Direkcija za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine sa\u010dinila je, na osnovu analiza, informaciju o ekonomskim perspektivama na\u0161e dr\u017eave do 2025, po kojoj se o\u010dekuje da \u0107e rast cijena hrane ostati na vi\u0161em nivou tokom ove godine. U idu\u0107oj se o\u010dekuje smanjenje, ali to ovisi i o vanjskim faktorima kao \u0161to je ruska agresija na Ukrajinu.<\/p>\n\n\n\n
Ekonomisti napominju i da su ekonomske analize i prognoze uvijek malo optimisti\u010dnije nego \u0161to je realno stanje i da je to u prirodi ekonomskih nauka.<\/p>\n\n\n\n
Ekonomista Admir \u010cavali\u0107 istakao je da cjenovne \u0161okove o\u010dekujemo i dalje, ali ne i drasti\u010dna poskupljenja kakva su bila krajem pro\u0161le i po\u010detkom ove godine.<\/p>\n\n\n\n
Kazao je da je ina\u010de te\u0161ko donositi bilo kakve analiti\u010dke dokumente, \u0161to su pokazale i ove dvije godine neizvjesnosti. Prvo se dogodila pandemija koronavirusa, a kada smo se po\u010deli malo oporavljati, dogodila se ruska agresija na Ukrajinu.<\/p>\n\n\n\n
– Kada se predvi\u0111aju stope rasta, one se precjenjuju. I svaka naredna godina je neizvjesnija. Drugi kvartal ove godine \u0107e pokazati ho\u0107e li biti stabilizacije cijena idu\u0107e godine. Ono \u0161to je dugoro\u010dno najve\u0107i izazov je funkcionalnost na\u0161eg tr\u017ei\u0161ta rada jer odlazi radno sposobno stanovni\u0161tvo, a ne uvozimo dodatnu radnu snagu \u2013 ocijenio je \u010cavali\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Prema informaciji Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, inflacija je u sije\u010dnju iznosila sedam posto, a najzna\u010dajniji rast cijena je zabilje\u017een u odjeljcima hrane, bezalkoholnih pi\u0107a, prijevoza, energenata.<\/p>\n\n\n\n
– Projekcije su da \u0107e se inflacija u eurozoni zna\u010dajno pove\u0107ati i iznositi 5,1 posto u ovoj godini u usporedbi sa istim periodom pro\u0161le godine. Cijena sirove nafte bi mogla iznositi 92,6 dolara po barelu \u0161to je rast oko 30 posto. O\u010dekuje se i da \u0107e rast cijena hrane ostati na vi\u0161em nivou tokom 2022. Na osnovu svega u BiH se mo\u017ee o\u010dekivati inflacija od oko \u0161est posto.<\/p>\n\n\n\n
U 2023. se o\u010dekuje stabilniji rast cijena u BiH koji je vezan za smanjenje vanjskih pritisaka na cijene. Cijene sirove nafte bi u 2023. mogle imati silazni trend i mogla bi biti ni\u017ea za 11,7 posto. O\u010dekuje se i smanjenje cijena hrane pa se u BiH mo\u017ee o\u010dekivati inflacija od 1,8 posto \u2013 pi\u0161e u ovoj informaciji.<\/p>\n\n\n\n
No osnovni rizici za ostvarenje ove projekcije su, kako se navodi, “doga\u0111anja izme\u0111u Rusije i Ukrajine”.<\/p>\n\n\n\n
– Europska centralna banka je predstavila dva scenarija. Oba predvi\u0111aju prestanak isporuke ruskog plina Europi, \u0161to se mo\u017ee samo djelimi\u010dno nadoknaditi kori\u0161tenjem drugih izvora energije uz rast cijena nafte i plina. Me\u0111u doma\u0107im faktorima koji bi mogli utjecati na nivo inflacije je nepredvi\u0111en rast cijene komunalija \u2013 stoji u dokumentu koji je zasnovan na slu\u017ebenim podacima statisti\u010dkih sistema i agencija.<\/p>\n\n\n\n
Navedeno je da je nakon pandemije koronavirusa, 2021. po\u010dela oporavkom gospodarstva, ali se po\u010detkom 2022. sve uslo\u017enilo zbog agresije Rusije na Ukrajinu.<\/p>\n\n\n\n
– Negativne ekonomske posljedice manifestiraju se kroz trgovinske, financijske, cjenovne \u0161okove. Zato su projekcije da \u0107e do kraja godine realan ekonomski rast biti 2,1 posto u odnosu na pro\u0161lu godinu dok o\u010dekivana nominalna stopa rasta iznosi 5,4 posto \u2013 pi\u0161e u dokumentu.<\/p>\n\n\n\n
Od idu\u0107e godine do 2025, ali pod uvjetom da bude stabilizacija eksternog okru\u017eenja i unutra\u0161njih dinamika u BiH, mo\u017ee se o\u010dekivati nastavak trenda pozitivnog ekonomskog rasta po prosje\u010dnim stopama rasta od oko 3,2 posto na godi\u0161njem nivou.<\/p>\n\n\n\n
– O\u010dekuje se da doma\u0107a tra\u017enja kroz privatnu potro\u0161nju i investicije bude glavni oslonac ekonomskog rasta. S druge strane, o\u010dekuje se stagnacija javne potro\u0161nje \u2013 navedeno je.<\/p>\n\n\n\n
\u010cavali\u0107 poja\u0161njava da je sada javna potro\u0161nja temelj ekonomskog rasta, \u0161to nije zdravo.<\/p>\n\n\n\n
– Ako se dogode ovakve prognoze, zna\u010dilo bi da smo napravili iskorak. Me\u0111utim, sve je to malo optimisti\u010dno \u2013 dodao je \u010cavali\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Direkcija za ekonomsko planiranje je predvidjela i umjeren rast broja zaposlenih u ovoj godini i to od 1,1 posto u odnosu na pro\u0161lu. U idu\u0107oj se predvi\u0111a pove\u0107anje broja zaposlenih za 1,5 posto i rast pla\u0107a za 3,1 posto. Me\u0111utim, ako se desi sporiji ekonomski rast i smanjen obim investicija i trgovine, izme\u0111u ostalog, rast broja zaposlenih i pla\u0107a bit \u0107e manji.<\/p>\n\n\n\n