Vanjskopoliti\u010dki odbor Europskog parlamenta prihvatio je izvje\u0161\u0107a o napretku za Srbiju, Kosovo te Bosnu i Hercegovinu. U slu\u010daju Kosova pohvaljena je pove\u0107ana stabilnost zemlje. U Srbiji je uo\u010deno nazadovanje u pitanjima temeljnim za pristupanje Uniji. Vlast u Beogradu poziva se na uvo\u0111enje sankcija Rusiji.<\/p>\n\n\n\n
Kada je rije\u010d o BiH, o\u0161tro se osu\u0111uje svaki oblik govora mr\u017enje i remetila\u010dkog djelovanja, uklju\u010duju\u0107i povla\u010denje, posebno \u010delni\u0161tva entiteta Republike Srpske, iz dr\u017eavnih institucija te njihovu opstrukciju. Nagla\u0161ava se va\u017enost odr\u017eavanja slobodnih i po\u0161tenih izbora u listopadu ove godine.
S visokim predstavnikom me\u0111unarodne zajednice u BiH Christianom Schmidtom za Dnevnik je razgovarao Ilko Barbari\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Na nedavnom sastanku Upravnog vije\u0107a za provedbu mira u BiH \u010dulo se: u opasnosti je stabilnost BiH. O kojoj je zapravo opasnosti rije\u010d?<\/strong><\/em>
– Mislim da postoje dvije opasnosti. Prvo, mora nam biti jasno da je rat Ruske Federacije protiv Ukrajine ugrozio stabilnost Europe. Moramo sura\u0111ivati, dr\u017eati se zajedno jer ne znamo kako \u0107e daleko i\u0107i ekspanzionisti\u010dka politika gospodina Putina. Drugo, ako smijem to tako re\u0107i, u Bosni i Hercegovini imamo stare znance. U nekim pitanjima ve\u0107 godinama nema pomaka, a morali bismo ih rije\u0161iti: put prema Europskoj uniji, izborni zakon, ali i pitanja o tome kako se nositi s \u010dinjenicom da dobro obrazovani mladi odlaze iz zemlje. Oni trebaju ostati. \u0160to mo\u017eemo u\u010diniti?, rekao je Schmidt za HRT.
Jeste li spremni Bonskim ovlastima nametnuti i pravedniji izborni zakon jer gra\u0111ani, Hrvati pa i ostali mogu lako biti o\u0161te\u0107eni u listopadu?<\/strong><\/em><\/strong>
– Uvijek sam govorio sljede\u0107e, a oni koji su me pratili mogu vidjeti dvije stvari. Prvo, Bonske ovlasti postoje. Ja ih oklijevam upotrijebiti, ali ne\u0107u oklijevati ako to bude nu\u017eno. Uvijek prvo trebamo tra\u017eiti nacionalno rje\u0161enje. Jako sam zahvalan \u0161to sada vidimo, zahvaljuju\u0107i izjavi koja je donesena kod gospodina Michela u Bruxellesu, a nadopunom gospodina \u010covi\u0107a, kako se izborni zakon mora pobolj\u0161ati. Nadam se da \u0107emo to u\u010diniti na vrijeme. Pozorno \u0107u promatrati \u0161to \u0107e biti za \u0161est mjeseci, rekao je.
Je li u redu da jedan narod bira politi\u010dke predstavnike u vlasti koji \u0107e predstavljati drugi narod npr. Hrvate u BiH. Tko jam\u010di da se to ne\u0107e opet dogoditi u listopadu?<\/em><\/strong>
– To se pitanje u Europi mo\u017ee postaviti samo u BiH. Ne mo\u017ee postojati ni u kojoj drugoj zemlji. Ali moramo shvatiti da je u Bosni i Hercegovini situacija druk\u010dija. Po\u0161tujem to, to tako stoji i u Daytonskom sporazumu. Da, vidim da postoji razvoj, imamo tri naroda, ali nemamo manjinu, imamo ostale. \u0160to se ti\u010de Hrvata, konstitutivnog naroda, koji se kao skupina relativno sve vi\u0161e smanjuje, vidim da tu postoje rasprave. U Neumu smo do\u0161li daleko \u0161to se ti\u010de tog pitanja. Ne vidim ni\u0161ta \u0161to bi proturje\u010dilo tomu da nastavimo te pregovore.
\u0160to vama zna\u010di kad \u010dujete izraze legitimno predstavljanje i konstituivni narodi u BiH?<\/em><\/strong>
– Dakle, legitimno predstavljanje o\u010dituje se na izborima. To je princip u Europi i demokraciji. Pametno savjetovanje svih skupina, da svi budu predstavljeni, to je druga stvar koju \u017eelim re\u0107i. Smatram da je legitimno predstavljanje va\u017eno pitanje. No \u017eelim naglasiti kako to ne mo\u017ee zna\u010diti da netko drugi odlu\u010duje u ime bira\u010da. Moramo prona\u0107i uravnote\u017eeni mehanizam u kojem \u0107e se svi osje\u0107ati zastupljeni. Nitko ne smije biti diskriminiran, poru\u010dio je Schmidt.<\/p>\n\n\n\n