u010dinjenice da je nemogu\u0107e prognozirati razvoj situacije na globalnim tr\u017ei\u0161tima, kao i u lancima proizvodnje te opskrbe, a dijelom i zbog situacije na istoku Europe, pi\u0161e Ve\u010dernji list.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, predstavnici financijskog sektora, komercijalne banke i osiguravaju\u0107a dru\u0161tva nadaju se kako je inflacija ipak privremenog karaktera, a dokaz tomu su i rezultati ankete koju je Centralna banka BiH provela u o\u017eujku. <\/p>\n\n\n\n
Rezultati ankete dalje upu\u0107uju kako je o\u010dekivana stopa inflacije za 2023. godinu na razini od 4,3 %, \u0161to je znatno ni\u017ee od inflatornih o\u010dekivanja za teku\u0107u godinu, a \u0161to dalje upu\u0107uje na percepciju da je skok inflatornih o\u010dekivanja u teku\u0107oj godini privremenog karaktera i da se o\u010dekuje kako bi inflatorni pritisak trebao biti manji u 2023. godini. <\/p>\n\n\n\n
Ipak, mnogo toga ovisi o stanju na europskom tr\u017ei\u0161tu, a pritom treba uputiti na nedavne prognoze koje su iznijeli i iz Europske komisije, a u kojima je iznesena procjena kako \u0107e inflacija u europodru\u010dju dosegnuti vrhunac u drugom tromjese\u010dju ove godine, a onda bi trebala po\u010deti postupno padati. <\/p>\n\n\n\n
O\u010dekujemo da \u0107e inflacija dosegnuti vrhunac u sada\u0161njem, drugom tromjese\u010dju ove godine i nakon toga po\u010deti postupno padati, rekao je na konferenciji za novinare povjerenik Komisije za gospodarstvo Paolo Gentiloni.<\/p>\n\n\n\n
Gospodarstvenici iz Bosne i Hercegovine, kao i gra\u0111ani koji sa zebnjom gledaju na nastavak inflacijskog pritiska, ipak su tom izjavom dobili tra\u010dak optimizma. <\/p>\n\n\n\n