Tek se primirila situacija s pandemijom COVD-a, a ve\u0107 su se pojavile neke druge dru\u0161tvene situacije, kao i sve ve\u0107i problemi s mentalnim zdravljem gra\u0111ana kao vjerojatna posljedica pandemije \u2013 u porastu je agresija, agresivne reakcije, pa i ‘COVID zamor’. Posljednjih tjedana sti\u017eu informacije i o ponovnom porastu broja novozara\u017eenih koronavirusom. Kako ste\u0107i psihi\u010dku otpornost na sve \u0161to se doga\u0111a oko nas?<\/p>\n\n\n\n
Nedavno je provedena profesionalna analiza pra\u0107enja utjecaja pandemije COVID-a na mentalno zdravlje.\u00a0Marina Ajdukovi\u0107 <\/strong>sa Studijskog centra socijalnog rada, Pravni fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, ka\u017ee kako se analiza radila u kontekstu jo\u0161 11 europskih zemalja, te su se u razdoblju od srpnja 2020. do prosinca 2021. svakih \u0161est mjeseci pratili pokazatelji mentalnog zdravlja te mehanizmi suo\u010davanja s COVID-om gra\u0111ana Hrvatske. Puno toga se promijenilo u tom periodu, ka\u017ee Ajdukovi\u0107.
– Ako krene novi val zaraze, bitno je da se tome pristupi na neki druga\u010diji na\u010din. Zato je va\u017eno vidjeti na koji na\u010din je taj indeks ograni\u010denja koji se u svijetu ra\u010duna povezan s pokazateljima mentalnog zdravlja. Va\u017eno je da tu, osim Sto\u017eera i epidemiologa, budu uklju\u010deni klini\u010dki i socijalni psiholozi, upravo zbog pra\u0107enja kako mjere utje\u010du na mentalno zdravlje, napominje.
\u017divimo u vremenu nesigurnosti i nemogu\u0107nosti planiranja budu\u0107nosti, \u0161to svaku dobnu skupinu poga\u0111a na druga\u010diji na\u010din. Vidljiva je, dodaje, i ve\u0107a polarizacija u dru\u0161tvu od po\u010detka pandemije. Smatra kako su se donositelji odluka prema tome trebali druga\u010dije odnositi.
– Zaista nije bilo potrebe za sotonizacijom, isklju\u010divanjem te kritiziranjem ‘antivaksera’, ‘antimaskera’ i sli\u010dnog. Bilo je potrebno u\u0107i u dijalog, \u010duti razloge te raditi na tim strahovima. Mi sve vi\u0161e na ulicama rje\u0161avamo dru\u0161tvene razlike, a dijalozi u dru\u0161tvu izostaju – sve ostaje na nekim monolozima, da svatko razgovara sam sa sobom. Komunikacija je ne\u0161to \u0161to nedostaje, smatra Ajdukovi\u0107.
Analiza provedenog istra\u017eivanja pokazala je da je najnepovoljnije razdoblje bio prosinac 2020. godine \u0161to se ti\u010de mentalnog zdravlja gra\u0111ana.
– To je bio drugi val, i tu su depresivnost, anksioznost i poreme\u0107aj prilagodbe bili najizra\u017eeniji. Nakon toga dolazi do ‘smirivanja’, iako to ne smijemo banalizirati \u2013 svaki deseti gra\u0111anin imao je ozbiljne probleme, a svaki peti umjerene probleme depresivnosti. To nije zanemarivo, ali na razini populacije do\u0161lo je do jedne prilagodbe. S druge strane, do\u0161lo je do porasta agresivnosti i nedostatka tolerancije. U ovom trenutku mo\u017eemo o\u010dekivati sve vi\u0161e agresivnosti i frustracije, i to je ne\u0161to o \u010demu trebamo voditi ra\u010duna, ka\u017ee.
\u0160to se ti\u010de razlike u dobi i spolu, rezultati istra\u017eivanja pokazuju kako je vrlo \u010desto nasilje koje se doga\u0111a rodno utemeljeno.
– Frustracija je tu i agresivnost je \u010desto rodno utemeljena i usmjerena prema slabijem. Ono \u0161to mo\u017eemo u\u010diniti, dodaje, jest vi\u0161e govoriti o tome kako regulirati emocije, kako prepoznati vlastitu ljutnju i srd\u017ebu te \u0161to napraviti da se to smanji.
– Imamo niz tehnika \u2013 jedna od njih je ‘time-out’, prepoznati ljutnju i izvu\u0107i se iz situacije, kao u sportu. To je na\u010din emocionalne regulacije – te\u0161ko je u\u010diti to u odrasloj \u017eivotnoj dobi, ali mo\u017eemo nau\u010diti kako regulirati emocije, kako koristiti tjelesne vje\u017ebe, \u0161etnje, tr\u010danje da se smirimo, obja\u0161njava. \u017divimo u vremenima koja su nepredvidiva, upozorava, te je upravo zato va\u017ena psihi\u010dka otpornost.
– To ne zna\u010di da psihi\u010dki otporniji ljudi ne pate ili da im nije te\u0161ko \u2013 oni se u takvim situacijama znaju sabrati i na\u0107i neko zrno realnog optimizma kako bi kontrolirali emocije i gradili odnose. Trebamo pomo\u0107i ljudima da shvate kako alkohol i sredstva za umirenje nisu ono \u0161to lije\u010di, da se ne rastere\u0107ujemo napadima bijesa, nego da moramo na\u0107i neke druge na\u010dine, zaklju\u010duje Ajdukovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n