Termin \u201cinflacija\u201d koristi se za ozna\u010davanje rasta cijena jer je to najlak\u0161i na\u010din da se objasni. Ali tehni\u010dki se radi o smanjenju vrijednosti novca. Kupovna mo\u0107 novca se smanjuje, \u0161to zna\u010di da se nakon inflacije za isti iznos novca mo\u017ee kupiti manje dobara i usluga nego prije inflacije.<\/p>\n\n\n\n
To se najlak\u0161e mo\u017ee objasniti na primjeru pla\u0107e u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n
Koriste\u0107i trenutnu situaciju, pretpostavimo da je netko imao pla\u0107u od 6.500 kuna neto u svibnju pro\u0161le godine i isto toliko u svibnju ove godine. Inflacija od 10,8 posto, koja je slu\u017ebeno u Hrvatskoj u svibnju ove godine u odnosu na isti mjesec pro\u0161le godine, zna\u010di da bi za iste robe i usluge na koje bi hipoteti\u010dka osoba s neto pla\u0107om od 6.500 kuna u svibnju pro\u0161le godine potro\u0161ila sve novca u svibnju ove godine trebala bi imati pla\u0107u od 7200 kuna da bi mogla kupiti isto toliko proizvoda i usluga.<\/p>\n\n\n\n
Povijesno visok rast cijena, inflacija raste, a pla\u0107e padaju
To zna\u010di da pla\u0107a od 6.500 kuna neto, ako je bila ista u svibnju 2021. i 2022., 2022. vrijedi deset posto manje nego 2021. Dakle, tehni\u010dki je to\u010dno da novac jednostavno vrijedi manje, da se manje stvari mo\u017ee kupili s istim novcem.i da je u stvarnosti pla\u0107a radnika smanjena za deset posto. Za odr\u017eavanje iste kupovne mo\u0107i, pla\u0107a hipoteti\u010dkog radnika u svibnju 2022. trebala bi iznositi 7.200 kuna neto, umjesto 6.500 kuna.<\/p>\n\n\n\n
Inflacija tro\u0161kova, rastu\u0107e cijene sirovina i drugi tro\u0161kovi proizvodnje
Mogu postojati tri vrste inflacije, odnosno izvora inflacije: inflacija tro\u0161kova, inflacija potra\u017enje i ugra\u0111ena inflacija. One nisu nu\u017eno odvojene, a jedna vrsta inflacije mo\u017ee dovesti do druge vrste inflacije.<\/p>\n\n\n\n
Inflacija tro\u0161kova nastaje u situaciji kada rastu\u0107e cijene sirovina i ulaznih tro\u0161kova proizvodnje dovode do rasta cijena gotovih proizvoda na prodaji. Ovo se odnosi na sve sirovine, posebno na izvore energije kao \u0161to su nafta, plin i elektri\u010dna energija.<\/p>\n\n\n\n
Ako neki energent poskupi, rast cijena \u0107e dovesti do vi\u0161ih tro\u0161kova proizvodnje, \u0161to \u0107e primorati proizvo\u0111a\u010de da poskupe svoje proizvode. Na kraju, trgovci na malo podi\u017eu cijenu kako bi zadr\u017eali istu zaradu usred rastu\u0107ih nabavnih cijena, pa cijene u trgovinama rastu.<\/p>\n\n\n\n
Kupci tada pla\u0107aju vi\u0161e cijene prilikom kupovine proizvoda ili usluga, \u0161to automatski smanjuje stvarnu kupovnu mo\u0107 iste koli\u010dine novca, smanjuje stvarnu kupovnu mo\u0107 nadnica i pove\u0107ava op\u0107i nivo inflacije. Ne mo\u017ee svako pove\u0107anje tro\u0161kova sirovina i inputa u proizvodnji dovesti do toga, ali \u0107e se rastu\u0107e cijene nafte, plina i elektri\u010dne energije vrlo brzo preliti na ostatak privrede, jer prakti\u010dno nema djelatnosti koja ne koristi ove izvore energije, direktno ili indirektno.<\/p>\n\n\n\n
Pove\u0107anje cijene nafte dovodi do pove\u0107anja cijene goriva, \u0161to zauzvrat dovodi do pove\u0107anja tro\u0161kova transporta. Transport je ve\u0107i ili manji dio tro\u0161kova u svim industrijama i djelatnostima, bilo kao direktni tro\u0161ak ili indirektno uklju\u010den u neke tro\u0161kove.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to vi\u0161e ljudi tro\u0161e, to vi\u0161e raste inflacija
Inflacija potra\u017enje nastaje kada ljudi i kompanije kupuju sve vi\u0161e proizvoda i usluga, tehni\u010dki raste potra\u017enja, a istovremeno proizvodnja (ili uvoz) ne raste onoliko koliko kupovina, tehni\u010dki ponuda usporava rast ili uop\u0107e ne raste.<\/p>\n\n\n\n
Ako ljudi imaju sve vi\u0161e novca, plate brzo rastu, uzimaju se sve vi\u0161e kredita ili se nakupi u\u0161te\u0111evina koja se odjednom osloba\u0111a, kupit \u0107e vi\u0161e stvari. Ovo nije problem sve dok se mo\u017ee proizvesti ili uvesti dovoljna koli\u010dina dodatnih \u201estvari\u201c da bi se zadovoljio rast kupovine.<\/p>\n\n\n\n
Globalna borba protiv rasta cijena je po\u010dela. Dolazi li nova kriza?
Ali ako taj rast do\u0111e naglo, ponuda se ne mo\u017ee odr\u017eati i nastaje problem. Ljudi mogu i \u017eele kupiti vi\u0161e stvari nego prije, a ukupan broj stvari je isti. Kako bi smanjili nalet, trgovci na malo podi\u017eu cijene. Problem je \u0161to je potra\u017enja \u010desto mnogo fleksibilnija od ponude.<\/p>\n\n\n\n
Ako ljudi relativno naglo \u201edobiju\u201c veliku koli\u010dinu novca, po\u017eeljet \u0107e da je potro\u0161e. Istovremeno, ako su proizvodni kapaciteti blizu popunjenosti, potrebno je vrijeme za ulaganja u nove proizvodne kapacitete. Od ideje o ulaganju u fabriku do samog po\u010detka proizvodnje pro\u0111e nekoliko mjeseci do nekoliko godina.<\/p>\n\n\n\n
Potreban je samo trenutak, nekoliko dana ili sedmica da se odlu\u010dite za kupovinu jer je prihod relativno naglo porastao ako se radi o velikoj kupovini poput automobila ili nekretnine. Neuskla\u0111enost ponude, zbog nedostatka doma\u0107e proizvodnje, nemogu\u0107nosti uvoza ili nedostatka svjetske proizvodnje, dovodi do promjene ravnote\u017ee izme\u0111u \u017eelje za kupovinom i mogu\u0107nosti prodaje, \u0161to pomjera cijenu na vi\u0161u. Cijene rastu, javlja se inflacija.<\/p>\n\n\n\n
Kada samo o\u010dekivanje inflacije dovodi do inflacije
Ugra\u0111ena inflacija je tip inflacije koji naj\u010de\u0161\u0107e nastaje iz prethodna dva tipa, odnosno kao rezultat postoje\u0107e ili pro\u0161le inflacije tro\u0161kova ili inflacije tra\u017enje. U jednom trenutku, inflacija postaje samoodr\u017eiva, jer su ljudi i kompanije po\u010deli da je o\u010dekuju.<\/p>\n\n\n\n
Osim rasta cijene \u017eivota u BiH. Dok nadle\u017eni usvoje odluku i smanjenje PDV-a ne\u0107e ni\u0161ta zna\u010diti. Gra\u0111ani prepu\u0161teni inflaciji.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:N1<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Termin \u201cinflacija\u201d koristi se za ozna\u010davanje rasta cijena jer je to najlak\u0161i na\u010din da se objasni. Ali tehni\u010dki se radi o smanjenju vrijednosti novca. Kupovna mo\u0107 novca se smanjuje, \u0161to zna\u010di da se nakon inflacije za isti iznos novca mo\u017ee kupiti manje dobara i usluga nego prije inflacije. To se najlak\u0161e mo\u017ee objasniti na primjeru […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":150320,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-150319","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n