Od stakla, plastike, metala, gume i tekstila, pa do otpada od sagorijevanja i otpada od papira i kartona – BiH je u pro\u0161loj godini izvezla 1,100.934 tone neopasnog otpada, najvi\u0161e u susjedne zemlje, odnosno bli\u017ee okru\u017eenje, a pritom je vidljivo i kako navedena brojka predstavlja pove\u0107anje od 26,2% u odnosu na prethodnu godinu, pi\u0161e Ve\u010dernji list BiH.<\/p>\n\n\n\n
Trendovi<\/p>\n\n\n\n
Prema informacijama iz nedavne analize Agencije za statistiku vidljivo je kako informacije o izvezenim koli\u010dinama neopasnog otpada u 2021. godini pokazuju trend rasta, \u0161to je uzrokovano pove\u0107anim izvozom nekih grupa otpada. Tako je do porasta izvoza do\u0161lo u kategorijama staklenog otpada, metalnog otpada, gumenog otpada, tekstilnog otpada i otpada od sagorijevanja, dok su otpad od papira i kartona te plasti\u010dni otpad zadr\u017eali trend postupnog pada.<\/p>\n\n\n\n
Analiza podataka o ukupnom prekograni\u010dnom prometu neopasnog otpada u razdoblju 2014. – 2021. godine ukazuje op\u0107enito na rast prometa sedam skupina otpada (metalni otpad, tekstilni otpad, gumeni otpad, plasti\u010dni otpad, stakleni otpad, otpad od sagorijevanja i otpad od papira i kartona). Samo za neke vrste otpada zabilje\u017een je umjeren pad.<\/p>\n\n\n\n
Istodobno, kada je rije\u010d o uvozu, vidljiv je da je ukupna koli\u010dina uvezenog neopasnog otpada u 2021. godini iznosila 36.909 tona, \u0161to je za 27,2% vi\u0161e u odnosu na prethodnu godinu. Kada se analizira razdoblje od 2014. godine, jasan je trend pada uvezenih koli\u010dina metalnog otpada, plasti\u010dnog otpada, otpada od sagorijevanja i gumenog otpada, dok je uvoz staklenog i otpada od papira zadr\u017eao trend rasta.<\/p>\n\n\n\n
U kontekstu izvoza metalnog otpada, u pro\u0161loj godini primjetan je rast od 46,1% u odnosu na 2020. godinu, dok je najve\u0107i dio (76,2%) izvezen u Tursku. Analiza podataka o izvozu staklenog tako\u0111er ukazuje na rast, i to od 5,1 posto u odnosu na 2020. godinu, dok je najve\u0107a koli\u010dina izvezena u Hrvatsku.<\/p>\n\n\n\n
Analiza podataka<\/p>\n\n\n\n
Tijekom 2021. godine najve\u0107e koli\u010dine tekstilnog otpada izvezene su u Italiju, dok je, kada govorimo o izvozu otpadnog papira i kartona, koli\u010dina manja za 15,1% u odnosu na 2020. godinu, a pritom je od ukupne koli\u010dine 55,3% otpadnog papira i kartona izvezeno u Republiku Srbiju. Izvoz plasti\u010dnog otpada pro\u0161le je godine pao za 11,4% u odnosu na 2020., a od ukupne koli\u010dine izvezenog otpada, 38,8% izvezeno je u Srbiju. Istodobno, analiza podataka o izvozu neopasne \u0161ljake i pepela iz toplinskih procesa pokazuje kako je u 2021. do\u0161lo do rasta od 38,9% u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom 2021. godine od ukupno izvezene koli\u010dine neopasne \u0161ljake i pepela, 55,9% neopasne \u0161ljake i pepela izvezeno je u Hrvatsku.<\/p>\n\n\n\n
U kontekstu otpada kao nezaobilazna tema name\u0107e se i pitanje iskori\u0161tavanja za proizvodnju energije, a napose u sada\u0161njim vremenima kada se govori o diversifikaciji izvora snabdijevanja.<\/p>\n\n\n\n
Ve\u010dernji list nedavno je do\u0161ao do informacije prema kojoj u BiH postoji milijardu kilograma otpada koji mo\u017ee, uz kori\u0161tenje razli\u010ditih tehnolo\u0161kih procesa, postati vrijedan izvor energije, a na tu temu u vi\u0161e navrata govorili su i stru\u010dnjaci iz Vanjskotrgovinske komore. Pred BiH se otvaraju mogu\u0107nosti koje proizlaze iz proizvodnje RDF-a (Refuse-derived fuel), odnosno goriva dobivenog od razli\u010ditih vrsta otpada kao \u0161to su komunalni \u010dvrsti otpad (MSW), industrijski otpad ili komercijalni otpad, pa do biomase.<\/p>\n\n\n\n
U procesu zelene tranzicije gospodarstva Bosne i Hercegovine proaktivnu ulogu ima Vanjskotrgovinska komora koja konstantno adresira vrlo va\u017ena pitanja za unaprje\u0111enje poslovnog okru\u017eenja u Bosni i Hercegovini iz podru\u010dja zelene energije i cirkularne ekonomije. Ova se institucija aktivno uklju\u010dila u procese prepoznaju\u0107i potencijal “zelenih” lanaca vrijednosti i energije iz obnovljivih izvora u smislu stvaranja novih vrijednosti, izvoznog potencijala, maksimalnog kori\u0161tenja unutarnjih resursa i novih radnih mjesta, a takvo \u0161to za sobom otvara i nove prilike za izvozno orijentirano gospodarstvo.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Od stakla, plastike, metala, gume i tekstila, pa do otpada od sagorijevanja i otpada od papira i kartona – BiH je u pro\u0161loj godini izvezla 1,100.934 tone neopasnog otpada, najvi\u0161e u susjedne zemlje, odnosno bli\u017ee okru\u017eenje, a pritom je vidljivo i kako navedena brojka predstavlja pove\u0107anje od 26,2% u odnosu na prethodnu godinu, pi\u0161e Ve\u010dernji […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":151068,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-151067","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n