Vrhbosanski nadbiskup metropolita mons. Tomo Vuk\u0161i\u0107, 7. lipnja, govorio je o me\u0111ureligijskoj situaciji u BiH na 14. plenarnom zasjedanju Dikasterija za me\u0111ureligijski dijalog.<\/p>\n\n\n\n
Zasjedanje Dikasterija se odr\u017eava od 6. do 8. lipnja na temu Me\u0111ureligijski dijalog i dru\u017eeljubivost.<\/p>\n\n\n\n
Nadbiskup Tomo je na po\u010detku podsjetio da u Bosni i Hercegovini \u201e\u017eive muslimani (Bo\u0161njaci), pravoslavci (Srbi), katolici (Hrvati), \u017didovi, druge male skupine zemlja u kojoj se tako\u0111er susre\u0107u tradicionalno razli\u010dite kulture i tradicije: srednjoeuropska katoli\u010dka, mediteranska katoli\u010dka, bizantska pravoslavna, bizantska osmanska\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Promjene u broju pu\u010danstva<\/p>\n\n\n\n
\u201eOvo podru\u010dje je, me\u0111utim, i podru\u010dje u kojem se ovaj susret \u010desto pretvarao u sukob, svaki put s velikim posljedicama\u201c, kazao je vrhbosanski nadbiskup dodaju\u0107i da se \u010dak i na razini konfesionalne prisutnosti jo\u0161 uvijek osje\u0107aju duboke posljedice rana posljednjeg rata koji je zavr\u0161io 1995.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePrema rezultatima popisa stanovni\u0161tva iz 2013., prisutnost katolika pala je na samo oko 15% stanovni\u0161tva, a muslimana je, s druge strane, porasla na ne\u0161to vi\u0161e od 50%. Time je Bosna i Hercegovina, nakon Albanije i Kosova, postala tre\u0107a dr\u017eava u Europi s apsolutnom muslimanskom ve\u0107inom. To je \u010dinjenica od ne male va\u017enosti\u201c, rekao je nadbiskup Vuk\u0161i\u0107. Kazao je i da je tijekom zadnjih 25 godina u zemlji vidljiv i nemali napredak, ali da jo\u0161 mnogo toga treba u\u010diniti u materijalnom smislu, a prije svega na razini zacjeljivanja psihi\u010dkih rana i dubokih trauma.<\/p>\n\n\n\n
\u201eStoga se stvaranje pravnih, dru\u0161tvenih, politi\u010dkih, kulturnih, vjerskih i ekonomskih uvjeta za izgradnju pravednog i trajnog mira, utemeljenog na dijalogu i punom po\u0161tivanju prava pojedinaca i triju konstitutivnih naroda, javlja kao apsolutni prioritet. A za postizanje tog cilja nu\u017ena je konkretna suradnja svih sastavnica dru\u0161tva, uklju\u010duju\u0107i i vjerske\u201c kazao je predsjednik Biskupske konferencije BiH. Potom je pojasnio da je, gledano iz katoli\u010dke perspektive, me\u0111ureligijski dijalog koncilski teolo\u0161ki koncept i, u tom duhu, \u201eegzistencijalni i moralni zahtjev na\u0161eg svakodnevnog \u017eivota\u201c jer Bosnu i Hercegovinu \u010dini stanovni\u0161tvo podijeljeno u tri velike vjerske skupine.<\/p>\n\n\n\n
\u201eTako\u0111er se sastoji od tri razli\u010dita naroda, te isto toliko kultura i civilizacija, \u010diji sljedbenici tradicionalno koegzistiraju pomije\u0161ani u istim gradovima i selima, pa su stoga predodre\u0111eni za suradnju\u201c, rekao je nadbiskup te pojasnio da u Bosni i Hercegovini postoji dijalog izme\u0111u predstavnika razli\u010ditih religija kao i Me\u0111ureligijsko vije\u0107e koje \u010dine predstavnici \u010detiriju spomenutih konfesija, ali da takav dijalog, metodologiju kojom se treba voditi i svrhu dijaloga ne dijele jednako svi konfesionalni i dru\u0161tveni dijelovi.<\/p>\n\n\n\n
Politi\u010dke podjele i me\u0111ureligijski studij<\/p>\n\n\n\n
Nadbiskup Vuk\u0161i\u0107 je potom pojasnio da je politi\u010dki Bosna i Hercegovina podijeljena na dva entiteta od kojih u jednom pravoslavni Srbi, a u drugom bosanski muslimani predstavljaju apsolutnu ve\u0107inu, \u0161to olak\u0161ava mnoge i \u010deste manipulacije protiv hrvatske katoli\u010dke manjine. Dodao je da, u potrazi za rje\u0161enjem ove situacije, Hrvati predla\u017eu federalizaciju cijele dr\u017eave kao i da je me\u0111u Bo\u0161njacima jak unitarizam te da Srbima secesionizam nije stran kao i da se u posljednje vrijeme \u010duje previ\u0161e neodgovornih rije\u010di pa da \u010dak netko govori i pi\u0161e o opasnosti budu\u0107eg sukoba.<\/p>\n\n\n\n
Pastir Crkve vrhbosanske je potom rekao da Katoli\u010dka Crkva ima Teolo\u0161ki fakultet, Franjeva\u010dko bogoslovno sjemeni\u0161te i Teolo\u0161ki institut u Bosni i Hercegovini te da Pravoslavna Crkva vodi Teolo\u0161ki fakultet te Islamska zajednica ima Teolo\u0161ki fakultet i pojedine akademije (studijske institute) \u0161irom zemlje. Kazao je da me\u0111u njima ve\u0107 postoji neka konkretna suradnja te da se \u010desto na katoli\u010dkoj strani organiziraju: susreti, studijski dani, dobrotvorne organizacije, posjeti studenata i mladih itd. \u201eTri teolo\u0161ka fakulteta, kako bi podr\u017eali dijalog i pove\u0107ali me\u0111usobno razumijevanje, zajedni\u010dki organiziraju me\u0111ureligijski magistarski studij koji poha\u0111aju pripadnici razli\u010ditih vjera i uvjerenja. Me\u0111utim, bilo bi po\u017eeljno pro\u0161iriti suradnju na teolo\u0161ku i istinski vjersku djelatnost na svim razinama\u201c, kazao je nadbiskup Tomo te napomenuo da su pojedine radikalne grupe, na islamskoj matrici, prisutne u Bosni i Hercegovini kao i da je u pro\u0161losti bilo napada sa smrtnim posljedicama, ali u manjoj mjeri u odnosu na ono \u0161to se doga\u0111a drugdje.<\/p>\n\n\n\n
Nadbiskup Vuk\u0161i\u0107 je potom podsjetio da je dr\u017eava Bosna i Hercegovina sa Svetom Stolicom potpisala Temeljni sporazum (2006.) i Ugovor o skrbi o vojsci (2010.) \u201e\u010dija je provedba i danas pobo\u017ena \u017eelja, \u010dak i u vrlo jednostavnim pitanjima kao \u0161to je npr. legalizacija vjerskih blagdana. Dodao je da je manje-vi\u0161e ista situacija i s Temeljnim ugovorom potpisanim s pravoslavnom Patrijar\u0161ijom u Beogradu, koji je kopija onog sa Svetom Stolicom te da, s druge strane, Ugovor s Islamskom zajednicom jo\u0161 u izradi i nije potpisan jer bi, prema onome \u0161to se \u010duje, ova Zajednica tra\u017eila vi\u0161e od onoga \u0161to je priznato drugim dvjema.<\/p>\n\n\n\n
\u201eIntenzivnija i povjerljivija suradnja izme\u0111u razli\u010ditih vjerskih zajednica tako\u0111er bi bila korisna u promicanju i obrani vlastitih prava kod politi\u010dkih snaga. Neka od tih prava \u010desto se ne po\u0161tuju u potpunosti: kao \u0161to je, na primjer, po\u0161tivanje slobode vjere i autonomije vjerske zajednice, pou\u010davanje vjeronauka u obrazovnim ustanovama, unapre\u0111enje vojne duhovne skrbi, duhovne skrbi u bolnicama i zatvorima, na\u010dinu dobivanja dozvola za gradnju sakralnih objekata itd. \u010cak se nerijetko uskra\u0107uju i druga prava: kao \u0161to su, primjerice, dijelom prava studenata i nastavnika u \u0161kolama i na fakultetima u vlasni\u0161tvu vjerskih zajednica, primjena zakona o vjerskim zajednicama i ugovori sklopljeni sa Svetom Stolicom i drugim vjerskim zajednicama, provedba zdravstvenog osiguranja vjerskih osoba, povrat imovine nacionalizirane od strane komunisti\u010dkog re\u017eima itd. Unato\u010d pote\u0161ko\u0107ama, Katoli\u010dka Crkva u Bosni i Hercegovini uvjerena je da bi iskreni me\u0111ureligijski dijalog pomogao uspostavljanju dru\u0161tvenog sklada, zacjeljivanju rana pro\u0161losti te ja\u010danju savjesti i poziva vjerskih zajednica da budu vertikalna moralna\u201c, kazao je nadbiskup Tomo.<\/p>\n\n\n\n
Pro\u010ditan dio izjave BK-a BiH<\/p>\n\n\n\n
Potom je vrhbosanski nadbiskup pro\u010ditao dio Izjave Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine objavljene na kraju 82. plenarnog zasjedanja, 5. studenoga 2021. u Sarajevu u kojoj se, izme\u0111u ostalog, u vezi sa situacijom koja je nastala u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina, ka\u017ee: \u201eBiskupi izra\u017eavaju svoju zabrinutost zbog neodgovornoga pona\u0161anja i nepromi\u0161ljenih izjava pojedinih politi\u010dkih predstavnika, koji takvim svojim djelovanjem izazivaju osje\u0107anje nesigurnosti i straha kod ljudi. Sve, koji kao izabrani predstavnici sudjeluju u vlasti i donose odluke, i sve koji oblikuju medijski prostor, biskupi pozivaju a) da se suzdr\u017ee od te\u0161kih rije\u010di i uvreda i b) da po\u0161tuju pojedina\u010dna i kolektivna prava ljudi, konstitutivnih naroda i manjinskih grupa. O\u010dekuju tako\u0111er da, radi uspostave dru\u0161tvene sloge i pronala\u017eenja pravednog izbornog sustava i radi provo\u0111enja potrebite ustavne i zakonske reforme, svoju pomo\u0107 pru\u017ee i predstavnici me\u0111unarodne zajednice. Tu reformu zahtijeva pravda i radi toga da bi se otklonila svaka pravna i stvarna mogu\u0107nost preglasavanja, manipulacija i dominacije, i da bi se prona\u0161ao zakonski sustav i rje\u0161enje koje \u0107e osigurati po\u0161tivanje ljudskih prava i dostojanstva u kojemu \u0107e svaki narod i manjinska grupa sama birati i imati svoje predstavnike. A dijalog je jedini moralno prihvatljiv na\u010din koji izabrani predstavnici moraju slijediti u pregovorima radi pronala\u017eenja rje\u0161enja. Potrebno je to tako\u0111er radi ispravljanja nepravd\u0203 i stvaranja osje\u0107aja sigurnosti, radi podr\u017eavanja poduzetni\u010dke klime i otvaranja radnih mjesta, posebice za mlade.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Statistike<\/p>\n\n\n\n
U tre\u0107em dijelu svoga izlaganja nadbiskup Vuk\u0161i\u0107 je kazao da, prema izvorima Katoli\u010dke Crkve, danas u Bosni i Hercegovini ima oko 350 000 katolika, a 1991. ih je bilo oko 760 000 \u0161to zna\u010di da je u zadnjih 30 godina nestalo je vi\u0161e od polovice katolika, dakle i Hrvata, ili oko 54,6%. \u201eU potrazi za mogu\u0107im rje\u0161enjem ovog slo\u017eenog problema katolika i Hrvata treba uzeti u obzir mnoge elemente. Bitno je staviti sna\u017ean naglasak na brigu za katolike koji su ovdje, zaustaviti njihovo iseljavanje i pove\u0107ati natalitet. Prije svega zato \u0161to se povratak izbjeglica i prognanika, na\u017ealost, sve vi\u0161e \u010dini pro\u0161lo\u0161\u0107u. Povratak se nikada ne smije zaboraviti, me\u0111utim, \u010dak i tamo gdje bi se mogao provesti, on se ne doga\u0111a, dok se u drugim krajevima na razne na\u010dine ko\u010di. Zaustavljanje procesa novog iseljavanja je od temeljne va\u017enosti\u201c, rekao je predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine te spomenuo neke od uzroka a takov stanje me\u0111u kojima su: nepovratak izbjeglica i prognanika tijekom posljednjeg rata; vrlo negativan prirodni prira\u0161taj; nova emigracija; visoka stopa nezaposlenosti koja poti\u010de iseljavanje u potrazi za poslom; novo iseljavanje kao rezultat planova razvijenih zemalja da nadoknade svoje demografske gubitke i dobiju radnu snagu; nedovoljna dru\u0161tvena i materijalna podr\u0161ka \u017eenama; rastu\u0107a kriza bra\u010dnog morala i sekularizacije; kriza svijesti o vrijednosti \u017eivota; odlazak mladih i visoka prosje\u010dna starost stanovni\u0161tva\u2026 Kazao je i da su mnogi frustrirani nepravednom unutarnjom podjelom dr\u017eave na dva entiteta, \u010dija je administrativna struktura u oba slu\u010daja na \u0161tetu Hrvata, nerije\u0161enim nacionalnim pitanjem i \u010dinjenicom da je izborna volja pojedinaca i naroda obezvrije\u0111ena izborni zakon, javila je KTA.<\/p>\n\n\n\n
Nadbiskup Tomo je istaknuo da je va\u017eno stvoriti ozra\u010dje sigurnosti svih vrsta u Bosni i Hercegovini, kako za pojedince tako i za sve etni\u010dke i vjerske zajednice i da je jednako potrebno graditi me\u0111usobno povjerenje i dru\u0161tveni sklad. \u201eU tom kontekstu posebno bi bilo korisno pove\u0107ati politi\u010dku i pravnu sigurnost cijelog dru\u0161tva, oja\u010dati dijalog i slogu, smanjiti politi\u010dke napetosti, zaustaviti prijetnje novim sukobima i posti\u0107i ustavnu i pravnu jednakost za sve koja \u0107e pogodovati gospodarskom razvitku. U tom smislu, radi za\u0161tite ljudskih prava svakoga \u010dovjeka i uspostave dru\u0161tvene pravde, radi otklanjanja svake opasnosti od oru\u017eanih sukoba i radi odr\u017eanja mira, podr\u017eavamo napore da se ubrza proces oko pune integracije Bosne i Hercegovine u Europsku uniju i unaprijed zahvaljujemo i unaprijed zahvaljujemo Svetoj Stolici na svemu \u0161to \u0107e u\u010diniti da se to dogodi \u0161to prije\u201c, poru\u010dio je vrhbosanski nadbiskup te istaknuo da bi bilo bitno donijeti nacionalni plan demografske obnove i stalno tra\u017eiti pravedno teritorijalno i administrativno preure\u0111enje cijele dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n
\u201eTa promjena daytonskoga teritorijalnog ustroja trebala bi i\u0107i u pravcu reorganizacije cijele BiH na na\u010din, kako je to nekada davno u\u010dinjeno u \u0160vicarskoj (ili Belgiji). Naime tada se, upravo zbog vrlo sli\u010dnih problema i radi njihova rje\u0161avanja, po\u0161tovalo i istovremeno primijenilo vi\u0161e kriterija: narodni, jezi\u010dni, teritorijalni, vjerski, gospodarski, povijesni, koji su i danas na snazi i \u010dak se povremeno nadogra\u0111uju. Sve u slu\u017ebi konkretnoga \u010dovjeka, svih naroda, njihovih potreba i identiteta, jer su tamo\u0161nji ljudi svjesni, da ni jedan oblik dr\u017eavnog ustroja ne mo\u017ee biti skup, ako je u slu\u017ebi pravde, pravednoga mira, dru\u0161tvene sloge, ljudskih prava i dostojanstva pojedinaca i naroda, bez \u010dega je gotovo nemogu\u0107e zaustaviti iseljavanje, a ni podi\u0107i natalitet\u201c, citirao je nadbiskup Tomo rije\u010di iz Promemorije Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine o potrebi uspostave pravde i dru\u0161tvene sloge te o sada\u0161njem stanju Katoli\u010dke Crkve i hrvatskog naroda u BiH od 9. svibnja 2022. Dodao je da trajnog mira u Bosni i Hercegovini mo\u017ee biti samo ako se, \u201euz po\u0161tovanje i primjenu kriterija ravnote\u017ee pravde, ugradi i mehanizam ravnote\u017ee straha. Jer ovdje, na\u017ealost, barem u sada\u0161njem trenutku, drugomu i druk\u010dijemu se obi\u010dno ne garantira njegova prava zato \u0161to netko ima pravo na to, nego zato \u0161to se \u010desto, zbog bojazni od ugroze svojih prava, mora po\u0161tivati prava drugoga\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Mnoga nerije\u0161ena pitanja<\/p>\n\n\n\n
Nadbiskup Vuk\u0161i\u0107 je na kraju kazao da ima mnogo nerije\u0161enih pitanja na podru\u010dju odnosa dr\u017eavnih vlasti i Katoli\u010dke Crkve i da bi rje\u0161avanje ovih problema bilo vrlo va\u017eno provesti dva Ugovora sa Svetom Stolicom: Temeljni ugovor, potpisan 2006. godine, i onaj koji se odnosi na Vojni ordinarijat iz 2010. godine. \u201eDr\u017eavna vlast do danas nije implementirala ni\u0161ta \u0161to je potpisala u ovim sporazumima, niti u ovom trenutku postoji bilo kakav znak da to namjerava u\u010diniti. Mo\u017eda sam primjer kako se ova dva me\u0111unarodna ugovora ignoriraju i ne provode najbolje govori o stvarnom odnosu vlasti prema katolicima i njihovoj Crkvi\u201c, zaklju\u010dio je nadbiskup Tomo.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:KTA<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Vrhbosanski nadbiskup metropolita mons. Tomo Vuk\u0161i\u0107, 7. lipnja, govorio je o me\u0111ureligijskoj situaciji u BiH na 14. plenarnom zasjedanju Dikasterija za me\u0111ureligijski dijalog. Zasjedanje Dikasterija se odr\u017eava od 6. do 8. lipnja na temu Me\u0111ureligijski dijalog i dru\u017eeljubivost. Nadbiskup Tomo je na po\u010detku podsjetio da u Bosni i Hercegovini \u201e\u017eive muslimani (Bo\u0161njaci), pravoslavci (Srbi), katolici […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":102857,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-147446","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n