Netipi\u010dan je i krivudav bio put dr. Hercega od Ljubu\u0161kog do Lyona, gdje otklju\u010dava tajne uzroka i molekularnih temelja karcinoma. Vodio ga je taj put preko Sarajeva, \u0160kotske, Be\u010da i Zagreba, a vi\u0161e je puta morao po\u010dinjati od nule.<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Kao dijete iz malog mjesta nisam mogao ni sanjati gdje \u0107e me \u017eivot odvesti. Te\u0161ko djetinjstvo, puno se moralo raditi da bi se pre\u017eivjelo, a kasnije raditi i trgovati da bi se studiralo. Zavidio sam mnogim vr\u0161njacima koji su i\u0161li na more ljeti dok smo bra\u0107a i ja morali raditi i trgovati kako bi se moglo prezimiti, kupiti komad odje\u0107e. Morali smo biti izuzetno kreativni kako bismo pre\u017eivjeli, a istovremeno na\u0107i na\u010dina izbje\u0107i strogoj roditeljskoj stegi kako bismo uop\u0107e bili s vr\u0161njacima u nekoj igri. Ako \u0107u biti iskren, nije mi znanost bila cilj; studirao sam \u0161to sam stigao upisati. Iako nikad nisam bio odlika\u0161 niti \u0161treber, \u0161kola mi je i\u0161la glatko, bez puno truda, a poslije sam na klju\u010dnim prekretnicama slijedio neki unutarnji glas i ispalo je uvijek dobro \u2013 govori dr. Herceg, koji je u Sarajevu 1987. diplomirao veterinu, a dvije godine nakon toga magistrirao radiobiologiju.<\/p>\n\n\n\n Jedan zavr\u0161eni doktorat propao mu je zbog rata, a drugi, iz molekularne biologije, obranio je 1995. na glasovitom \u0161kotskom sveu\u010dili\u0161tu St. Andrews. Poslijedoktorski studij na presti\u017enom Institutu za molekularnu patologiju u Be\u010du otvorio mu je mnoga vrata i 1997. dolazi na IARC kao mladi istra\u017eiva\u010d, gdje postaje jedan od klju\u010dnih znanstvenika i nositelj brojnih me\u0111unarodnih projekata u istra\u017eivanju karcinoma.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Nakon poslijedoktorskih studija ozbiljno sam se naumio skrasiti u Hrvatskoj te sam pokucao na nekoliko vrata. Nisam nai\u0161ao na pozitivan odgovor, \u010dak se sje\u0107am jedne odgovorne osobe koja mi je rekla da u Hrvatskoj imamo dovoljno visokoobrazovanih ljudi, da je bolje ostati vani\u2026 To me tada jako pogodilo te sam bio \u201cosu\u0111en\u201d uspjeti u inozemstvu. Ipak nisam poru\u0161io mostove s Hrvatskom i rodnim krajem. Mo\u017eda s ove pozicije mogu vi\u0161e pomo\u0107i, \u0161to i \u010dinim \u2013 ka\u017ee dr. Herceg, danas vode\u0107i svjetski stru\u010dnjak za epigenetiku. Temeljni cilj istra\u017eivanja njegova laboratorija je rasvijetliti uzroke nastanka raka na molekularnoj razini, prou\u010davaju\u0107i kako faktori okoli\u0161a i \u017eivotnog stila dereguliraju na\u0161e gene. Rezultati tih istra\u017eivanja otvaraju nove perspektive za prevenciju i personaliziranu terapiju malignih bolesti.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Mapiramo epigenom od ro\u0111enja do dijagnoze tumora, vra\u0107aju\u0107i se na neki na\u010din u pro\u0161lost kako bismo prona\u0161li najranije ishodi\u0161te raka \u2013 tuma\u010di dr. Herceg. \u2013 Tako\u0111er otkrivamo nove generacije biomarkera koji bi mogli pomo\u0107i u identifikaciji osoba s visokim rizikom od oboljenja te boljem razumijevanju molekularne osnove razvoja raka. Na\u0161a najnovija istra\u017eivanja usredoto\u010dena su na promjene u genima koji kodiraju proteine direktno uklju\u010dene u regulaciju epigenoma, uklju\u010duju\u0107i i upotrebu mo\u0107nih molekularnih alata, takozvanih CRISPR-a. Najnovije i gotovo revolucionarno otkri\u0107e ukazuje da su mnogi od ovih gena regulatora epigenoma o\u0161te\u0107eni u gotovo svim tumorima, tako da djeluju kao glavni pokreta\u010di tumorigeneze. Va\u017eno je istaknuti da za razliku od genskih mutacija, epigeneti\u010dke promjene su reverzibilne, \u0161to ih \u010dini pogodnim metama za razvoj strategije prevencije bolesti i ciljanih terapija i nakon \u0161to stvari po\u0111u po zlu.<\/p>\n\n\n\n \u010cudotvorni lijek protiv malignih oboljenja ne postoji niti \u0107e ga u dogledno vrijeme biti, smatra dr. Herceg. Rak opisuje kao izuzetno heterogenu bolest, dinami\u010dan proces koji evoluira i pona\u0161a se po nekoj vrsti Darwinova zakona. I svaki je tumor pri\u010da za sebe. U razli\u010ditim dijelovima istog tumora veli\u010dine pola centimetra postoje razli\u010dite mutacije, koje \u010dine da se stanice razli\u010dito pona\u0161aju. Neki od tih klonova pre\u017eive i \u201cpametne\u201d lijekove te preuzimaju kontrolu i ekspanziju dovode\u0107i do rezistentnosti, \u0161to je velik problem ne samo kod klasi\u010dne terapije nego i kod takozvane ciljane medicine. Stoga, veli dr. Herceg, treba puno vi\u0161e ulagati u prevenciju i rano otkrivanje bolesti.<\/p>\n\n\n\n Nezdrava prehrana, pu\u0161enje i starenje odavno su poznati faktori rizika za nastanak raka; istra\u017eivanja dr. Hercega pokazala su da za tu crnu listu ima jo\u0161 ozbiljnih kandidata.<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Pokazali smo da duhanski dim ima neo\u010dekivane u\u010dinke na epigenom u krvi novoro\u0111en\u010deta, djece i odraslih i to se o\u0161te\u0107enje mo\u017ee detektirati i do 30 godina nakon prestanka pu\u0161enja. Osobito interesantni zaga\u0111iva\u010di su kemikalije iz skupine endokrinih disruptora: mogu utjecati na epigenomsku deregulaciju i time pridonijeti razvoju pojedinih malignih oboljenja. Imamo najnovije dokaze za neke faktore na koje se sumnjalo, a koji djeluju puno suptilnije i dugoro\u010dno. Pesticidi, naprimjer, mogu u\u0161utkati klju\u010dne gene, takozvane tumorske supresore, a da ih ne mutiraju. Neki bi mogli djelovati \u010dak i transgeneracijski, dakle \u201cgrijesi\u201d roditelja, ili \u010dak praroditelja, i uz to vezani rizici, mogli bi se prenositi na budu\u0107e generacije.<\/p>\n\n\n\n Broj malignih oboljenja, na\u017ealost, raste i u najmla\u0111oj populaciji. I Hrvatska je me\u0111u europskim zemljama s ve\u0107om stopom registriranih karcinoma u djece, uklju\u010duju\u0107i leukemije.<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Uzroci tih trendova nisu nam za sada poznati \u2013 ka\u017ee dr. Herceg \u2013 ali svakako nisu rezultat bolje dijagnostike i temeljitijih registara. Iako je postignut va\u017ean napredak u dijagnozi i lije\u010denju nekih oblika dje\u010dje leukemije, daleko manji je napredak postignut za druge vrste malignih oboljenja, tako da tumori u djetinjstvu ostaju vode\u0107i uzrok smrtnosti djece.<\/p>\n\n\n\n Prevencija raka po\u010dinje jo\u0161 u maj\u010dinoj utrobi. Dr. Herceg savjetuje trudnicama da izbjegavaju ne samo duhan i alkohol nego i izlaganje zaga\u0111enom zraku te da se tijekom medicinskih pretraga \u0161to manje izla\u017eu zra\u010denju. Tako\u0111er je va\u017eno ne izlagati se \u0161tetnim kemikalijama, osobito pesticidima. Dojenje ima posebnu za\u0161titnu ulogu. Djecu treba \u010duvati od pasivnog pu\u0161enja, poticati ih na fizi\u010dke aktivnosti te im osigurati stabilne i bri\u017ene odnose u obitelji. A u obiteljima bi na stolu trebalo biti \u0161to manje nezdrave hrane.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Za mnoge je to te\u0161ko prihvatiti. Sje\u0107am se anegdote jednog prijatelja doktora kad mu je mama rekla da je pr\u0161ut najve\u0107i izum \u010dovje\u010danstva nakon kota\u010da i kako ne\u0161to tako ukusno mo\u017ee biti \u0161tetno. Ipak ne treba i\u0107i u drugu krajnost i re\u0107i da sad moramo potpuno izbaciti pr\u0161ut ili kulen, nego treba biti umjeren, sli\u010dno kao s alkoholom. Feta dobrog pr\u0161uta uz \u010da\u0161icu dobrog vina nije isto kao konzumirati ve\u0107e koli\u010dine alkohola i brze hrane.<\/p>\n\n\n\n Otkako mu je Francuska postala nova domovina, dr. Herceg je usavr\u0161io i svoje kulinarsko umije\u0107e. I u kuhinji i u laboratoriju, ka\u017ee, vladaju sli\u010dni principi: uvijek se po\u010dne od neke ideje pa se mu\u0107ka slijede\u0107i neki protokol.<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Kao \u0161to je laboratorij neka vrsta kuhinje, i kuhinja doma mo\u017ee postati laboratorij, ali s rezultatima koji se daju ku\u0161ati s prijateljima i obitelji. Moji francuski prijatelji bili su znati\u017eeljni oko kulinarskih tradicija iz Hrvatske i na\u0161ih prostora, \u0161to mi je tako\u0111er bio izazov i stvar nacionalnog ponosa. Nastavljam s kuhanjem i volim tradicionalna jela, ali isto tako i izazovne recepte moderne francuske kuhinje.<\/p>\n\n\n\n Kad nije u laboratoriju ili kuhinji, Zdenko Herceg naj\u010de\u0161\u0107e je na biciklu ili u svom atelijeru, kad pu\u0161ta na volju umjetni\u010dkoj strani svoje du\u0161e. \u010clan je lokalnog kluba slikara i s njima redovito izla\u017ee. Za njega su znanost i umjetnost dvije sestre ro\u0111ene iz strasti: jedna je u rigoroznoj potrazi za istinom, druga u vje\u010dnom traganju za ljepotom i smislom. Sklonost prema likovnom izra\u017eavanju vu\u010de od djetinjstva.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Iz osnovne \u0161kole dobro se sje\u0107am te\u0161kih \u0161iba i modrica od u\u010ditelja Joze, koji me kaznio jer nije vjerovao da sam crte\u017e i bojenje za doma\u0107u zada\u0107u napravio ja osobno. Valjda su me ta kazna, kao i \u010desti komentari bli\u017enjih kako je umjetnost vi\u0161e za du\u0161u, ali treba izabrati ne\u0161to od \u010dega se mo\u017ee \u017eivjeti, gurnuli u znanost. Kad sam za vrijeme doktorskih studija u \u0160kotskoj slu\u010dajno upoznao jedan par slikara, moja ljubav za slikanje ponovno se probudila i samo je rasla. U novije vrijeme poku\u0161avam pomiriti dvije strasti: koristiti slikanje za promicanje znanosti \u2013 govori Zdenko Herceg, koji sa \u017ealjenjem konstatira da Hrvatska jo\u0161 nije \u010dlanica Me\u0111unarodnog instituta za istra\u017eivanje raka \u2013 iako je Hrvat jedna od njegovih perjanica.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Osobno sam lobirao kod premijera i drugih klju\u010dnih instanci u Hrvatskoj kako bi na\u0161a zemlja postala \u010dlanica IARC-a, ali jo\u0161 nemam uspjeha. Istina, to ne\u0161to i ko\u0161ta, ali bi korist uvelike nadma\u0161ila tro\u0161kove \u010dlanarine. Hrvatska bi imala koristi od bli\u017ee me\u0111unarodne istra\u017eiva\u010dke suradnje u klju\u010dnim podru\u010djima kao \u0161to su molekularna epidemiologija, istra\u017eivanje (epi)genetske baze nastanka raka, biomarkeri te strategije ranog otkrivanja i prevencije. Svaka obitelj i svaka osoba na neki je na\u010din pogo\u0111ena malignim oboljenjima i zato \u0107u nastaviti lobirati da Hrvatska postane \u010dlanica IARC-a.<\/p>\n\n\n\n Autor:gloria.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Molekularni biolog, koji kao stru\u010dnjak za epigenetiku u Lyonu radi na zaustavljanju porasta malignih bolesti, jednako je inovativan u laboratoriju i kuhinji, a umjetni\u010dku stranu svoje du\u0161e otpu\u0161ta za \u0161tafelajem. Svake godine u svijetu karcinomi odnesu 10 milijuna \u017eivota, a broj oboljelih ne prestaje rasti. Prema predvi\u0111anjima Me\u0111unarodnog instituta za istra\u017eivanje raka (IARC) u Lyonu, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":147995,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-147994","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ljubuski"],"yoast_head":"\n![\"24970951\"](\"https:\/\/www.ljportal.com\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/24970951-scaled.jpg\" "\\"24970951\\"\/")
<\/figure>\n\n\n\n![\"24970953\"](\"https:\/\/www.ljportal.com\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/24970953.jpg\" "\\"24970953\\"\/")
<\/figure>\n\n\n\n