Sljede\u0107i tjedan Vije\u0107e za ekonomske i financijske poslove (Ecofin) usvojit \u0107e posljednja tri pravna akta o pridru\u017eivanju Hrvatske europodru\u010dju od 1. sije\u010dnja 2023.<\/p>\n\n\n\n
Vije\u0107e \u0107e u utorak usvojiti odluku o prihva\u0107anju eura u Hrvatskoj, zatim dopunu uredbe u kojoj \u0107e se popisu 19 \u010dlanica europodru\u010dju dodati Hrvatska kao 20. \u010dlanica. Tre\u0107i pravni akt je uredba kojom se utvr\u0111uje definitivni te\u010daj konverzije kune u euro. Na sastanku Ecofina zadnji put \u0107e sudjelovati ministar financija Zdravko Mari\u0107 koji je pro\u0161li tjedan dao ostavku. Uloga euroskupine va\u017ena<\/strong> Upravno vije\u0107e donosi smjernice i oblikuje monetarnu politiku europodru\u010dja, \u0161to uklju\u010duje dono\u0161enje odluka povezanih s monetarnim ciljevima, klju\u010dnim kamatnim stopama i osiguravanjem pri\u010duva u Eurosustavu te utvr\u0111ivanje smjernica potrebnih za provedbu tih odluka Rotacijski sustav je uveden kako bi Upravno vije\u0107e moglo ispunjavati svoju ulogu usporedno s postupnim pove\u0107anjem broja dr\u017eava europodru\u010dja, a time i broja \u010dlanova Upravnog vije\u0107a. Prema Ugovorima Europske unije, sustav rotacije mora se uvesti kada broj guvernera pre\u0111e 18, \u0161to se dogodilo kada se Litva pridru\u017eila europodru\u010dju 1. sije\u010dnja 2015. U prva dva tjedna dvojni optjecaj kune i eura<\/strong> Izvor:hrt.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Sljede\u0107i tjedan Vije\u0107e za ekonomske i financijske poslove (Ecofin) usvojit \u0107e posljednja tri pravna akta o pridru\u017eivanju Hrvatske europodru\u010dju od 1. sije\u010dnja 2023. Vije\u0107e \u0107e u utorak usvojiti odluku o prihva\u0107anju eura u Hrvatskoj, zatim dopunu uredbe u kojoj \u0107e se popisu 19 \u010dlanica europodru\u010dju dodati Hrvatska kao 20. \u010dlanica. Tre\u0107i pravni akt je uredba […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":76419,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-157912","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n
Time \u0107e Hrvatska ispuniti jedan od dva preostala strate\u0161ka cilja o pristupanju dubljim integracijama unutar EU-a. Drugi je ulazak u \u0161engensko podru\u010dje o \u010demu \u0107e se, vrlo izgledno, odluka donijeti najesen i Hrvatska bi u desetoj godini \u010dlanstva istodobno mogla u\u0107i i u europodru\u010dje i u \u0161engen.
Hrvatska ispunjava sva \u010detiri nominalna konvergencijska kriterija<\/strong>
Klju\u010dni dokumenti za odluku o ulasku u europodru\u010dje bila su konvergencijska izvje\u0161\u0107a Komisije i Europske sredi\u0161nje banke (ESB), koja su objavljena 1. lipnja.
U njima je potvr\u0111eno da Hrvatska ispunjava sva \u010detiri nominalna konvergencijska kriterija i da je njezino zakonodavstvo u potpunosti uskla\u0111eno sa zahtjevima iz Ugovora o EU-u i Statutom Europskog sustava sredi\u0161njih banaka\/Europske sredi\u0161nje banke.
Odlukama Ecofina Hrvatska se pridru\u017euje europodru\u010dju, koje danas broj vi\u0161e od 340 milijuna stanovnika i drugo je najve\u0107e gospodarstvo na svijetu, na koje otpada 15 posto svjetskog BDP-a.<\/p>\n\n\n\n
Pridru\u017eivanjem europodru\u010dju, Hrvatska narodna banka (HNB) ulazi u Eurosustav, koji \u010dine ESB i nacionalne sredi\u0161nje banke onih dr\u017eava koje su prihvatile euro. Hrvatski ministar financija postaje dio euroskupine, koju \u010dine ministri dr\u017eava \u010dlanica europodru\u010dja. Iako je rije\u010d o neformalnom tijelu, uloga euroskupine je vrlo va\u017ena. Glavna joj je zada\u0107a osigurati dobru uskla\u0111enost ekonomskih politika me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama europodru\u010dja te poticati uvjete za ja\u010di gospodarski rast. Euroskupina se sastaje jednom mjese\u010dno, uo\u010di svakog sastanka Ecofina.
ESB ima sredi\u0161nju ulogu u Eurosustavu, jedna je od slu\u017ebenih insitucija EU-a, sjedi\u0161te mu je u Frankfurtu na Majni.
Glavno tijelo ESB-a je Upravno vije\u0107e koje \u010dine \u0161estero \u010dlanova Izvr\u0161nog odbora i guverneri nacionalnih sredi\u0161njih banaka dr\u017eava europodru\u010dja, kojima \u0107e se od 1. sije\u010dnja pridru\u017eiti guverner HNB-a.<\/p>\n\n\n\n
Upravno vije\u0107e sastaje se dva puta mjese\u010dno u zgradi ESB-a u Frankfurtu, a svakih \u0161est tjedana ocjenjuje gospodarska i monetarna kretanja i donosi odluke o monetarnoj politici.
Sastanke Upravnog vije\u0107a priprema Izvr\u0161ni odbor ESB-a, koje ima 6 \u010dlanova, a bira ih Europsko vije\u0107e, to jest \u0161efovi dr\u017eava ili vlada dr\u017eava \u010dlanica EU-a. Predsjednica je izvr\u0161nog odbora trenuta\u010dno je Francuskinja Christine Lagarde, a potpredsjednik je \u0160panjolac Luis de Guindos. Mandat \u010dlanovima Izvr\u0161nog odbora traje osam godina i ne mo\u017ee se obnoviti. \u010clanove predla\u017eu dr\u017eave \u010dlanice europodru\u010dje o kojima onda raspravljaju ministri financija europodru\u010dja. Predlo\u017eeni kandidati moraju imati dovoljno stru\u010dnog iskustva u monetarnom ili bankarskom podru\u010dju. Kada se ministri financija dogovore o nekom kandidatu, upu\u0107uju slu\u017ebenu preporuku \u0161efovima dr\u017eava ili vlada koji donose kona\u010dnu odluku. Prije kona\u010dne odluke Europski parlament i Upravno vije\u0107e ESB-a daju mi\u0161ljenje o kandidatu.
Sustav rotacije<\/strong>
Kod dono\u0161enja odluka u Upravnom vije\u0107u primjenjuje se sustav rotacije u kojem se izmjenjuju guverneri nacionalnih sredi\u0161njih banaka koji glasaju, \u0161to zna\u010di da ne glasaju svi guverneri na svakoj sjednici.<\/p>\n\n\n\n
Guverneri pet najve\u0107ih dr\u017eava – Njema\u010dke, Francuske, Italije, \u0160panjolske i Nizozemske – imaju zajedno \u010detiri glasa, \u0161to zna\u010di da svaki od njih preska\u010de svaku petu sjednicu. Ostali guverneri kojih \u0107e s ulaskom Hrvatske biti 15, dijele 11 glasova, \u0161to zna\u010di da hrvatski guverner od 15 sjednica ne\u0107e glasati na \u010detiri. Svih \u0161est \u010dlanova Izvr\u0161nog odbora imaju trajno glasa\u010dko pravo.
Guverner koji na nekoj sjednici ne sudjeluje u glasanju, mo\u017ee sudjelovati i raspravljati na sjednici Upravnog vije\u0107a. Iako je predvi\u0111ena mogu\u0107nost glasanja, Upravno vije\u0107e nastoji sve odluke donijeti konsenzusom.
\u010cetiri mjeseca prije dolaska eura, po\u010detkom rujna u Hrvatskoj \u0107e po\u010deti obvezno dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima, \u0161to je jedna od od klju\u010dnih mjera za za\u0161titu potro\u0161a\u010da i sprje\u010davanje lova u mutnom da se zamjena valuta koristi za neopravdana poskupljenja. Obveza dvojnog isticanja cijena trajat \u0107e cijelu sljede\u0107u godinu.<\/p>\n\n\n\n
<\/strong>
Povla\u010denje kuna i pu\u0161tanje u optjecaj nov\u010danica i kovanica eura vrlo je slo\u017eena operacija jer \u0107e u vrlo kratkom vremenu trebati povu\u0107i vi\u0161e od 500 milijuna komada nov\u010danica kuna i vi\u0161e od 1,1 milijarde komada kovanica kuna i lipa. Istodobno \u0107e trebati pustiti u optjecaj usporedive koli\u010dine nov\u010danica i kovanica eura.
U prva dva tjedna od ulaska u europodru\u010dje na snazi \u0107e biti dvojni optjecaj, mo\u0107i se koristiti kune i euro.
Nakon toga u bankama \u0107e se u prvih \u0161est mjeseci mo\u0107i bez naknade mijenjati kune za eure, a u sljede\u0107ih \u0161est mjeseci uz naknadu. Nakon 12 mjeseci od uvo\u0111enja eura gotov novac mo\u0107i \u0107e se mijenjati samo kod HNB-a. Pritom \u0107e se kovanice mo\u0107i mijenjati do tri godine nakon uvo\u0111enja eura, a nov\u010danice \u0107e se mo\u0107i mijenjati trajno.
\u010cetiri mjeseca prije uvo\u0111enja eura, banke, Fina, Hrvatska po\u0161ta trebat \u0107e se opskrbiti nov\u010danicama i kovanicama eura. Tako\u0111er \u0107e se i trgovine i ostala poduze\u0107a morati pravodobno opskrbiti gotovim novcem kako bi mogli od prvog dana izvr\u0161avati gotovinske transakcije u novoj valuti.
Ranija opskrba nov\u010danicama i kovanicama eura razlikuju se. Nov\u010danica se posu\u0111uju od Europske sredi\u0161nje banke dok \u0107e se kovani novac proizvesti u Hrvatskoj, budu\u0107i da, suprotno od nov\u010danica koje su jednake u svim zemljame, kovanice eura i centa na nali\u010dju prikazuju nacionalne simbole \u010dlanica.
Na svim hrvatskim kovanicama podloga \u0107e biti \u0161ahovnica, a onda na kovanici od dva eura karta Hrvatske, kuna na jednom euru, Nikola Tesla na 50, 20 i 10 centi dok \u0107e na 5, 2 i 1 centu na glagoljici pisati HR.<\/p>\n\n\n\n