Ameri\u010dki knji\u017eevnik Mark Twain (pravo ime Samuel Langhorne Clemens) umro je na dana\u0161nji dan, 21. travnja 1910. u ameri\u010dkom Reddingu. <\/p>\n\n\n\n
Ro\u0111en je u mjestu Florida 30. studenog 1835., gdje je i odrastao, uz obale rijeke Mississippi. <\/p>\n\n\n\n
Obrazovanje je nakon 12. godine \u017eivota stjecao uglavnom u tiskarama i novinskim redakcijama. <\/p>\n\n\n\n
Radio je mnoge poslove: bio tiskarski \u0161egrt (od 1848), putuju\u0107i tiskarski slagar (od 1853); pomo\u0107nik rije\u010dnoga pilota na Mississippiju (1856), rije\u010dni pilot (1859). <\/p>\n\n\n\n
Nakon izbijanja gra\u0111anskoga rata (1861) oti\u0161ao na ameri\u010dki zapad te se okrenuo humoristi\u010dnim novinskim vrstama, uzev\u0161i 1863. pseudonim pod kojim se proslavio (mark twain: kormilarska oznaka za 12 stopa dubine).<\/p>\n\n\n\n
Proslavio se humoreskom Slavna sko\u010di\u017eaba iz Calaveraskog okruga (The Celebrated Jumping Frog of Calaveras County, 1865) te nizom humoreski i kratkih pri\u010da nadahnutih usmenom tradicijom (tzv. tall tales \u2013 lova\u010dke pri\u010de) kao i humoristi\u010dnim putopisnim crticama s puta od Californije do New Yorka, a potom iz Europe i Palestine (sakupljenih u knjizi Naiv\u010dine u inozemstvu \u2013 The Innocents Abroad, 1869). <\/p>\n\n\n\n
Njima je jasno pokazao svoj stil zasnovan na majstorskoj izmjeni ozbiljnih i komi\u010dkih dijelova, varijacijama tipova komike (od pu\u010dkoga \u017eargonskog humora do stilskih parodija) i autorskoj poziciji pronicava ameri\u010dkoga zapadnjaka koji slikovito i otvoreno opisuje strane obi\u010daje i satirizira ameri\u010dke turiste. <\/p>\n\n\n\n
Dar za humor i romani za mlade <\/strong><\/p>\n\n\n\n Popularnost je dodatno pro\u0161irio duhovitim javnim predavanjima te osobito romanima Pustolovine Toma Sawyera (The Adventures of Tom Sawyer, 1876) i Pustolovine Huckleberryja Finna (The Adventures of Huckleberry Finn, 1884), kojima je stekao status prvog autohtonog ameri\u010dkog romanopisca, neovisna o europskom naslije\u0111u i utjecajima. <\/p>\n\n\n\n Prvi, pustolovni roman za mlade, slika ameri\u010dke pograni\u010dne zajednice s nesta\u0161nim dje\u010dakom kao glavnim likom i radnjom u gradi\u0107u na obali Mississippija, odlikuje se majstorskom kombinacijom \u017eanrovskih formula (detektivskoga, gusarskoga i goti\u010dkoga zapleta) i nagla\u0161enim humoristi\u010dnim elementima. <\/p>\n\n\n\n Drugi, s naslovnim junakom dje\u010daka lutalice (jedan od likova prethodnoga romana) koji napu\u0161ta civilizaciju kako bi punu slobodu ostvario u prirodi, mije\u0161a realisti\u010dno-satiri\u010dne (osobito u prikazu ljudske pohlepe) i romanti\u010dke elemente, s rijekom kao stvarnim i metafori\u010dkim prostorom oslobo\u0111enja. <\/p>\n\n\n\n U njem je dosegnuo i stilski vrhunac, originalnom, nijansiranom i dosljednom uporabom nekoliko narje\u010dja govornoga jezika. <\/p>\n\n\n\n Podjednako su popularni bili i njegov roman za mlade\u017e s radnjom u tudorskoj Engleskoj Kraljevi\u0107 i prosjak (The Prince and the Pauper, 1881), satiri\u010dno-povijesni roman o tipi\u010dnom pragmati\u010dnom Amerikancu na arturijanskom dvoru Yankee na dvoru kralja Arthura (A Connecticut Yankee in King Arthur\u2019s Court, 1889), te nostalgijom pro\u017eeti memoarski zapisi \u017divot na Mississippiju (Life on the Mississippi, 1883). <\/p>\n\n\n\n