Nestabilna vremena u kojima \u017eivimo poremetila su i promijenila \u017eivot kakav poznajemo. Na nama i na na\u0161im bli\u017enjima ostavila su i ostavljaju trag. Neki se s tim dobro nose, a neki na\u017ealost nemaju s kim podijeliti svoje strahove i krizne situacije ne \u010dine im dobro.<\/p>\n\n\n\n
Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala to kao globani problem te pozvala na globalnu transformaciju skrbi za mentalno zdravlje. Klju\u010dno je ve\u0107e uklju\u010divanje organizacija civilnog dru\u0161tva, udruga pacijenata u suradnju sa zdravstvenim sustavom dodaje Pongrac. Izvor:hrt.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nestabilna vremena u kojima \u017eivimo poremetila su i promijenila \u017eivot kakav poznajemo. Na nama i na na\u0161im bli\u017enjima ostavila su i ostavljaju trag. Neki se s tim dobro nose, a neki na\u017ealost nemaju s kim podijeliti svoje strahove i krizne situacije ne \u010dine im dobro. Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala to kao globani problem te pozvala […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":158838,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-158837","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n
Objavila je i do sada najve\u0107e izvje\u0161\u0107e o mentalnom zdravlju od po\u010detka stolje\u0107a koje pokazuje da je broj slu\u010dajeva depresije i anksioznosti porastao za 25 posto samo u prvoj godini pandemije COVID-a.
Najranjivije osobe mla\u0111e i starije \u017eivotne dobi<\/strong>
U Hrvatskoj \u010dak vi\u0161e od 160.000 ljudi boluje od depresije.
– Imali smo priliku sastati se u\u017eivo s glavnim direktorom WHO-a, ponosan sam \u0161to sam iznio ideju o osnivanju Svjetskog centra za prevenciju suicida. Sada je oko milijun suicida godi\u0161nje u svijetu, to \u0107e se pove\u0107ati u ovom postpandemijskom razdoblju, a tu je i neizvjesnost oko rata u Ukrajini. Mislim da je sada idealno vrijeme za osnivanje centra, rekao je predsjednik Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ) i predsjednik udruge \u017divotne linije Tin Pongrac<\/strong>.
Doktor Ante Bagari\u0107<\/strong>, specijalist psihijatrije i psihoterapeut ka\u017ee da su najranjivije mlade osobe, iako to ne pokazuju, zatim starije osobe te osobe koje boluju od kroni\u010dnih bolesti.
– Imate i situaciju s osiroma\u0161enjem. Evo, govori se da bi gorivo moglo i\u0107i i do 50 kuna. To je vrlo nepovoljno za mentalno stanje ljudi, umjesto da se sve stabilizira nakon pandemije, doga\u0111aju se jo\u0161 i gore stvari. S ovim svim dobivamo nove ranjive skupine. Obitelji koje su bile uspje\u0161ne i uspje\u0161no radile, s ovim svim financijskim i turbulentnim doga\u0111ajima, oni vi\u0161e nisu koji bi davali potporu, ve\u0107 i sami postaju vrlo ranjiva skupina kojoj treba pomo\u0107.
Ka\u017ee da djeca slu\u0161aju sve \u0161to se doga\u0111a, ali da to ne pokazuju, ve\u0107 da \u0107e se to ispoljavati tijekom \u017eivota.
Hrvatska ima najve\u0107u stopu samoubojstava kod osoba starijih od 65<\/strong>
Depresija se danas karakterizira kao tiha pandemija.
– Napravljeno je veliko istra\u017eivanje o stanju u svakoj zemlji. Hrvatska je imala neke negativne pokazatelje. Nismo pro\u0161li na nekim pitanjima, recimo na pitanju “Postoji li osoba u Vladi koja je zadu\u017eena za za\u0161titu mentalnog zdravlja na nacionalnoj razini?”, dodaje Pongrac isti\u010du\u0107i “da smo pali” i po pitanju dostupnosti lije\u010denja depresije osobama starije \u017eivotne dobi.
– Mjerili su i sustavno izvje\u0161\u0107e pacijenata o ishodu lije\u010denja, tu isto nismo pro\u0161li. Spomenuo bih i jo\u0161 jedan va\u017ean podatak, kada se pogledaju osobe starije od 65 godina, Hrvatska ima najve\u0107u stopu samoubojstava u 27 dr\u017eava EU, dodaje. <\/p>\n\n\n\n
Bagari\u0107 dodaje da \u0107e bilo kakvo produljivanje rata u krajini dovesti do nevjerojatnih, dugotrajnijih i te\u0161kih mentalnih poreme\u0107aja kod velikog dijela populacije. Smatra da se op\u0107enito nije dobro reagiralo po pitanju koronavirusa, ne samo u Hrvatskoj, ve\u0107 i drugdje.
– U budu\u0107em razdoblju valjda bi nas ova iskustva trebala nau\u010diti da postupamo potpuno druga\u010dije.
Predsjednik udruge \u017divotne linije Tin Pongrac istaknuo je podatak da depresija uzrokuje \u010dak do 60% suicida.
– To je razlog da se puno resursa stavi u prevenciju depresije, a kako bi prevenirali suicide. MUP je izdao nedavno statistiku, u 2021. godini imali smo 572 suicida. To je porast od 1,1% u odnosu na prethodnu 2020.
Egzistencijalni izazovi izazivaju veliki stres<\/strong>
Doktor Bagari\u0107 ka\u017ee da je situacija te\u0161ka, ali da se stvari mogu pobolj\u0161ati.
– Postoji cijeli niz intervencija koje se mogu napraviti. S na\u0161e strane, strane psihijatara, jedan model otvorenosti i pristupa\u010dnosti je ne\u0161to za \u0161to se zala\u017eemo, da osobe mogu do\u0107i kada im je potrebno, da je dostupno 24 sata. Tada bi znanstveno dokazano te brojke bile puno manje.
Pongrac dodaje da egzistencijalni izazovi stvaraju velik stres i da kada se nagomilaju, mogu dovesti ljude na rub.
– Hrvatsko dru\u0161tvo treba napraviti ne\u0161to konkretno i \u0161to ranije. Moj je prijedlog osnivanje Nacionalnog centra za prevenciju suicida i depresije.
Ovisnosti kratkoro\u010dno pomognu, ali dovedu do dugoro\u010dne katastrofe<\/strong>
Rat, potres, pandemija, financijski problemi – to nam \u010desto izgleda, isti\u010de Bagari\u0107, da se mo\u017ee otkloniti vrlo brzo. Da ih potisnemo, da ih negiramo ili rje\u0161avamo alkoholom, kockanjem ili drogama.
– Ogromno je pove\u0107anje, kako depresije, tako i broja osoba koje su postale ovisnici o alkoholu. To je ne\u0161to \u0161to ne preporu\u010dujemo. Alkohol \u0107e privremeno “sjajno otopiti stres”, on \u0107e ga vratiti “s kamatama”. Predla\u017eemo da se ne koriste nezrele, su\u0161tinski neefikasne metode. Uvijek treba razgovarati s \u010dlanovima obitelji, razgovarati sa susjedima, postoji altruizam, to je sjajan mehanizam, on poma\u017ee drugima, a razvija i nas. <\/p>\n\n\n\n