Svaka zemlja proizvodi zna\u010dajne koli\u010dine otpada od ba\u010dene hrane, do industrijskog i rudarskog otpada, starih elektronskih ure\u0111aja, papira i plasti\u010dnih vre\u0107ica, stare odje\u0107e i obu\u0107e… Koli\u010dina otpada svakako zavisi od tehnolo\u0161kog razvoja svake ekonomije, ali je istovremeno i usko povezana s obrascima i navikama potro\u0161nje i proizvodnje stanovni\u0161tva, odnosno svijesti i odnosa prema otpadu.<\/p>\n\n\n\n
Zbog \u0161irokog raspona vrsta otpada i kompleksnih na\u010dina odlaganja otpada, odnosno procedura i razvijenosti infrastrukturnih kapaciteta te\u0161ko je dobiti potpuni uvid u proizvedeni otpad i gdje se nalazi. Ipak postoje podaci, premda razli\u010ditih kvaliteta i izvora, za sve vrste otpada.<\/p>\n\n\n\n
U razvijenim ekonomijama sve se ve\u0107e koli\u010dine otpada recikliraju i tako sve manje otpada \u0161alje na odlagali\u0161ta, odnosno otpad postaje va\u017ean resurs u tim zemljama.<\/p>\n\n\n\n
Iako je upravljanje otpadom izuzetno slo\u017een i skup proces, kao i stvaranje infrastrukture za prikupljanje, sortiranje i recikliranje za \u0161to su potrebna zna\u010dajna ulaganja, nakon njezine uspostave recikliranjem se mogu ostvariti zna\u010dajni prihodi i stvarati nova radna mjesta.<\/p>\n\n\n\n
Uz navedeno odre\u0111ene vrste otpada imaju i svoju \u0161iru globalnu dimenziju povezanu s izvozom i uvozom, jer su ve\u0107 godinama pojedine vrste otpada postale roba i predmet me\u0111unarodne trgovine.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er u zemljama Europske unije planovi razvoja vlastite ekonomije uklju\u010duju i nagla\u0161avaju potrebu za osiguranjem kvalitetnog recikliranja, ukidanjem odlaganja otpada, ograni\u010davanjem energetske upotrebe na nerecikliraju\u0107e materijale i zaustavljanjem nezakonite isporuke otpada.<\/p>\n\n\n\n
Prema Analizi Agencije za statistiku BiH o ukupnom prekograni\u010dnom prometu neopasnog otpada u periodu 2014.-2021. godine evidentan je generalno rast prometa sedam grupa otpada (metalni otpad, tekstilni otpad, gumeni otpad, plasti\u010dni otpad, stakleni otpad, otpad od sagorijevanja i otpad od papira i kartona). Samo za neke vrste otpada zabilje\u017een je umjeren pad. <\/p>\n\n\n\n
Ukupna koli\u010dina izvezenog neopasnog otpada u 2021. godini iznosila 1.100. 934 tone, \u0161to je za 26,2 posto vi\u0161e u odnosu na prethodnu godinu. Podaci o izvezenim koli\u010dinama neopasnog otpada u 2021. godini pokazuju trend rasta, \u0161to je uzrokovano pove\u0107anim izvozom nekih grupa otpada.<\/p>\n\n\n\n
Promatraju\u0107i pojedina\u010dno grupe otpada, u 2021. godini pove\u0107an je izvoz staklenog, metalnog, gumenog, tekstilnog i otpada od sagorijevanja, dok je otpad od papira i kartona i plasti\u010dni otpad zadr\u017eao trend postepenog pada. <\/p>\n\n\n\n
Ukupna koli\u010dina uvezenog neopasnog otpada u 2021. godini iznosila je 36.909 tona, \u0161to je za 27,2 posto vi\u0161e u odnosu na prethodnu godinu. Analiza podataka o uvozu neopasnog otpada za period 2014.-2021. godine ukazuje na trend pada uvezenih koli\u010dina metalnog, plasti\u010dnog, otpada od sagorijevanja i gumenog, dok je uvoz staklenog i otpada od papira i zadr\u017eao trend rasta tokom promatranog perioda.<\/p>\n\n\n\n
U 2021. godini uo\u010den je rast izvoza metalnog otpada za 46,1 posto u odnosu na 2020. godinu, a najvi\u0161e, 76,2 posto izvezeno je u Tursku.<\/p>\n\n\n\n
Koli\u010dina izvezenog staklenog otpada bila je ve\u0107a za 5,1 posto, a tijekom 2021. godine najve\u0107e koli\u010dine izvezene su u Hrvatsku.<\/p>\n\n\n\n
U 2021. godini tekstilni otpad iz BiH se izvozio \u0161irom svijeta. Izvezeni otpad obuhvata materijale kao npr. strugotina i ostali otpad ko\u017ee, otpaci od svile, otpaci od vune, pamu\u010dni otpad, lan i otpad, rabljena odje\u0107a. Tokom 2021. godine najve\u0107e koli\u010dine tekstilnog otpada izvezene su u Italiju.<\/p>\n\n\n\n
U 2021. godini uo\u010den je pad izvoza otpadnog papira i kartona za 15,1 posto, a 55,3 posto otpadnog papira i kartona izvezeno je u Srbiju.<\/p>\n\n\n\n
Analiza podataka o izvozu plasti\u010dnog otpada u periodu 2012.-2021. generalno ukazuje na promjenljiv trend rasta i pada rast izvezenih koli\u010dina. U 2021. godini uo\u010den je pad izvoza, koli\u010dina izvezenog otpada bila je manja za 11,4 posto manja u odnosu na 2020. godinu, a tako\u0111er je najvi\u0161e izvezeno u Srbiju i to 38,8 posto.<\/p>\n\n\n\n
Izvoz neopasne \u0161ljake i pepela iz toplinskih procesa u 2021. godina bilje\u017ei rast od 38,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, a najvi\u0161e, 55,9 posto izvezeno je u Hrvatsku.<\/p>\n\n\n\n
U 2021. godini koli\u010dina izvezenog gumenog otpada bila je ve\u0107a za 11,5 posto u odnosu na 2020., a 47,5 posto tog otpada izvezeno je u Slova\u010dku.<\/p>\n\n\n\n
Analiza podataka o uvozu metalnog otpada u periodu 2014.-2021. ukazuje na promjenjiv trend rasta i pada uvezenih koli\u010dina. U 2021. godini pad uvoza bio je 4,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, a najvi\u0161e, 37,1 posto uvezeno je iz \u0160vicarske.<\/p>\n\n\n\n
U 2021. godini zabilje\u017een je rast uvoza tekstilnog otpada za 9,1 posto, a najvi\u0161e, 52,5 posto uvezeno je iz Njema\u010dke, zabilje\u017een je i rast uvoza otpadnog papira i kartona, a najvi\u0161e, 48,6 posto od ukupnog uvoza uvezeno je sa Kosova.<\/p>\n\n\n\n
U 2021. godini koli\u010dina uvezenog plasti\u010dnog otpada bila je 33,3 posto manja u odnosu na 2020. godinu, a najvi\u0161e, 6,7 posto plasti\u010dnog otpada uvezeno je iz Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n
U pro\u0161loj godini smanjen je i uvoz neopasne \u0161ljake i pepela iz toplinskih procesa, a od ukupne koli\u010dine 35,2 posto uvezeno je iz Ma\u0111arske.<\/p>\n\n\n\n
U 2021. godini uo\u010den je i pad uvoza koli\u010dina gumenog otpada, a od ukupno uvezene koli\u010dine 73,3 posto uvezeno je iz Srbije.<\/p>\n\n\n\n
Zbog nedostatka podataka u Bosni i Hercegovini o vozu\/izvozu neopasnog otpada prema Regulativi 259\/93\/EEC o prekograni\u010dnom prometu otpada, Odsjek za statistiku okoli\u0161a Agencije za statistiku BiH je poduzeo aktivnosti na obradi dostupnih podataka statistike vanjske trgovine.<\/p>\n\n\n\n
Razvoj i proizvodnja statistike vanjska trgovine u BiH se odvijaju kroz statisti\u010dke institucije. Osnova razvoja je utvr\u0111ena europskim propisima i stoga je statistika vanjske trgovine u velikoj mjeri uskla\u0111ena sa zemljama EU. Osnovni izvor podataka je Jedinstvena carinska isprava (JCI). Agencija za statistiku BiH dobija potrebne podatke iz Jedinstvenih carinskih isprava od Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u skladu s Protokolom o suradnji potpisanim izme\u0111u tih dviju institucija.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Svaka zemlja proizvodi zna\u010dajne koli\u010dine otpada od ba\u010dene hrane, do industrijskog i rudarskog otpada, starih elektronskih ure\u0111aja, papira i plasti\u010dnih vre\u0107ica, stare odje\u0107e i obu\u0107e… Koli\u010dina otpada svakako zavisi od tehnolo\u0161kog razvoja svake ekonomije, ali je istovremeno i usko povezana s obrascima i navikama potro\u0161nje i proizvodnje stanovni\u0161tva, odnosno svijesti i odnosa prema otpadu. Zbog […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":148491,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-148490","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n