U novoj digitalnoj epohi, puno toga postaje nova stvarnost. Obi\u010dno pred svaki godi\u0161nji odmor, uglavnom se, gotovo svi, osje\u0107amo smlavljeno. No, koja je razlika izme\u0111u sagorijevanja, obi\u010dnog umora ili depresije? Kako mo\u017eemo pomo\u0107i sebi, ali i drugima kada primjetimo da je netko zapao u burnout sindrom?<\/p>\n\n\n\n
U emisiji Dobro jutro, Hrvatska, doc.dr.sc. Tihana Jendri\u010dko,<\/strong> pro\u010delnica Zavoda za psihoterapiju Klinike za psihijatriju Vrap\u010de objasnila je kako sindrom sagorijevanja ima svoje stupnjeve. Najbla\u017ei, obnovljivi stupanj, je umor, no kada u\u0111emo u sindrom sagorijevanja primje\u0107ujemo dodatne komplikacije koje u te\u017eim slu\u010dajevima zahtijevaju odre\u0111enu pomo\u0107.
Jendri\u010dko je istaknula kako se predla\u017ee redefinicija pojma mentalnog zdravlja zato \u0161to se u osnovnoj definiciji govori kako bi mentalno zdravlje trebalo obuhva\u0107ati blagostanje na svim razinama na\u0161eg funkcioniranja, ali kada se zaustavimo na momentu blagostanja, pitamo se kako je mogu\u0107e to kontinuirano posti\u0107i i dose\u0107i potpunu ravnote\u017eu.
– Predla\u017ee se da se mentalno zdravlje promatra u vidu dinami\u010dke unutarnje ravnote\u017ee. To bi zna\u010dilo da osoba nema naru\u0161eno mentalno zdravlje ako joj se dogodi nenadani doga\u0111aj u \u017eivotu, govori.
Jendri\u010dko je naglasila kako svaka osoba mo\u017ee biti zahva\u0107ena sindromom sagorijevanja, no istra\u017eivanja pokazuju kako je 40-ak posto vi\u0161i kod zdravstvenih djelatnika.
– Posve\u0107enost poslu mo\u017ee dovesti do toga da zaboravimo vlastite granice i prelazimo u iscrpljivanje koje dugo traje i te\u0161ko se obnoviti na jednostavan na\u010din. To se reflektira i na zdravlje lije\u010dnika, ali i na okolinu, rekla je i dodala kako se taj sindrom o\u010dituje kroz emocionalnu iscrpljenost, otu\u0111enjem od sebe i bliskih osoba te to dovodi do toga da ne u\u017eivamo u poslu u kojem smo u\u017eivali.
– Mi smo u bolnici zapo\u010deli projekt \u201eZajedno smo sna\u017eniji\u201d i na stranicama na\u0161e bolnice ima cijeli niz kratkih materijala koji govore na koji na\u010din pobolj\u0161ati mentalno zdravlje, kako se koristiti tjelovje\u017ebom, razli\u010ditim tehnikama disanja, na koji na\u010din pobolj\u0161ati komunikaciju u svojoj profesionalnoj okolini, govori.
Jendri\u010dko nagla\u0161ava kako moramo osvijestiti da je u redu – ne biti u redu. Da je normalno da ne\u0161to ne mo\u017eemo, da nam je previ\u0161e, da stanemo.
– Uzmimo si malo vremena samo za sebe, za prijatelje, neke stvari koje su nas ranije veselile trebamo ponovno uvesti u svoj \u017eivot, govori i dodaje kako naj\u010de\u0161\u0107e govorimo da nemamo vremena, ali vrijeme se uspije prona\u0107i ako se posvetimo nekim stvarima.
Na pitanje kako se mentalno osna\u017eiti, Jendri\u010dko govori da trebamo osvijestiti da odre\u0111ene stvari koje \u010dinimo za sebe ne trebaju biti samo na vanjskoj razini. Kako ka\u017ee, vratimo se pravim stvarima. Posve\u0107ivanje sebi ne treba biti samo zbog vanj\u0161tine, ve\u0107 radi zdravlja i osje\u0107aja te radi otpornosti na stres i o\u010duvanja prilagodljivosti koja nam poma\u017ee da pre\u017eivimo te\u0161ke situacije.
Zaklju\u010dila je da tek kada smo cjelina uma i tijela mo\u017eemo funkcionirati na pravi na\u010din.<\/p>\n\n\n\n