Hrvatska je me\u0111u deset zemalja Europske unije s najvi\u0161om stopom smrtnosti od raka prostate. Zbog nedovoljne specifi\u010dnosti PSA kao dijagnosti\u010dkog i prognosti\u010dkog markera, znanstvenici ula\u017eu napore za pronala\u017eenjem alternativnih biljega. \u010cini se kako su na\u0161i stru\u010dnjaci u\u010dinili velik iskorak.<\/p>\n\n\n\n
Nedavno je u uglednom znanstvenom \u010dasopisu objavljen rad na\u0161ih stru\u010dnjaka s Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 i KBC-a Sestre milosrdnice, koji bi mogao baciti novo svjetlo i unaprijediti dijagnosti\u010dki protokol kod karcinoma prostate. Hipoteza se zasniva na pona\u0161anju takozvane alfa satelitske RNA u tumorskim stanicama.
– Satelitske DNA su prisutne u genomima svih biljaka i \u017eivotinja i one su smje\u0161tene u jednom dijelu kromosoma koji je odgovoran za pravilnu stani\u010dnu diobu. I satelitske DNA se prepisuju u satelitske RNA. Me\u0111utim u raku, kao \u0161to je npr. rak prostate, to prepisivanje je jako intenzivno. Tako da u raku prostate imamo vi\u0161e od sto puta povi\u0161eno prepisivanje, odnosno vi\u0161e od sto puta te satelitske RNA nego \u0161to imamo u normalnim stanicama, obja\u0161njava dr. \u0110ur\u0111ica Ugarkovi\u0107<\/strong> sa Zavoda za molekularnu biologiju IRB.
Obe\u0107avaju\u0107i rezultati<\/strong>
– Po\u010detni rezultati su obe\u0107avaju\u0107i. Sretni smo \u0161to smo ih dobili i uglavnom u suradnji s kolegama s KBC-a Sestre milosrdnice dogovorili smo se da \u0107emo se sad fokusirati prvenstveno na kastracijski rezistentne karcinome prostate i s obzirom da se radi o veoma heterogenom tipu tumora koji je u ovisnosti o brojnim mutacijama koje mo\u017ee u genomu posjedovati. Mo\u017ee imati \u0161iroku paletu podtipova. Sad ukoliko se na\u0161 dijagnosti\u010dki biljeg poka\u017ee dovoljno jak da uspje\u0161no diskriminira me\u0111u svim tim pojedinim podvrstama tumora, to mo\u017ee otvoriti put za bolje personalizirane ciljane terapije i uspje\u0161nu diferencijaciju pojedinih podtipova. To bi u kona\u010dnici omogu\u0107ilo kvalitetniju dijagnostiku i pra\u0107enje same patogeneze ove te\u0161ke bolesti, dodaje mr. Sven Ljubi\u0107<\/strong> sa Zavoda za molekularnu biologiju IRB.
Vrijednost ovog projekta jest u tome \u0161to bi mogao uvelike precizirati dijagnosti\u010dki postupak, a posljedi\u010dno ubrzati i individualizirati samo lije\u010denje.
– Ti markeri koji slu\u017ee za dijagnostiku raka prostate nisu dovoljno istra\u017eeni, odnosno oni koji postoje imaju svoje nedostatke. Kao naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161ten, najvi\u0161e zastupljen je takozvani PSA, prostata specifi\u010dni antigen. To je protein kojeg izlu\u010duju epitelne stanice prostate koji ulazi u krv i onda se mjeri. Me\u0111utim taj PSA bude povi\u0161en i kod benignih stanja i kod upala tako da je 40 posto tog povi\u0161enog PSA – posljedica upala i benignih stanja. Dakle on nije dovoljno specifi\u010dan, a isto tako ima jedno drugo svojstvo – da kod metastatskog raka on ne korelira sa razvojem bolesti, nagla\u0161ava \u0110ur\u0111ica Ugarkovi\u0107<\/strong>.
– Apsurdno je da se to po PSA \u010desto se ne vidi. Zna\u010di PSA je nizak, to zna\u010di bolest je pod kontrolom, ali nerijetko se de\u0161ava da bolest ide uz jako nizak PSA. I onda smo mi u problemu. Mi bi htjeli to prepoznati \u0161to je mogu\u0107e ranije da bolest ne ode daleko. Jedna od mogu\u0107nosti je molekularni supstrat, koji nas upu\u0107uje na bolest, dodaje prof. Ana Fr\u00f6be<\/strong>, predstojnica Klinike za onkologiju KBC-a Sestre milosrdnice.
Sli\u010dan princip i kod drugih vrsta karcinoma?<\/strong>
Cijela se pri\u010da \u010dini vrlo smislenom i logi\u010dnom, stoga se name\u0107e pitanje mo\u017eemo li na sli\u010dnom principu razmi\u0161ljati i o drugima vrstama karcinoma.
– To nam je i nada s jedne strane. U velikom broju znanstvenih radova zabilje\u017eena je pove\u0107ana ekspresija satelitske RNA kod \u0161irokog niza tumora. Ne samo prostate ve\u0107 i drugih tipova kao \u0161to je karcinom mjehura. Prema tome, vjerojatno bi se ova metodologija i mogla primijeniti na te ostale teme samo \u0161to sve to treba jo\u0161 dublje istra\u017eiti, pokrenuti nove projekte, oformiti nove suradnje pa \u0107emo vidjeti. Ali ovakva pilot studija sa po\u010detnim rezultatima koje smo dobili svakako obe\u0107ava da bi se istra\u017eivanje mo\u017eda moglo provesti u tom pravcu, zaklju\u010duje Sven Ljubi\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n