{"id":149020,"date":"2022-06-13T22:39:42","date_gmt":"2022-06-13T21:39:42","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=149020"},"modified":"2022-06-13T22:39:43","modified_gmt":"2022-06-13T21:39:43","slug":"13-lipnja-dan-grada-hrvatske-kostajnice-bogata-vojnicka-povijest-hrvatskog-junackog-grada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/06\/13\/13-lipnja-dan-grada-hrvatske-kostajnice-bogata-vojnicka-povijest-hrvatskog-junackog-grada\/","title":{"rendered":"13. lipnja Dan grada Hrvatske Kostajnice \u2013 bogata vojni\u010dka povijest hrvatskog juna\u010dkog grada!"},"content":{"rendered":"\n

Spomendan Svetom Antunu Padovanskom slavi se 13. lipnja, a kako je ovaj svetac ujedno i za\u0161titnik Hrvatske Kostajnice, na ovaj dan slavi se i obilje\u017eava Dan Grada Hrvatska Kostajnica.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ove godine obilje\u017eava se 782. ro\u0111endan grada.<\/p>\n\n\n\n

Svi nazivi upu\u0107uju da je ime Kostajnice izvedeno iz rije\u010di Kostanj (kesten)<\/strong><\/em>. Brda su s obje strane Une obrasla kestenovim \u0161umama. Pounje i kostajni\u010dki kraj imaju svoju bogatu pro\u0161lost.<\/p>\n\n\n\n

Nakon podjele Rimskog carstva (IV. st) ovo je podru\u010dje pripadalo Isto\u010dnom Rimskom Carstvu \u2013 Bizantu. U VII. st naselili su ga Hrvati, pripadalo je Posavskoj Hrvatskoj, a u X. st dr\u017eavi kralja Tomislava. Nakon propasti Hrvatskog kraljevsttva 1102. godine nastaje Ugarsko-hrvatska dr\u017eava, kojom vladaju ugarsko-hrvatski kraljevi. U srednjem vijeku kostajni\u010dko podru\u010dje pripadalo je Dubi\u010dkoj \u017eupi. U jednom ispravi 1240. godine prvi put se u povijesti spominje Kostajnica. To je kupoprodajni Ugovor sastavljen u Dubici, navode se granice posjeda: \u201cDolazi do puta koji iz Kostajnice vodi u Dubicu\u201d, pi\u0161e hrvatska-kostajnica.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n

Vladari Kostajnice i Pounja \u2013 knezovi Baboni\u0107i, plemi\u0107i Zrinski i ban Petar Berislavi\u0107<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Najstarije plemstvo Pounja su Baboni\u0107i, <\/strong>knezovi Vodi\u010dki, imali su posjede od rijeke Sane preko Une do rijeke Gline i Kupe. Da li je Kostajnica pripadala toj porodici ne zna se. Zemlju Kostajnicu \u010dinilo je podru\u010dje dana\u0161nje Hrvatske i Bosanske Kostajnice, prema Dubici i Dobrljinu.<\/p>\n\n\n\n

U Pounju se u XIV. st javlja nova feudalna porodica Zrinski.<\/strong> Kralj Ljudevit I. An\u017euvinski (1342. \u2013 1382.) uzima knezovima \u0160ubi\u0107ima-Bribirskim posjed u Dalmaciji (Ostrovica) 1347. godine, a daje im u zamjenu grad Zrin i posjede u Pounju. Prema novom posjedu ova \u0107e se vlastelinska obitelj nazivati knezovima Zrinskim.<\/p>\n\n\n\n

Po\u010detkom XVI. st Kostajnica je u posjedu Vranskog priorata (crkveni posjed) koji je od kralja dobio biskup i ban Petar Berislavi\u0107,<\/strong> za nagradu, nakon \u0161to je 1513. godine kod Dubice pobjedio tursku vojsku.<\/p>\n\n\n\n

Kostajnica, Zrin, Gvozdansko i Pounje \u2013 juna\u010dke utvrde slavne vojne povijesti!<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Nakon pada Bosne 1463. godine pod tursku vlast, Hrvatska je izlo\u017eena stalnim turskim napadima i plja\u010dkama. Krajem XV. st (1469., 1471. i 1478.) pojavili su se plja\u010dka\u0161ki turski odredi kraj Kostajnice, nanijeli su stanovnicima veliku \u0161tetu. 1483. napali su Kostajnicu, ali su pora\u017eeni. 1513. godine pora\u017eeni su kod Dubice. 1540. godine Turci \u017eele osvojiti Zrin, ali nisu uspjeli. 1542. Nikola IV. Zrinski<\/strong> postao ban, vodi \u017eestoke borbe s Turcima brani Pounje<\/strong>, Kostajnicu i Zrin (1544. i 1545.) 1553. godine Zrinski utvr\u0111uje Kostajnicu i Novi na Uni. 1554. godine na molbu Nikole Zrinskog kralj je prihvatio da vojskom brani Kostajnicu i Novi, jer su izlo\u017eeni stalnim turskim napadima. Obrana je povjerena kapetanu Petru Erdediju.<\/p>\n\n\n\n

Za preostali teritorij Hrvatske, izme\u0111u Une, Kupe i Save nastala su te\u0161ka vremena. Kostajnicu su smatrali \u2018vratima Hrvatske\u2019. Turci prodiru preko Kupe, plja\u010dkaju Turopolje zaprijetili su i Zagrebu. Banovanje Nikole IV. Zrinskog spasilo je \u201costatke ostataka\u201d Kraljevstva Hrvatske od potpune propasti, nije uspio sprije\u010diti pad Kostajnice, Valpova, Virovitice i \u010cazme. Turska vojska pokazala se kao te\u017eak protivnik, koji je stalno ugro\u017eavao teritorij Hrvatske i Slavonije do kraja XVI. st. Turci su \u010desto napadali Zrin, Ferhat-pa\u0161a osvojio ga je 1577. godine, ali ve\u0107 idu\u0107e godine Zrinski su vratili vlast u gradu, trajno su ga izgubili 29.IV.1625. godine.<\/p>\n\n\n\n

Grad Gvozdansko <\/strong>dugo se opirao Turcima, 1578. godine mjesecima se vojska odupirala napadima, kad su ga Turci kona\u010dno osvojili svi su branitelji bili mrtvi zbog rana i gladi. Zrinski su izgubili sve svoje posjede u Pounju. U Kostajnici su Turci dr\u017eali jaku vojnu posadu, 400 konjanika i 250 pje\u0161aka. Nekoliko puta hrvatska vojska je poku\u0161ala osvojiti Kostajnicu, ali nije uspjela, posebno u vrijeme rata za granicu Hrvatske na Kupi (1593. \u2013 1606.)<\/p>\n\n\n\n

Osloba\u0111anje Pounja po\u010delo bitkom kod Siska \u2013 Hrvati potiskuju Turke<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Turska vojska do\u017eivjela je strahoviti poraz kod Siska 1593. godine, po\u010dinje opadanje njihove mo\u0107i. 1593. godine general Juraj Lenkovi\u0107 oteo je Turcima petrinjsku utvrdu,<\/strong> 1594. godine krenuo je u Kostajnicu, istjerao Turke, ali grad nije mogao zadr\u017eati, povukao se.<\/strong> Kostajnica ostaje u turskoj vlasti sve do velikog rata za oslobo\u0111enje 1683. \u2013 1699. godine. 1685. godine ban Nikola Erdedi dobio je naredbu da zadr\u017ei tursku vojsku na rijeci Uni. Uspio je zauzeti kostajni\u010dki grad i tvr\u0111avu.<\/p>\n\n\n\n

Turci su poku\u0161ali vratiti tvr\u0111avu, ali su 16. kolovoza 1688. godine do\u017eivjeli te\u0161ki poraz na bojnom polju. Hrvatskom vojskom zapovjedao ban Nikola Erdedi, a carskom grani\u010darskom vojskom general Ludovik Badenski. To je kona\u010dno oslobo\u0111enje Kostajnice od turske vlasti, koje je trajalo punih 132. godine. 1699. godine kona\u010dno je zavr\u0161en veliki turski rat, mirovni ugovor utvr\u0111en je u Srijemskim Karlovcima, granica izme\u0111u Turskog i Austrijskog carstva je bila na rijeci Uni, Glini i Korani, a u Slavoniji na Savi.<\/p>\n\n\n\n

Godine 1703. car Leopold donio je odluku, cijelo podru\u010dje izme\u0111u Kupe i Une, potpada pod vlast Hrvatskog sabora, a vojnu vlast ima hrvatski ban (Banovina).<\/p>\n\n\n\n

U XVIII. st vodila su se dva rata s Turcima, 1716. \u2013 1718. i 1737. \u2013 1739. godine. U prvom ratu austrijska vojska je osvojila sjevernu Bosnu i Srbiju, ali je to u drugom ratu izgubila. Turska vlast po\u010dela je proganjati katoli\u010dko stanovni\u0161tvo u Bosni, zato narod bje\u017ei pod vodstvom redovnika Franjevaca na Banovinu, u Slavoniju i Srijem. Kostajni\u010dka utvrda se popravlja.<\/p>\n\n\n\n

Naselje postaje pograni\u010dni grad, sredi\u0161te trgovine s turskim podru\u010djem preko Une. U \u201cvaro\u0161i\u201d 1713. godine bile su dvije crkve i jedna kapela (sv. Ana).<\/p>\n\n\n\n

O Golgoti Hrvatske Kostajnice i njenih branitelja u Domovinskom ratu dosta se zna. Kostajnica je do\u017eivjela zastra\u0161uju\u0107a razaranja u Domovinskom ratu kada su, nimalo slu\u010dajno, te\u0161ko o\u0161te\u0107eni, razarani i do temelja ru\u0161eni spomeni\u010dki objekti, povijesni i prostorni markeri grada poput franjeva\u010dkog samostana i crkve Sv.Antuna Padovanskoga, \u017eupne crkve Sv.Nikole sa zgradom \u017eupnog dvora, kapele Sv.Ane i kapele Sv.Roka, ku\u0107e Sonnenschein, tzv. napoleonskih ku\u0107a, zgrade stare finance i ostalo.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska Kostajnica, iz koje su protjerani i pobijeni svi Hrvati, oslobo\u0111ena je iz \u010detni\u010dkih ruku u Oluji 1995. godine. Tako je ovaj stari grad i juna\u010dka utvrda na \u2018vratima Hrvatske\u2019 vra\u0107ena u krilo majke Domovine.<\/p>\n\n\n\n

Nevjerojatne ljepote Hrvatske Kostajnice i Pounja iz drona!<\/strong><\/h5>\n\n\n\n