Pavao Kufrin bio je jedan od vrlo uspje\u0161nih hrvatskih kipara u Americi, a u Hrvatskoj je rijetko (ako ikad) spominjan pa \u0107emo ovdje donijeti kratak prikaz njegova \u017eivota i rada.<\/p>\n\n\n\n
Pavao Kufrin Kele\u010di\u0107 (1887. \u2013 1973.)
kipar<\/p>\n\n\n\n
Kipar Kufrin (u Americi je rabio K. umjesto Kele\u010di\u0107) ro\u0111en je 22. lipnja 1887. godine u mjestu Kon\u0161\u0107ica, nedaleko od Zagreba. Kiparstvo je u\u010dio na Kraljevskoj zemaljskoj obrtnoj \u0161koli u Zagrebu. Me\u0111u profesorima bili su mu poznati klesar-kipar prof. Ignjat Franz i arhitekt Hector Heckel. Potom je umjetni\u010dke vje\u0161tine u\u010dio od poznatih umjetnika \u010ciko\u0161a, Ti\u0161ova, Ivekovi\u0107a i Frange\u0161a. U Ameriku se uputio 1906. godine. Prve godine proveo je u gradu Garyju, Indiana, i tamo izradio nekoliko vrijednih djela na pro\u010deljima i ulaznim prostorima novih monumentalnih zgrada. Gary je tada bio novoutemeljeni grad u koji su pristizali imigranti iz raznih europskih naroda, a Hrvati su bili najbrojniji. Me\u0111u \u010detiri tisu\u0107e pristiglih hrvatskih radnika na\u0161ao se i jedan umjetnik.<\/p>\n\n\n\n
Budu\u0107i da je Chicago tih desetlje\u0107a bio u punom jeku rasta i gospodarskoga razvoja, Kufrin se preselio u \u201eVjetroviti grad\u201d, tra\u017ee\u0107i u njemu bolje mogu\u0107nosti umjetni\u010dkoga djelovanja. To mu je i uspjelo. Da je bio ne samo uspje\u0161an umjetnik nego i poduzetnik, ukazuje \u010dinjenica da je od 1910. do 1914. godine imao privatnu umjetni\u010dku \u0161kolu na presti\u017enu mjestu blizu centra grada (kri\u017eanje ulica Division i La Salle).<\/p>\n\n\n\n
Chicago je krajem 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a postao u cijelom svijetu prepoznatljiv po novom stilu i na\u010dinu gradnje visokih zgrada. Bilo je to vrijeme sna\u017enoga utjecaja poznate \u201eChica\u0161ke \u0161kole\u201d, kojoj je glavni predstavnik bio glasoviti arhitekt William Le Baron Jenney. Zidovi i rubnici, posebice pro\u010delja i ulazni prostori tih impozantnih zdanja bili su oboga\u0107eni reljefima, kipovima i ornamentima u stilu historicizma i art d\u00e9coa. Kufrin je imao sre\u0107u biti sudionikom tih velikih pothvata i izradio je nekoliko prepoznatljivih djela koja se nalaze na chica\u0161kim gra\u0111evinama iz toga doba. Spomenimo samo neke: bron\u010dana ulazna vrata za zgradu Federal Reserve Bank, \u0161est velikih bas-reljefa za Field Museum, arhitektonska skulptura za Bankers\u2019 Building, dvije skulpture orla na pro\u010delju zgrade Uptown Post Office, veliki reljefni paneli na zgradi Istra\u017eiva\u010dkog centra Portland Cementa u Skokieu, Illinois. Izradio je ove\u0107i broj plaketa. Jedna je od poznatijih ona u \u010dast kapetanu Jeromeu D. Solomonu, poginulomu ameri\u010dkomu junaku iz Drugoga svjetskoga rata. Koliko se njegovih djela nalazi po raznim chica\u0161kim pala\u010dama, te\u0161ko je re\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
Rad s chica\u0161kim arhitektima bio je, kako jedan njegov suvremenik zapisa, jamstvo njegove materijalne neovisnosti, a njegovo umjetni\u010dko umije\u0107e do\u0161lo je do punoga izra\u017eaja u izradbi poprsja, istinskih portreta. Me\u0111u poznatija Kufrinova djela pripadaju poprsja britanskoga premijera Davida Lloyda Georgea (koji mu je \u010destitao na tom djelu), predsjednika F. D. Roosevelta, chica\u0161koga gradona\u010delnika Anthonyja \u010cermaka, Nelsona Rockefellera, nadbiskupa Georgea kardinala Mundeleina, sarajevskoga nadbiskupa Ivana Ev. \u0160ari\u0107a, profesora povijesti Francisa Prevedena, opernoga pjeva\u010da Dragutina \u0160o\u0161taraka… Dobio je vi\u0161e priznanja i nagrada od umjetni\u010dkih udruga i dru\u0161tava, a za poprsje poznatoga odvjetnika Clarencea S. Darrowa, Kufrin je dobio zlatnu medalju na Svjetskoj izlo\u017ebi u Chicagu (1933. \u2013 1934.). O njegovim uspjesima pisale su ne samo chica\u0161ke i ameri\u010dke novine, nego i svjetske – La Revue moderne des arts et de la vie, na primjer.<\/p>\n\n\n\n
U svojim radovima Kufrin je ostao vjeran klasicizmu. Modele je gledao, kako je on znao re\u0107i, \u201ekroz istinu\u201d. Jedno\u0107 je za novine izjavio: \u201eAko umjetnost \u017eeli biti velika i postojana, mora imati duhovnu dubinu; mora tra\u017eiti istinu.\u201d Za njega je realizam bio vje\u010dan, a ne prolazna \u201emoda\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Osim umjetni\u010dkog talenta, Kufrina je krasilo i njegovo djelatno domoljublje. Bio je zaljubljen u slobodu pojedinca i naroda, u prvom redu svojega hrvatskoga naroda. Zato je volio ameri\u010dku slobodu i od mladih dana bio me\u0111u vode\u0107im Hrvatima u Americi koji su promicali rad za slobodu i samostalnost Hrvatske. Otvoreno je bio protiv svake Jugoslavije i u tom duhu javno je tra\u017eio da ga nigdje i nikad ne proglase \u201ejugoslavenskim\u201d umjetnikom ili da je iz Jugoslavije. Za\u010dudo, njegova zamolba bila je i u medijima ispo\u0161tovana. Pru\u017eao je materijalnu pomo\u0107 Hrvatima u potrebi, sudjelovao u hrvatskom javnom \u017eivotu, posebice u Chicagu, te \u010de\u0161\u0107e na javnim govornicama bodrio mla\u0111e da ustraju u svom domoljubnom radu. Zbog njegovih politi\u010dkih pogleda i javnih nastupa, titoisti su jedno\u0107 provalili u njegov atelje i uni\u0161tili vi\u0161e umjetni\u010dkih djela.<\/p>\n\n\n\n
Pavao K. Kufrin umro je u Chicagu 8. studenoga 1973. godine. Nekoliko mjeseci prije njega umrla mu je supruga, a iza njega su ostala dvojica sinova (Paul Jr. i George), \u0161estero unu\u010dadi i dvoje praunu\u010dadi. Usput, nedugo iza mog dolaska u Chicago (1966.) bila mi je \u010dast posjetiti Kufrinov atelje (South Lawndale) i upoznati toga vrsnoga umjetnika, domoljuba i \u010dasna \u010dovjeka.<\/p>\n\n\n\n
dr. A<\/strong>nte \u010c<\/strong>uvalo<\/p>\n\n\n\n izvor:hkv.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pavao Kufrin bio je jedan od vrlo uspje\u0161nih hrvatskih kipara u Americi, a u Hrvatskoj je rijetko (ako ikad) spominjan pa \u0107emo ovdje donijeti kratak prikaz njegova \u017eivota i rada. Pavao Kufrin Kele\u010di\u0107 (1887. \u2013 1973.)kipar Kipar Kufrin (u Americi je rabio K. umjesto Kele\u010di\u0107) ro\u0111en je 22. lipnja 1887. godine u mjestu Kon\u0161\u0107ica, nedaleko […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":155917,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-155916","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n