Vlast u BiH se ne bavi uop\u0107e niti iseljavanjem niti prirodnim nestankom niti demografskim negativnostima op\u0107enito, a s takvom se demografskom slikom i posebno s negativnim projekcijama i njihovim izravnim negativnim utjecajima na ure\u0111enost, na ukupni razvoj i na sve temeljne sustave u dr\u017eavi ve\u0107 trebalo ozbiljno pozabaviti i u parlamentu i u vladi.<\/p>\n\n\n\n
Trebalo se, ali nije niti \u0107e uskoro u primjenjivanom modelu vladanja, u kojem je prevladala tzv. interesna ideologija, retori\u010dka politika uspje\u0161nosti i najavljivanja budu\u0107ih djelovanja te politika ostavljanja dojma, rekao je Stjepan \u0160terc, sveu\u010dili\u0161ni profesor i demograf sa Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu, u intervjuu za Bljesak.info.<\/p>\n\n\n\n
Vlasti se ne bave se iseljavanjem ni prirodnim nestankom ljudi<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u0160terc isti\u010de kako \u0107e iseljavanje iz BiH u ovakvim politi\u010dkim i razvojnim gospodarskim prilikama i s tom razinom dru\u0161tvene neure\u0111enosti bit \u0107e jako te\u0161ko zaustaviti, sve do broj\u010dane limitiranosti iseljeni\u010dkog potencijala.<\/p>\n\n\n\n \u201cPotreba europskih razvijenih zemalja za radnom \u0107e snagom razli\u010ditog profila obzirom na njihove demografske parametre i razvojne mogu\u0107nosti biti konstanta, a uostalom dohvat radne snage bez naknade iz na\u0161ih zemalja je bio i jedan od razloga europskog unionizma. Mjere naravno za zaustavljanje iseljavanja i depopulacije postoje, samo \u0161to se kona\u010dno mora shvatiti kako je demografska problematika strate\u0161kog zna\u010denja i mora biti u temelju planiranja ukupnog razvoja. Sukladno se njezinom zna\u010denju ona mora i pozicijski postaviti u sam vrh izvr\u0161ne vlasti, predati na upravljanje po znanstvenim osnovama najboljima i posebno je va\u017eno prema njoj usmjeriti najva\u017eniji poticajni sustav-porezni\u201c, dodaje \u0160terc.<\/p>\n\n\n\n Svaka bi zemlja trebala, obja\u0161njava \u0160terc, u takvim demografskim okolnostima odmah po\u010deti primjenjivati irski model selektivne imigracije, ma\u0111arski model poticanja bra\u010dnosti (uz ostale mjere klasi\u010dne populacijske politike) i izraelski model dr\u017eavnog uklju\u010divanja u organizacijskoj i tehni\u010dkoj formi. <\/p>\n\n\n\n Predvi\u0111anja za pet godina nisu nimalo optimisti\u010dna, dodaje, u ovakvoj politi\u010dkoj inerciji prema najva\u017enijoj problematici ili kako se to ka\u017ee prema pitanju svih pitanja.<\/p>\n\n\n\n Put prema nestanku Hrvata u BiH<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u201cPrema pokazateljima i trendovima u slijede\u0107ih pet godina bez politi\u010dke volje djelovanja i oslanjanja na znanost broj \u0107e Hrvata pasti ispod 300 000, a starost \u0107e ukupne hrvatske populacije ubrzati prirodni pad i ukupnu depopulaciju pa je put prema nestanku ravan bez skretanja\u201c, rekao je \u0160terc i dodao kako su Srbi u BiH u vrlo sli\u010dnoj situaciji.<\/p>\n\n\n\n \u201cRevitalizacijski potencijal Bo\u0161njaka jo\u0161 uvijek postojan. Konkretne brojke, prema slu\u017ebenoj statistici prirodnog kretanja, potvr\u0111uju izumiranje Hrvata i Srba u BiH ve\u0107 u dva me\u0111u popisna razdoblja i upitnost revitalizacije samo domicilnom populacijom.<\/p>\n\n\n\n Problem je kod obje populacije izra\u017een u malom imigracijskom potencijalu identitetske populacije, dok je kod Bo\u0161njaka obzirom na imigracijski potencijal prema religijskom identitetu mogu\u0107nost supstitucije i usmjeravanja stanovni\u0161tva, pa \u010dak i u funkciji kontrole prostora, postojana\u201c, istaknuo je.<\/p>\n\n\n\n Smanjivanje broja katolika (uglavnom Hrvata) u BiH se ne zaustavlja, obja\u0161njava \u0160terc, i to ne samo iseljavanjem, ve\u0107 i sve intenzivnijim prirodnom padom.<\/p>\n\n\n\n Izumiranje je realnost Hrvata u BiH<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u201cPosebno zabrinjava prirodni pad koji je relativno ve\u0107i, nego u Hrvatskoj i primarno uvjetovan iseljavanjem i starenjem hrvatske populacije. Procjenjuje se kako Hrvata u BiH ima i manje od 350.000, a postoje\u0107im politi\u010dkim pristupom prema demografskoj obnovi i demografskom nestanku i opstanku op\u0107enito, biolo\u0161ki su nestanak, izumiranje, slom i sli\u010dno hrvatska bosansko-hercegova\u010dka realnost\u201c, rekao je.<\/p>\n\n\n\n Silinom prirodnog pada (vi\u0161e umrlih, nego ro\u0111enih), iseljavanjem, starenjem, mirnim politi\u010dkim promatranjem tih egzaktnom statistikom potvr\u0111enih procesa, gotovo nikakvim povratkom i malom vjerojatno\u0161\u0107u useljavanja identitetske populacije, Hrvatima se u BiH izravno ugro\u017eava opstanak, tvrdi \u0160terc, napominju\u0107i da u ovom slu\u010daju postoji i niz drugih faktora, primjerice, politi\u010dkih.<\/p>\n\n\n\n Negativni su demografski trendovi na ovim najugro\u017eenijim prostorima u svijetu smetnja u javnom politi\u010dkom komuniciranju, dodaje \u0160terc, i o\u010dekivano se izbjegavaju pa i friziraju egzaktni pokazatelji.<\/p>\n\n\n\n Prikrivanje iseljavanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u201cPrikrivanje iseljavanja u dru\u0161tveno, politi\u010dki, gospodarski i po jo\u0161 puno osnova neure\u0111enoj BiH izravno je vezano za prevladavaju\u0107i udio u ukupnom stanovni\u0161tvu i migracijsku bilancu vanjskih migracija. Svima je jasno kako demografsko pra\u017enjenje prostora ugro\u017eava sigurnost i otvara mogu\u0107nost imigracije novog stanovni\u0161tva. Doga\u0111a se to \u010distom inercijom prema ispra\u017enjenim prostorima, ali i planskom supstitucijom u funkciji kontrole prostora, njegovih strate\u0161kih to\u010daka i koridora i naravno njegovog potencijala kojeg nema u funkciji bez stanovni\u0161tva. Dosta se toga u demografskoj problematici politi\u010dki i interesno prikriva pa i iseljavanje, ali naravno i useljavanje u povijesno neure\u0111enom prostoru\u201c, izjavio je.<\/p>\n\n\n\n Demografska praznina ruralnih, brdsko-planinskih, pri grani\u010dnih i sli\u010dnih prostora mora zabrinuti svakog racionalnog, kao uostalom i pojava depopulacije u makro regionalnim i regionalnim sredi\u0161tima, napominje.<\/p>\n\n\n\n \u201cPuno vi\u0161e treba zabrinuti prirodni nestanak stanovni\u0161tva, nestanak u\u010denika osnovnih i srednjih \u0161kola i starenje populacije, jer iseljeno stanovni\u0161tvo ne mora biti i izgubljeno u revitalizacijskom modelu poticajnog povratka iseljene identitetske populacije. Zvono za uzbunu treba stalno zvoniti, a irski nam model selektivne imigracije potvr\u0111uje kako ne mora biti kasno. Sve je zapravo u politi\u010dkoj volji\u201c, obja\u0161njava.<\/p>\n\n\n\n Balkan\u00a0 – demografski najugro\u017eeniji prostor u svijetu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Demografski pokazatelji i trendovi jasno potvr\u0111uju da je Balkan prostor u Europi odakle ljudi najvi\u0161e iseljavaju, a iseljavanjem se gubi najvrjedniji razvojni potencijal balkanskog dru\u0161tva i prostora.<\/p>\n\n\n\n Njegovim gubitkom i svim posljedi\u010dnim demografskim, dru\u0161tvenim, gospodarskim i inim negativnostima razvojna budu\u0107nost postaje sve manje izvjesna, a politi\u010dka nas mirno\u0107a s kojom se promatra demografski slom uvodi u dru\u0161tvenu i svaku drugu neure\u0111enost. <\/p>\n\n\n\n Pored siline iseljavanja uglavnom mladog i obrazovanog stanovni\u0161tva, posebno zabrinjavaju projekcije stru\u010dnjaka UN-a (naravno i doma\u0107ih) i tvrdnje kako je upravo balkanski prostor demografski najugro\u017eeniji prostor u svijetu.<\/p>\n\n\n\n Valovi iseljavanja iz ovog prostora samo trenutno imaju usporavanje trenda uslijed kriza, dok nam iseljeni\u010dki potencijal, razlike izme\u0111u zemalja useljavanja i iseljavanja (gospodarske, financijske, prema ure\u0111enosti i razvojne sigurnosti i sli\u010dno) i naro\u010dito potrebe razvijenih europskih zemalja za radnom snagom ne potvr\u0111uju iseljeni\u010dku stagnaciju. <\/p>\n\n\n\n Popis stanovni\u0161tva 2013.: Svjetski egzemplar koji nije objavljen dok se nije izra\u010dunao natpolovi\u010dni udio Bo\u0161njaka u ukupnoj populaciji<\/strong><\/p> Popisi su se stanovni\u0161tva u ovim prostorima uvijek koristili u politi\u010dke svrhe, odnosno va\u017enost se pridavala primarno etni\u010dkom sastavu i za politi\u010dare je popis stanovni\u0161tva s tim i zavr\u0161io. Ostale su demografske strukture slu\u017eile uglavnom za znanstvena razmatranja.<\/p> Popisom stanovni\u0161tva 2013. godine popisan je i znatan dio tzv. fiktivnog stanovni\u0161tva pa je vi\u0161e sli\u010dio politi\u010dkom nego statisti\u010dko-demografskom popisivanju. Zbog toga se razmatrala i mogu\u0107nost ne priznavanja popisnih rezultata pa \u010dak i njegovo poni\u0161tavanje, sli\u010dno kao i u Makedoniji.<\/p> Posebna je zanimljivost kako su kona\u010dni rezultati Popisa stanovni\u0161tva 2013. godine objavljeni upravo kad se izra\u010dunao natpolovi\u010dni udio bo\u0161nja\u010dke populacije u ukupnoj\u00a0 bosansko-hercegova\u010dkoj. Naravno da je to, slobodno se mo\u017ee re\u0107i, svjetski egzemplar.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/p><\/blockquote>\n\n\n\n Demografski slom u Hrvatskoj<\/strong><\/p> Hrvatska danas ima klasi\u010dnu demografsku destrukciju ili slom, s gotovo niti jednim pozitivnim demografskim parametrom, dok je politi\u010dki pristup prema demografskom problemu samo retori\u010dko uva\u017eavanje njegovog zna\u010denja, ali bez strate\u0161kog razumijevanja te\u017eine i izvr\u0161nog poticajnog djelovanja. Gotovo 50 % stanovnika Hrvatske je ro\u0111eno ili ima rodbinu u Bosni i Hercegovini, no danas BiH vi\u0161e nije hrvatski useljeni\u010dki potencijal u ovakvom europskom modelu dohvata radne snage niti se to u budu\u0107nosti vi\u0161e mo\u017ee o\u010dekivati. Ugro\u017eavanje je hrvatske populacije u obje zemlje realnost na koju uporno ukazuju demografi, ve\u0107 poprili\u010dan broj godina. Kao uostalom i na potrebu uvo\u0111enja oba revitalizacijska modela istovremeno i odmah te primjenu brojnih poticajnih mjera kroz predavanja, javne nastupe i znanstvene radove. Politi\u010dka volja, ve\u0107 smo naglasili.\u00a0<\/p><\/blockquote>\n\n\n\n Vlast u BiH se ne bavi uop\u0107e niti iseljavanjem niti prirodnim nestankom niti demografskim negativnostima op\u0107enito, a s takvom se demografskom slikom i posebno s negativnim projekcijama i njihovim izravnim negativnim utjecajima na ure\u0111enost, na ukupni razvoj i na sve temeljne sustave u dr\u017eavi ve\u0107 trebalo ozbiljno pozabaviti i u parlamentu i u vladi. Trebalo […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":145723,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-145722","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n
Izvor: Bljesak.info<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"