Povodom toga \u0161to je Europska unija planirala udvostru\u010diti novac za migracije prema novom prora\u010dunu za 2021.-2027., a prora\u010dun za grani\u010dne kontrole u\u010detverostru\u010diti Maite Vermeulen, Ajibola Amzat i Giacomo Zandonini nizozemski, nigerijski i talijanski istra\u017eiva\u010dki su istra\u017eivali o koliko je novca rije\u010d i gdje on zavr\u0161ava.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanje je Narod.hr prenio 2019., a zaklju\u010dak je bio da je nemogu\u0107e znati krajnje odredi\u0161te milijardi eura koje EU tro\u0161i na migracije<\/strong><\/a><\/em>. Vermeulen, Amzat i Zandonini nastavili su s istra\u017eivanjem kako se i za\u0161to koriste milijarde eura na migracije odnosno njihovo navodno sprje\u010davanje te su 2020. godine za The Correspondent<\/a> zaklju\u010dili da novac namijenjen za probleme glede migracija stvara vi\u0161e problema nego \u0161to ih rje\u0161ava, odnosno da niti sprje\u010dava migracije niti zapravo poma\u017ee u razvoju afri\u010dkih zemalja.<\/p>\n\n\n\n U nastavku prenosimo njihovo istra\u017eivanje:<\/p>\n\n\n\n Usred Sahare stoji potpuno novi bunar. To je platila Europa. Prije nekoliko godina, ovakav bunar bi bio postavljen kako bi se \u017eenama dao pristup boljim sanitarnim uvjetima. Prije toga, to bi bilo opisano kao na\u010din pobolj\u0161anja \u017eivota mladih ljudi i sprje\u010davanja da se okrenu radikalnom islamu. Ali u dana\u0161njem politi\u010dkom krajoliku, bunar je postavljen kako bi migranti mogli oprati ruke.<\/p>\n\n\n\n Danas bi svatko tko tra\u017ei novac za razvojnu pomo\u0107 pametno upotrijebio \u010darobnu rije\u010d \u2013 migracija. Projekti koji su se prije fokusirali na \u201cneprivilegiranu mlade\u017e\u201d sada tvrde da poma\u017eu \u201cpotencijalnim migrantima\u201d. Broj nevladinih organizacija koje rade na pitanjima vezanim za migracije u Africi je naglo porastao. Organizirane su bezbrojne konferencije o \u201cmigracijama i razvoju\u201d, a afri\u010dka sveu\u010dili\u0161ta iznenada pokre\u0107u \u201cCentre za migracijske studije\u201d. Milijarde koje su prethodno bile namijenjene drugim razvojnim inicijativama sada se preusmjeravaju u fondove za migracije.<\/p>\n\n\n\n Naravno, ni\u0161ta od ovoga nije nu\u017eno problemati\u010dno. U svijetu razvojne pomo\u0107i, popularne fraze nisu ni\u0161ta novo. Nakon teroristi\u010dkih napada 11. rujna, \u201cderadikalizacija\u201d je odjednom bila svima na usnama kada je u pitanju financiranje razvojnih programa. A onda je tu bilo \u201cseksualno nasilje nad \u017eenama\u201d, \u201cdobro upravljanje\u201d, \u201cotpornost\u201d, \u201cdje\u010dja prava\u201d. Nevladine organizacije moraju redovito provjeravati dodaju li u svoje prijave za financiranje \u201cispravnu\u201d terminologiju.<\/p>\n\n\n\n Ali ova nova popularna rije\u010d \u2013 migracija \u2013 razlikuje se na jedan temeljni na\u010din: ideja da razvojna pomo\u0107 mo\u017ee nekako smanjiti migraciju je iluzija. Europa mo\u017ee potro\u0161iti milijarde, ali ne\u0107e zaustaviti migracije. Zapravo, stru\u010dnjaci vjeruju da \u0107e u\u010diniti upravo suprotno. Vrijeme je da se ovaj mit o migraciji umirovi.<\/p>\n\n\n\n Omogu\u0107ite za 376.000 mladih Nigerijaca bolji pristup tr\u017ei\u0161tu rada, posebice u gra\u0111evinarstvu i poljoprivredi. To je, otprilike, cilj programa Razvoja vje\u0161tina za zapo\u0161ljavanje mladih (SKYE), koji je pokrenula njema\u010dka razvojna agencija GIZ. S 58 milijuna eura te\u0161kim bud\u017eetom, SKYE je jedan od ve\u0107ih europskih programa pomo\u0107i u Nigeriji.<\/p>\n\n\n\n Na povr\u0161ini, \u010dini se da program SKYE ima za cilj pobolj\u0161ati \u017eivote mladih ljudi u Nigeriji. Zato nismo mogli vjerovati svojim o\u010dima kada smo vidjeli njegov \u201cglavni cilj\u201d: sprije\u010diti neregularnu migraciju i olak\u0161ati povratak migranata. Ima li jo\u0161 ciljeva? Postoji jo\u0161 jedan podcilj \u2026 stvoriti prilike za zapo\u0161ljavanje kako bi se sprije\u010dile neregularne migracije i olak\u0161ao povratak migranata. Ovo su doslovno jedini SKYE-ovi ciljevi. Ni\u0161ta drugo.<\/p>\n\n\n\n Dalje u dokumentu o akciji nalazi se \u201eMatrica logi\u010dkog okvira\u201c, koja je politi\u010dki izraz za grafikon koji pokazuje kako \u0107e se mjeriti utjecaj projekta. Prema ovoj matrici, SKYE \u0107e se smatrati uspje\u0161nim ako se ispuni sljede\u0107i cilj: \u201cSmanjen broj mladih koji napu\u0161taju Nigeriju na migracijskoj ruti prema Europi 2020. \u2026 u usporedbi s 2016.\u201d To \u0107e se dijelom mjeriti brojem zahtjeva za azil koje su u Europi podnijeli nigerijski mladi ljudi.<\/p>\n\n\n\n Razmislite o ovome na trenutak. Uspjeh nigerijskog projekta zapo\u0161ljavanja mjerit \u0107e se brojem zahtjeva za azil podnesenih u Europi. \u010cak i ako bi se zahtjevi za azil smanjili, kako bismo uop\u0107e mogli znati je li ovaj projekt odgovoran za to? Sigurno bi to moglo biti zbog drugih \u010dimbenika poput, recimo, gra\u0111anskog rata u Libiji? Poo\u0161trene grani\u010dne kontrole u Nigeru? Vi\u0161e patrola libijske obalne stra\u017ee koju financira Europska unija?<\/p>\n\n\n\n \u201cNema logike u ovakvim projektima, ali vi\u0111amo ih sve vi\u0161e i vi\u0161e\u201d, ka\u017ee Raphael Shilhav, stru\u010dnjak za migracije za Oxfam International u Bruxellesu. Jer ovaj projekt nipo\u0161to nije jedini takve vrste.<\/p>\n\n\n\n \u201cRje\u0161avanje temeljnih uzroka migracije\u201d postalo je svojevrsna mantra za EU \u2013 ona koju koristi da opravda tro\u0161enje milijardi na projekte poput SKYE-a. Na prvi pogled zvu\u010di logi\u010dno: ako je migracija rezultat siroma\u0161tva i nedostatka poslova i mogu\u0107nosti u mati\u010dnim zemljama migranata, onda se ona mo\u017ee zaustaviti samo rje\u0161avanjem ovih problema. Iz europske perspektive, ova pri\u010da je dobitna za obje strane politi\u010dkog spektra: borba protiv siroma\u0161tva pobolj\u0161at \u0107e \u017eivote ljudi u zemljama u razvoju (pobjeda za ljevice) i smanjiti migraciju u Europu (pobjeda za desnicu) .<\/p>\n\n\n\n \u201cTo je pri\u010da koja se svi\u0111a svima\u201d, ka\u017ee Jessica Hagen-Zanker iz Overseas Development Instituta, utjecajnog think tanka. \u201cNekako se \u010dini intuitivnim. Ako ljudi ne mogu \u017eivjeti tamo gdje jesu, oti\u0107i \u0107e, pa im moramo osigurati bolji \u017eivot ako \u017eelimo da ostanu. \u010cini se zdravorazumski.\u201d<\/p>\n\n\n\n Jedini problem? To nije istina.<\/p>\n\n\n\n \u201cPrestanite \u0161iriti iluziju da \u0107e projekti obrazovanja i zapo\u0161ljavanja smanjiti migraciju. Istina je upravo suprotno. Vi\u0161e obrazovanja, bolja zdravstvena za\u0161tita i vi\u0161e zapo\u0161ljavanja \u0107e dovesti do ve\u0107e migracije, a ne manje.\u201d To su bile rije\u010di Tona Dietza, biv\u0161eg ravnatelja Centra za afri\u010dke studije u Nizozemskoj, dok se obra\u0107ao humanitarnim organizacijama u Haagu na pro\u0161logodi\u0161njoj konferenciji.<\/p>\n\n\n\n Njegov naizgled hrabar stav potkrijepljen je istra\u017eivanjima akademika, vlada, think tankova ili humanitarnih organizacija. \u010cini se da se stru\u010dnjaci posvuda sla\u017eu da \u0107e razvoj vjerojatno rezultirati ve\u0107om migracijom.<\/p>\n\n\n\n Za\u0161to je tome tako? Pa, za po\u010detak, migracija ko\u0161ta (a projekti zapo\u0161ljavanja poma\u017eu ljudima da zarade), a snovi i ambicije ljudi imaju tendenciju rasta kako postaju obrazovaniji.<\/p>\n\n\n\n Ali tome je tako i zato \u0161to se korijenski uzroci migracije ne mogu svesti na jedno pitanje poput siroma\u0161tva. Iako mnogi afri\u010dki migranti navode ekonomske \u010dimbenike kao razlog za migraciju, odluka je puno slo\u017eenija od jednostavnog \u201cda imam posao, ne bih migrirao\u201d. Istra\u017eivanja pokazuju da je odluka o migraciji iznimno slo\u017eena i ovisna o kontekstu. To ovisi o raznim \u010dimbenicima, kao \u0161to su sloboda, obiteljski pritisci, nejednakost, sigurnost i dru\u0161tvene mre\u017ee.<\/p>\n\n\n\n \u201cDokazi upu\u0107uju na to da razvojna pomo\u0107 ima male izglede za smanjenje migracijskih tokova. [\u2026] Ne postoje dokazi koji podr\u017eavaju premisu da \u0107e rje\u0161avanje problema siroma\u0161tva u inozemstvu smanjiti poticaj za migraciju. Pove\u0107anjem vje\u0161tina i te\u017enji ljudi, razvojna pomo\u0107 \u0107e vjerojatno potaknuti migraciju.\u201d<\/p>\n\n\n\n Moglo bi vam se oprostiti \u0161to se pitate: koja je \u0161teta u svemu tome? Koga briga ako programima pomo\u0107i stavimo oznaku \u201cmigracije\u201d, sve dok ljudi dobivaju pomo\u0107?<\/p>\n\n\n\n No, ovakav pristup razvojnoj pomo\u0107i ima dalekose\u017ene posljedice \u2013 posljedice koje \u0107e ostati zamagljene sve dok se nastavljamo pretvarati da narativ o \u201covladavanju temeljnim uzrocima migracije\u201d ima ikakvog smisla.<\/p>\n\n\n\n Mantra o \u201ckorijenskim uzrocima\u201d uzdigla je sprje\u010davanje nezakonitih migracija na legitiman cilj razvojne suradnje. Toliko da prora\u010dun EU-a za razdoblje 2021.-2028. izdvaja 10% ogromnog novog razvojnog fonda (Instrument za susjedstvo, razvoj i me\u0111unarodnu suradnju, ili NDICI, vrijedan gotovo 90 milijardi eura) za \u201cmigracije\u201d.<\/p>\n\n\n\n Ali ako je va\u0161 cilj sprije\u010diti migraciju, onda nema razloga da se razvojna pomo\u0107 ograni\u010di na pobolj\u0161anje obrazovanja i otvaranje radnih mjesta u afri\u010dkim zemljama. Odjednom, ta ista sredstva mogu i\u0107i na projekte osmi\u0161ljene za ja\u010danje grani\u010dnih kontrola, pomo\u0107 libijskoj obalnoj stra\u017ei da presretne migrantske \u010damce i uvo\u0111enje biometrijskih putovnica kako bi se migranti mogli lak\u0161e identificirati i poslati natrag.<\/p>\n\n\n\n I upravo se to doga\u0111a. Na\u0161e je istra\u017eivanje pokazalo da samo u Nigeriji vi\u0161e od polovice svih europskih sredstava za migraciju odlazi na mjere grani\u010dne kontrole. I ne samo to, ve\u0107 se ove vrste projekata sada mogu financirati novcem ozna\u010denim kao \u201crazvojna pomo\u0107\u201d.<\/p>\n\n\n\n No umjesto da razvojna pomo\u0107 ljude u\u010dini manje ranjivim na iskori\u0161tavanje ili siroma\u0161tvo, fokusiranje na stro\u017ee granice zapravo dovodi do ve\u0107e eksploatacije migranata i opasnijih migracijskih ruta prema Europi. Primjerice, migranti koji putuju od Nigera do Libije kroz Saharu dugo su koristili stare karavanske staze, koje prolaze kroz dobro poznate oaze u pustinji. No tim rutama sada patroliraju grani\u010dari koje je obu\u010dio i opremio EU, prisiljavaju\u0107i migrante da idu novim, opasnijim rutama kroz nepoznati teren s malo pristupa vodi.<\/p>\n\n\n\n Poo\u0161trene granice nisu samo opasnost za migrante, ve\u0107 i ko\u010de gospodarski razvoj diljem zapadne Afrike, gdje su se ljudi tradicionalno kretali izme\u0111u zemalja poput Obale Bjelokosti, Al\u017eira i Libije u potrazi za poslom. Velika ve\u0107ina tih migranata nema namjeru putovati u Europu. Ovaj fenomen, poznat kao \u201ckru\u017ena migracija\u201d, strategija je pre\u017eivljavanja mnogih mladih zapadnoafrikanaca. Oni mogu raditi u gra\u0111evinarstvu u Nigeriji tijekom su\u0161ne sezone, a zatim se preseliti u Niger tijekom ki\u0161ne sezone kako bi, na primjer, radili na poljima.<\/p>\n\n\n\n \u201cU zapadnoj Africi granice su uvijek imale fluidan koncept. Mobilnost je ljudima u krvi\u201d, tvrdi znanstvenica o migracijama Amanda Bisong. Zapravo, regija se mo\u017ee pohvaliti gospodarskom unijom, ECOWAS, i protokolom o slobodnom kretanju koji je prethodio EU. Bisong ka\u017ee da su prije izbjegli\u010dke krize 2015., razgovori izme\u0111u ECOWAS-a i EU bili usredoto\u010deni na to kako ovaj protokol u\u010diniti jo\u0161 u\u010dinkovitijim. Svi su se slo\u017eili da bi pove\u0107ana mobilnost dovela do ve\u0107eg gospodarskog razvoja. \u201cAli od 2015.\u2026 Postalo je ludo. Kako bi se za\u0161titilo slobodno kretanje u EU, slobodno kretanje u zapadnoj Africi se prekida\u201d, isti\u010de Bisong.<\/p>\n\n\n\n Razvojni projekti koji se usredoto\u010duju na poo\u0161travanje grani\u010dne kontrole u zapadnoj Africi \u2013 stvari poput obuke carinika, opremanja udaljenih grani\u010dnih prijelaza novim softverom i upu\u0107ivanja policije da patrolira migracijskim rutama \u2013 zapravo su pogubni za razvoj u regiji. Oni sprje\u010davaju zapadnoafrikance da koriste strategije pre\u017eivljavanja koje su koristili stolje\u0107ima. \u0160to zna\u010di da europska razvojna pomo\u0107 osmi\u0161ljena kako bi se \u201cpozabavila temeljnim uzrocima migracije\u201d ne promi\u010de razvoj, ve\u0107 ga aktivno potkopava.<\/p>\n\n\n\n Ako je op\u0107e poznato da razvojna pomo\u0107 ne \u010dini ni\u0161ta za smanjenje migracija i da fokusiranje na migracije zapravo inhibira razvoj, za\u0161to onda i dalje tro\u0161imo milijarde pod tim izgovorom?<\/p>\n\n\n\n Jednostavan odgovor? To je zgodna pri\u010da za gotovo sve uklju\u010dene u nju.<\/p>\n\n\n\n Za lijeve politi\u010dare u Europi, to je na\u010din da se migrantskoj politici stave prijateljskije lice: uostalom, \u0161to bi moglo biti toplije od otvaranja radnih mjesta za siroma\u0161nu mlade\u017e u Africi? Za desne politi\u010dare to je opravdanje za tro\u0161enje novca na razvojnu suradnju: to vi\u0161e nije oblik dobro\u010dinstva, ve\u0107 nu\u017enost za za\u0161titu europskog na\u010dina \u017eivota (op.a koji ne funkcionira).<\/p>\n\n\n\n Afri\u010dkim vladama narativ poma\u017ee da se financira vi\u0161e projekata. Malo ih zanima ho\u0107e li projekti doista obuzdati migraciju, sve dok doprinose rastu u regiji. \u201cNigerijska vlada nestrpljivo \u017eeli dobiti vi\u0161e sredstava za projekte zapo\u0161ljavanja\u201d, ka\u017ee jedan du\u017enosnik u Lagosu, koji \u017eeli ostati anoniman. \u201cAko ih EU \u017eeli nazvati \u2018migracijskim projektima\u2019, to je nebitno za Nigeriju.\u201d Zapadnoafri\u010dke zemlje koje bi mogle koristiti vi\u0161e razvojne pomo\u0107i, ali nisu glavni izvor migracije u Europu, \u0161ale se da bi trebale razmotriti slanje vi\u0161e svojih ljudi u Europu \u2013 tada bi mo\u017eda dobile vi\u0161e pomo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n A za humanitarne organizacije, narativ je oportunisti\u010dki na\u010din pru\u017eanja svje\u017eeg poticaja njihovom radu, jer odjednom postaje dostupno vi\u0161e sredstava. Jedan njema\u010dki humanitarni radnik zadu\u017een za projekt migracije u Nigeriji ka\u017ee: \u201cApsolutno vjerujem da ovaj projekt \u010dini pozitivnu promjenu u ovoj zemlji. Ho\u0107e li to smanjiti migraciju? Sumnjam. Ali barem na ovaj na\u010din dobivamo potrebna sredstva.\u201d<\/p>\n\n\n\n \u010cinjenica da razvojna pomo\u0107 ne mo\u017ee ukloniti uzroke migracija \u2013 barem ne kratkoro\u010dno \u2013 nova je nezgodna istina.<\/p>\n\n\n\n \u010cini se da gotovo ni\u0161ta ne mo\u017ee razbiti Veliku iluziju. Istra\u017eiva\u010di, kreatori politika i humanitarni radnici s kojima smo razgovarali rekli su nam da svi iznutra znaju da se ti migracijski projekti temelje na la\u017enoj premisi. Ipak, za vanjski svijet, iluzija se odr\u017eava\u201d, zaklju\u010duje se u ovom istra\u017eiva\u010dkom radu.<\/p>\n\n\n\n A program SKYE? Njema\u010dki humanitarni program je unato\u010d ovom istra\u017eivanju i dalje aktivan. Na svojim stranicama navodi kako se od 11.938 korisnika njihovog programa zaposlilo njih 2.177. S druge strane u Nigeriji \u017eivi oko 211 milijuna ljudi, te je 2020. mladih nezaposlenih bilo 38 posto, 2021. se smanjio na 35 posto, ali se predvi\u0111a da \u0107e 2022. i 2023. preko 50 posto mladih Nigerijaca biti nezaposleno.<\/p>\n\n\n\n Izvor: narod.hr\/thecorrespondent.com<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Povodom toga \u0161to je Europska unija planirala udvostru\u010diti novac za migracije prema novom prora\u010dunu za 2021.-2027., a prora\u010dun za grani\u010dne kontrole u\u010detverostru\u010diti Maite Vermeulen, Ajibola Amzat i Giacomo Zandonini nizozemski, nigerijski i talijanski istra\u017eiva\u010dki su istra\u017eivali o koliko je novca rije\u010d i gdje on zavr\u0161ava. Istra\u017eivanje je Narod.hr prenio 2019., a zaklju\u010dak je bio da […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":143445,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-143444","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n\u010carobna rije\u010d \u2013 migracija<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Rje\u0161avanje temeljnih uzroka migracije<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Razvoj ne smanjuje migraciju (a istra\u017eivanja to dokazuju)<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
La\u017eni narativi ko\u010de napredak<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Fenomen \u201ckru\u017ene\u201d migracije u Africi<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Nova nezgodna istina<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
U\u010dinak razvojne pomo\u0107i<\/strong><\/h3>\n\n\n\n