Na lije\u010denje u KB Dubrava u utorak bi trebao sti\u0107i Hrvat koji je prije dva tjedna ranjen na ukrajinskom boji\u0161tu. Odluka je da s lije\u010denjem nastavi u KB-u Dubrava, a bude li potrebno, uklju\u010dit \u0107e se i druge bolnice. No njegovo je stanje stabilno i nije \u017eivotno ugro\u017een pa se mo\u017ee pretpostaviti da ve\u0107ih problema u lije\u010denju ne\u0107e biti.<\/p>\n\n\n\n
Naime, zbog rata kroz koji je ne tako davno pro\u0161la Hrvatska, svi su KBC-i osposobljeni za zbrinjavanje stradalih na rati\u0161tima bez obzira na to o kakvim je ozljedama rije\u010d. Dapa\u010de, u hrvatskim bolnicama i danas rade lije\u010dnici koji imaju brojna iskustva sa zbrinjavanjem najte\u017eih ranjenika. Me\u0111u njima je i dr. Toni Kolak, kirurg iz KB-a Dubrava, koji je tijekom Domovinskog rata spa\u0161avao \u017eivote ranjenim borcima na hrvatskim i bosanskohercegova\u010dkim rati\u0161tima.<\/p>\n\n\n\n
Pre\u017eivljavanje
“Naj\u010de\u0161\u0107e ozljede u ratu nastaju od minsko-eksplozivnih sredstava, odnosno to su one koje prouzro\u010de dalekometni vi\u0161ecijevni baca\u010di, a danas i projektili. Mogu biti lak\u0161e, ali i vrlo te\u0161ke, \u0161to uklju\u010duje nagnje\u010denje organa i ekstremiteta. U ratu je vrlo va\u017eno pridr\u017eavati se prioriteta u zbrinjavanju, osobito kad postoji velik broj ranjenika.<\/p>\n\n\n\n
Naime, razli\u010dito je to od prioriteta u mirnodopsko vrijeme. Uvijek imaju prednost oni koji imaju ve\u0107u \u0161ansu za pre\u017eivljavanje jer je jedan od problema na boji\u0161tima i to \u0161to nema dovoljno medicinskog osoblja. Primjerice, u ovom ukrajinsko-ruskom ratu, ka\u017eu, dnevno ima i vi\u0161e od 100 poginulih i vi\u0161e od 50 ranjenih, \u0161to su velike brojke”, ka\u017ee dr. Kolak.<\/p>\n\n\n\n
Nagla\u0161ava da u ratu brojne ozljede nastaju i od udara projektila u zgrade, a to zna\u010di da \u0107e krhotine betona, stakla ili drva raniti velik broj ljudi.<\/p>\n\n\n\n
“Postoje i tzv. blast ozljede, koje nastaju od udarnog vala, \u0161to nerijetko poremeti centralni \u017eiv\u010dani sustav ili izazove puknu\u0107e unutarnjih organa koji su ispunjeni teku\u0107inom, poput crijeva. Dakako, ima i onih ‘standardnih’ rana koje nastaju od streljiva, naj\u010de\u0161\u0107e u uli\u010dnim borbama, a te\u017eina ozljede nerijetko ovisi i o mecima koji se koriste. Ne treba zaboraviti ni ozljede od mina koje se aktiviraju kad na njih netko stane, ali sad su sve \u010de\u0161\u0107e u uporabi minski roboti ili laseri koji su potpuno nevidljivi i te\u0161ko se mogu izbje\u0107i. Tako nastaju vrlo te\u0161ke ozljede, osobito ekstremiteta, koje se u po\u010detku rje\u0161avaju vanjskim fiksatorima, a tek nakon nekog vremena kre\u0107u operacije i zbrinjavanje tkiva i tetiva”, obja\u0161njava dr. Kolak.<\/p>\n\n\n\n
Prva crta boji\u0161ta
Nagla\u0161ava da je u ratu vrlo va\u017eno da svi borci budu i bolni\u010dari na prvoj crti boji\u0161nice.<\/p>\n\n\n\n
“Svaki vojnik mora imati tzv. prvi zavoj, koji stavlja na ranu svom suborcu, potom ga izvla\u010di s boji\u0161ta i dovodi do medicinskog punkta. Slijedi zbrinjavanje u ratnoj bolnici, pa u specijaliziranim bolnicama i na kraju rehabilitacija.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to se ti\u010de gelera ili drugih predmeta zbog kojih je do\u0161lo od ranjavanja, va\u017eno je re\u0107i da se ne mo\u017ee sve izvaditi. Ako ranjenik ima izme\u0111u 50 i 60 gelera, vadi se ono \u0161to utje\u010de na rad vitalnih organa, a ono \u0161to nije problem ili bi pak moglo biti rizi\u010dno za pacijenta – ostaje. Svi oni koji do\u0111u na lije\u010denje u Hrvatsku bit \u0107e jako dobro zbrinuti”, ka\u017ee dr. Kolak.<\/p>\n\n\n\n