U Hercegovini<\/strong> se blagdan obilje\u017eava svetim misama, blagoslovom djece i procesijama.<\/p>\n\n\n\n Najve\u0107a proslava blagdana svetog Ante odr\u017eava se na Humcu<\/strong> u Ljubu\u0161kom<\/strong>. Tako\u0111er, sveti Ante slavi se u \u0161irokobrije\u0161kim selima Uzari\u0107i<\/strong> i Ljuboti\u0107i<\/strong>, mostarskom Cimu<\/strong> te \u0160ujici<\/strong> i Busova\u010di<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Sveti Antun<\/strong> (1195.-1231.), kr\u0161teno ime Fernando de Bulhoes, ro\u0111en je u Lisabonu, Portugal pridru\u017eio se Reguli sv. Augustina no, ubrzo po\u0161to je zare\u0111en za sve\u0107enika prelazi u Manju bra\u0107u. Ovim se \u017eelio posvetiti \u0161irenju vjere me\u0111u narodima Afrike. Ipak, najve\u0107i uspjeh imao je propovijedaju\u0107i u Francuskoj i Italiji i obra\u0107aju\u0107i heretike. Bio je prvi \u010dlan svoga Reda koji je svoju bra\u0107u u\u010dio teologiji.<\/p>\n\n\n\n Umro je u Padovi, a kanoniziran je (progla\u0161en svetim) nakon samo 11 mjeseci<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n \u010cudesa odmah nakon njegove smrti postala su veoma brojna.<\/strong> Ona su dokumentirana, a 53 ih je opisan u knjizi \u201c\u017divot sv. Antuna \u2013 Assidua\u201d, \u0161to je pro\u010ditano i pred Papom Grgurom IX. On je poznavao, volio i propovijedao Rije\u010d Bo\u017eju izvanredno. Progla\u0161en je Doktorom Crkve 1946. kao DOKTOR EVANGELICUS<\/strong> od strane pape Pija XII. Samo je 33 sveca po\u010da\u0161\u0107eno ovom titulom.<\/p>\n\n\n\n Crkva ga je proglasila nau\u010diteljem zbog njegove jake \u010de\u017enje i odu\u0161evljenja za \u0161irenjem Evan\u0111elja i \u017eivota po poruci Bo\u017eje rije\u010di. I mi smo pozvani biti evangelizatori po njegovom uzoru i svetosti. Antun je posjedovao briljantan talent nau\u010davanja i propovijedanja. Svojim \u017eivotom, naporima, molitvom postao je bez sumnje sli\u010dan Isusu. Bio je sjajan u tome da ljube\u0107i Bo\u017eju rije\u010d i razumijevaju\u0107i je, donese je i prilagodi svakodnevnim situacijama \u017eivota. Upravo tu Crkva naro\u010dito \u017eeli nasljedovati svetoga Antuna. Nau\u010dimo od sv. Antuna zna\u010denje prave mudrosti. \u201cKada Duh Sveti zahvati du\u0161u, On je ispunjava svojim plamenom i daje da zahvata i druge\u201d \u2013 sv. Antun.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sveti Antun \u010dasti se i kao za\u0161titnik propovjednika, siromaha, budu\u0107ih majki, putnika, ribara, mornara, starih ljudi, \u017eetvi, konja, izgubljenih stvari, po\u0161te, brodoloma, gladovanja, Portugala i vjere u Presveti Sakramenat.<\/p>\n\n\n\n Jedna pri\u010da iz 1647. Opisuje mo\u0107 Antunove intercesije. Otac Erasto Villani iz Padove vra\u0107ao se brodom u Italiju iz Amsterdama. Brod se s posadom i putnicima zatekao u jakoj oluji. Prijetilo je utapljanje u moru. Otac Erasto ohrabrio je svakoga da se moli svetom Antunu. Tada je bacio nekoliko komada odje\u0107e, kojom je tijelo sv. Antuna bilo dodirnuto, u more<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n I odjednom, oluja je prestala, vjetar stane i more se smiri. Jednom je nekom franjeva\u010dkom novaku dosadio redovni\u010dki \u017eivot i odlu\u010di napustiti zajednicu. Odlaze\u0107i, uze i Antunov psaltir. Antun vidjev\u0161i da nema psaltira, po\u010deo se moliti da ga prona\u0111e i vrati. Bog je molitvu usli\u0161ao tako da se Antunu vratio ne samo psaltir, ve\u0107 i mladi\u0107 koji je pristupio Redu ponovo. Ovaj psaltir se i danas \u010duva u franjeva\u010dkom samostanu u Bolonji. Otuda je poznat i kao pronalaza\u010d izgubljenih i ukradenih stvari.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sv. Antun poznat je i kao sveti \u201cugovara\u010d braka\u201d, u \u0160panjolskoj to zovu \u201cSanto Casamentero\u201d ili svetac za\u0161titnik onih koji tra\u017ee bra\u010dnog druga.<\/p>\n\n\n\n U mnogim mjestima na njegov blagdan blagoslove se ljiljani i dijele onima koji ih ho\u0107e. Neki ljudi ove ljiljane osu\u0161e i \u010duvaju ili nose na sebi u odje\u0107i. Ljiljan podsje\u0107a svog vlasnika na \u010disto\u0107u koju je posjedovao sv. Antun i potrebu da se molimo za dar \u010disto\u0107e, napose u isku\u0161enjima.<\/p>\n\n\n\n Korijeni ovog obi\u010daja dose\u017eu do 18. stolje\u0107a nakon francuske revolucije. Franjevci su bili iseljeni sa Korzike i njihova crkva ostala je napu\u0161tena. Ljudi su ipak posje\u0107ivali tu crkvu na blagdan sv. Antuna i jedne godine iako je pro\u0161lo \u010dak nekoliko mjeseci nakon Antunovog blagdana jedan vjernik nai\u0161ao je u crkvu i na\u0161ao ljiljane jo\u0161 uvijek sve\u017ee. Obi\u010daj blagoslova ljiljana odobren je od Pape Leona XIII. U molitvi blagoslova tra\u017eimo milost da zadr\u017eimo kreposti, zadobijemo mir i za\u0161titu od zla.<\/p>\n\n\n\n \u201cEvo Kri\u017ea Gospodnjega, bje\u017eite stranke protivnikove! Pobijedi lav od plemena Judina, korijen Davidov, Aleluja, Aleluja.\u201d<\/p>\n\n\n\n Ovo su rije\u010di s pomo\u0107u kojih je sv. Antun s uspjehom odbijao nasrtaje zla duha<\/strong>. Ove poznate zazive sv. Antuna neki ljudi nose sa sobom, tra\u017ee\u0107i da ih se za\u0161titi. Obi\u010daj no\u0161enja i moljenja dolazi iz Portugala. Tamo je jedna \u017eena bila isku\u0161avana od vraga mi\u0161lju o samoubojstvu \u2013 \u017eeljela se baciti u rijeku i utopiti se. Na putu da to i uradi zastala je pred franjeva\u010dkom kapelom da se pomoli pred kipom sv. Antuna. Tijekom molitve zaspe i vidje sv. Antuna kako je osloba\u0111a tog poreme\u0107enog stanja uma.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Probudiv\u0161i se na\u0111e pored sebe pisamce koje joj je dao sv. Antun upravo s ovim rije\u010dima zaziva. Original ovog pisma \u010duva se s kraljevskim blagom Portugala. Sam sv. Antun iskusio je borbu s vragom koji ga je poku\u0161ao zadaviti<\/strong>. Stari fratarski zapis ka\u017ee da ga je Antun otjerao prizivaju\u0107i Marijinu pomo\u0107 i \u010dine\u0107i znak kri\u017ea. Rije\u010di ovog sv. Antunovog zaziva, Papa Siksto V. uklesao je u obelisk koji je postavio na sredinu trga pred Bazilikom sv. Petra u Rimu.<\/p>\n\n\n\n Antun je spremno i u duhu vjere do\u010dekao \u010das prijelaza Ocu. Bio je petak, 13. lipnja 1231., kada je o podne Antun si\u0161ao sa svoga skloni\u0161ta na orahu. Tek \u0161to je sjeo jesti s bra\u0107om, zahvatila ga je jaka klonulost. Bio bi se sru\u0161io da ga bra\u0107a nisu podr\u017eala. Slabim glasom iznemogli Antun zamoli bra\u0107u da ga vrate u Padovu.<\/strong> \u017delio je umrijeti u svojemu samostan\u010di\u0107u, blizu drage mu crkvice svete Marije. Jedan seljak stavio im je na raspolaganje svoj prijevoz, gdje je svetac smje\u0161ten na slami.<\/p>\n\n\n\n U pratnji bri\u017eljivog subrata Luke Antun je krenuo na posljednje putovanje. Dan se ve\u0107 naginjao zalazu kada su stigli blizu grada. Antun je ve\u0107 bio pri izdisaju, pa ga nagovore da svrati u Arcellu, gdje su boravila bra\u0107a zadu\u017eena za klarise. Tu je u jednoj skromnoj sobici, koja se pobo\u017eno \u010duva do dana dana\u0161njega, Antun krenuo u susret Gospodinu. Posve iznemogao, ali jo\u0161 pri svijesti, zatra\u017ei sakramenat pomirenja, svetu euharistiju i bolesni\u010dko ulje.<\/p>\n\n\n\n Zatim, krajnjim naporom, izusti pjesan Bla\u017eenoj Djevici: \u201cO preslavna Kraljice, uzdignuta iznad zvijezda!\u201d<\/strong> O\u010dima punim svjetla Svetac je nepomi\u010dno gledao prema nebu. \u201c\u0160to vidi\u0161?\u201d, upita ga brat Luka. \u201cVidim svojega Gospodina\u201d<\/strong>, tiho odgovori umiru\u0107i. Smrtna borba kratko je potrajala, a prijelaz u nebo bio je vedar i lagan. Tako se ugasio za ovaj svijet jedan od najve\u0107ih apostola Isusa Krista i njegova evan\u0111elja. Antun je imao 36 godina.<\/p>\n\n\n\n Izvor: Jabuka.tv<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Blagdan je svetog Antuna (Ante) Padovanskog \u2013 omiljenog hercegova\u010dkog sveca. U Hercegovini se blagdan obilje\u017eava svetim misama, blagoslovom djece i procesijama. Najve\u0107a proslava blagdana svetog Ante odr\u017eava se na Humcu u Ljubu\u0161kom. Tako\u0111er, sveti Ante slavi se u \u0161irokobrije\u0161kim selima Uzari\u0107i i Ljuboti\u0107i, mostarskom Cimu te \u0160ujici i Busova\u010di. Sveti Antun (1195.-1231.), kr\u0161teno ime Fernando de Bulhoes, ro\u0111en je u Lisabonu, Portugal pridru\u017eio se Reguli sv. Augustina no, ubrzo […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":148960,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-148959","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\nSvetac \u2013 za\u0161titnik<\/strong><\/h4>\n\n\n\n
Ljilan Svetog Ante<\/strong><\/h4>\n\n\n\n
Trepet zlih duhova<\/strong><\/h4>\n\n\n\n
Susret s Gospodinom<\/strong><\/h4>\n\n\n\n