\u010cak 7,2 posto populacije EU pati od kroni\u010dne depresije, a u Hrvatskoj od nje boluje 168 656 osoba, odnosno 4,13 posto populacije, objavljeno je me\u0111u ostalim u petak na panel diskusiji GLOBSEC 2022 u Bratislavi posve\u0107enoj depresiji kao “tihoj pandemiji Europe i Baltika”.<\/p>\n\n\n\n
Na skupu su predstavljeni skupni pokazatelji o depresiji temeljem Izvje\u0161taja o lije\u010denju depresije koje je pripremilo 10 zemalja Europe i Baltika u kojima je sudjelovao 51 stru\u010dnjak te 58 institucija i preporuke Udru\u017eenja pacijenata iz 10 zemalja, priop\u0107ili su organizatori.<\/p>\n\n\n\n
\u010cak 2,4 milijuna ljudi pati od depresije u Srednjoj, Isto\u010dnoj Europi i Baltiku, 50 posto te\u0161kih depresivnih poreme\u0107aja se ne lije\u010di, a 60 posto samoubojstava izazvano je depresijom.<\/p>\n\n\n\n
U Hrvatskoj stopa samoubojstva na 100 000 stanovnika iznosi 13,7 osoba, \u0161to je vi\u0161e od europske stope koja iznosi 10,5. Depresivni poreme\u0107aj drugi je vode\u0107i uzrok hospitalizacije iz skupine mentalnih poreme\u0107aja i tre\u0107i najve\u0107i uzrok hospitalizacije osoba u radno aktivnoj dobi. U Hrvatskoj svaki dan samoubojstvo poku\u0161aju po\u010diniti najmanje dvije osobe. Stopa smrtnosti od samoubojstva dvostruko je ve\u0107a od one u prometnim nesre\u0107ama. Hrvatska ima 13,4 psihijatara na 100 000 stanovnika, \u0161to je ispod prosjeka EU-a, koji iznosi 17 psihijatara na 100 000 stanovnika. Ukupni tro\u0161kovi usluga za\u0161tite mentalnog zdravlja iznose 4,01 posto BDP-a Hrvatske, \u0161to je ni\u017ee od EU prosjeka koji iznosi 4,10 posto.<\/p>\n\n\n\n
Donositelji politika prepoznali su potrebu za pobolj\u0161anjem skrbi o depresiji u Srednjoj i Isto\u010dnoj Europi. Predstavnici vlada kao i dionici u zdravstvu i predstavnici pacijenata sla\u017eu se da skrb o depresiji treba biti u sredi\u0161tu pozornosti u regiji.<\/p>\n\n\n\n
Forum GLOBSEC 2022 odr\u017eava se od 2. do 4. lipnja u Bratislavi i okuplja svjetske lidere i dr\u017eavne du\u017enosnike.<\/p>\n\n\n\n
Dr\u017eavni tajnik Ministarstva zdravstva RH \u017deljko Plazoni\u0107 naglasio je kako su Vlada i resorno ministarstvo prepoznali mentalno zdravlje kao jedan od prioriteta javnog zdravstva. “Gledaju\u0107i dalje u pro\u0161lost, me\u0111u mentalnim bolestima, depresija je zabilje\u017eila najve\u0107i porast u posljednjih 25 godina, tako se u Hrvatskoj od 1995. do 2020. udio hospitaliziranih na 100.000 stanovnika udvostru\u010dio s 54 na 108. Stopa samoubojstva u Hrvatskoj ve\u0107a je od EU prosjeka, \u0161to depresiju \u010dini jednim od najva\u017enijih javnozdravstvenih prioriteta za budu\u0107e intervencije”, naglasio je.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u010cak 7,2 posto populacije EU pati od kroni\u010dne depresije, a u Hrvatskoj od nje boluje 168 656 osoba, odnosno 4,13 posto populacije, objavljeno je me\u0111u ostalim u petak na panel diskusiji GLOBSEC 2022 u Bratislavi posve\u0107enoj depresiji kao “tihoj pandemiji Europe i Baltika”. Na skupu su predstavljeni skupni pokazatelji o depresiji temeljem Izvje\u0161taja o lije\u010denju […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":146492,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-146491","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n