Bosnu i Hercegovinu je tijekom 2021. godine napustilo oko 170.000 osoba, a gotovo pola milijuna gra\u0111ana oti\u0161lo je iz zemlje od 2013. godine, pi\u0161e Ve\u010dernji list BiH.<\/p>\n\n\n\n
Ovo su rezultati istra\u017eivanja Unije za odr\u017eivi povratak i integracije BiH. BiH su 2013. napustile 24.043 osobe. I u idu\u0107ih nekoliko godina radilo se o sli\u010dnom broju odlazaka. Drasti\u010dniji rast dogodio se 2019. godine kada je iz BiH oti\u0161lo blizu 57.000 gra\u0111ana. U tijeku 2020. godine 85.000 osoba preselilo je u inozemstvo.<\/p>\n\n\n\n
Zabrinjavaju\u0107i trend<\/p>\n\n\n\n
Trendovi odlazaka ve\u0107 odavno ne zahva\u0107aju samo ruralna podru\u010dja, mlade i kompletne obitelji napu\u0161taju i urbane sredine, velike gradove u BiH. Najvi\u0161e odlazaka kompletnih obitelji bilje\u017ei se u Posavini, na sjeveru BiH, te na podru\u010djima Hercegovine. Iseljavanje radne snage iz BiH na najvi\u0161oj je razini ikad, navedeno je u studiji \u201cMigracije zdravstvenih radnika i stru\u010dnjaka u oblasti informacijsko-komunikacijskih tehnologija iz BiH: izazovi i mogu\u0107nosti\u201d, koja je predstavljena u organizaciji Me\u0111unarodne organizacije za migracije (IOM). U studiji se navodi da je posljednjih godina broj gra\u0111ana BiH koji se iseljavaju poprimio alarmantne razmjere, \u0161to je posebno vidljivo u zdravstvu i informacijsko-komunikacijskom i tehnolo\u0161kom sektoru (IKT). \u0160ef misije IOM-a u BiH i regionalni koordinator za zapadni Balkan Laura Lungaroti prilikom predstavljanja studije istaknula je da nemaju to\u010dan broj osoba iz sektora zdravstva i informacijsko-komunikacijskog i tehnolo\u0161kog sektora koji su napustili BiH i \u017eive negdje u inozemstvu te da je to to\u010dka spoticanja jer ne postoji sustav koji \u0107e to zabilje\u017eiti. – Ne postoji sustav koji \u0107e nama dati uvid u takvu vrstu informacija koju bismo imali za ta dva sektora. Trenuta\u010dno znamo da se iz BiH iselilo otprilike dva do dva i pol milijuna ljudi koji su dr\u017eavljani ove zemlje, a \u017eive negdje u inozemstvu – rekla je Lungarotijeva. Dodala je da ni jedan sektor, ni zdravstvo ni IKT nema takvu vrstu statistike da se mo\u017ee pratiti na toj razini te da je to jedna od \u010dinjenica na kojoj se mora raditi. Navela je podatak da je do 2019. godine izdano 56.000 vrsta radnih dozvola za dr\u017eavljane BiH. – To govori da su dane radne dozvole da ljudi iz BiH rade u zemljama EU-a, ali isto tako govori da je vi\u0161e od 50.000 ljudi emigriralo do tada – istaknula je Lungaroti. Smatra da se ovoj problematici treba posvetiti posebna pozornost.<\/p>\n\n\n\n
Brojke su i ve\u0107e<\/p>\n\n\n\n
Iseljavanje nije samo problem BiH, nego cijele regije. Za najve\u0107i broj gra\u0111ana s ovih prostora Njema\u010dka je \u201cobe\u0107ana zemlja\u201d koje se nastoje domo\u0107i pod svaku cijenu. Prema procjenama blizu 2 milijuna osoba od ukupnih 20 mil. migranata u Njema\u010dkoj, osobe su s prostora biv\u0161e Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n
Dejan Kova\u010d, hrvatski ekonomist, na svom je Facebook profilu objavio podatke koliko je gra\u0111ana zemalja nastalih raspadom biv\u0161e Jugoslavije u Njema\u010dkoj. Prikazani podaci u stvarnosti su dosta ve\u0107i, a ono \u0161to vi\u0161e treba brinuti ove zemlje uzlazni je trend dolazaka u Njema\u010dku. Prema podacima, koje je objavio, oko 10% migrantske populacije u Njema\u010dkoj \u010dine osobe s prostora biv\u0161e Jugoslavije. Kova\u010d nagla\u0161ava da je podatak od dva milijuna zapravo podcjenjivanje broja osoba koje su iz biv\u0161e Jugoslavije oti\u0161le u Njema\u010dku te da je realna brojka puno ve\u0107a. Kao probleme prilikom odre\u0111ivanja odredio je \u0161to treba mjeriti – jesu li osobe podrijetlom iz neke dr\u017eave, a zatim i stopu naturalizacije ili broja osoba koje uzmu njema\u010dko dr\u017eavljanstvo. Drugi problem su druga generacija migranata, tj. djeca koja \u017eive u ku\u0107anstvu s roditeljima, a sami imaju samo njema\u010dko dr\u017eavljanstvo, a tre\u0107i problem su osobe s kratkoro\u010dnim ugovorima i osobe koje su povratnici.<\/p>\n\n\n\n
Za povratnike je naveo da su bili aktualni poslije rata, ali da od 2000. godine nije pad zbog povratnika, nego je pad zbog naturalizacije jer su na\u0161i ljudi postajali Nijemci. Prema grafikonu koji je Kova\u010d objavio, u Njema\u010dkoj \u017eivi 373.000 migranata iz BiH, 426.845 migranata iz Hrvatske i 330.000 s prostora Srbije i Crne Gore. Nedostatak radne snage u Njema\u010dkoj jo\u0161 vi\u0161e \u0107e potaknuti iseljavanje s ovih prostora. Njema\u010dka se trenuta\u010dno bori s manjkom kvalificirane radne snage zbog \u010dega joj prijeti gospodarski kolaps. Naime, njema\u010dkim zanatskim obrtima nedostaje \u010dak 250.000 radnika.<\/p>\n\n\n\n
Prema podacima Udruge njema\u010dkih obrtnika (ZDH) trenuta\u010dno je u agencijama za zapo\u0161ljavanje 150.000 slobodnih radnih mjesta. No s obzirom na to da neke tvrtke ne tra\u017ee radnike preko agencija za zapo\u0161ljavanje, u Udruzi procjenjuju da je stvarna brojka oko 250.000 te da se o\u010dekuje jo\u0161 ve\u0107i rast, pi\u0161e Spiegel. Ekonomski analiti\u010dar Admir \u010cavali\u0107 uputio je apel nadle\u017enim institucijama na vi\u0161im razinama vlasti da trend iseljavanja mora biti zaustavljen jer je to trenuta\u010dno goru\u0107i problem po BiH u ekonomskom smislu. Koliko je nu\u017eno poduzeti korake i zaustaviti odlaske iz BiH, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH u kojima je jasno navedeno da je za tri mjeseca zemlju napustilo vi\u0161e od 5000 ljudi, koji su dobili posao u samo dvije strane dr\u017eave, Sloveniji i Njema\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n