Smailbegovi\u0107 se nada da \u0107e se \u0161to prije liberalizirati i pojednostaviti procedure za izdavanje radnih dozvola strancima, ina\u010de, kako upozorava, prijeti krah gra\u0111evinarstvu, prijevozu, industriji i drugim gospodarskim granama. <\/p>\n\n\n\n
Zbog odlaska radno sposobnog stanovni\u0161tva, BiH je stala u red zemalja koje tra\u017ee spas u radnicima iz inozemstva, a poslodavci tvrde da u ovom trenutku nedostaje 30.000 radnika u razli\u010ditim sektorima. Zbog toga o\u010dekuju da Savjet ministara, nakon dvije godine odugovla\u010denja, kona\u010dno definira kvote radnih dozvola za inozemne radnike, kao \u0161to su to u\u010dinile i zemlje regije u koje upravo idu tisu\u0107e radnika iz BiH, kako bi, tvrde, tako spasili gra\u0111evinarstvo, trgovinu, prijevoz i druge oblasti.<\/p>\n\n\n\n
Potreba za uvozom sve ve\u0107a Prema va\u017ee\u0107em Zakonu o strancima BiH, Savjet ministara trebalo bi da utvrdi godi\u0161nju kvotu radnih dozvola za zapo\u0161ljavanje stranaca odre\u0111enih zanimanja, odnosno za strance koji obavljaju odre\u0111ene djelatnosti, a kojima je radna dozvola za rad u BiH potrebna i ulazi u kvotu, uklju\u010duju\u0107i i broj radnih dozvola koje se u BiH mogu izdati u jednoj godini za sezonske radnike. Me\u0111utim, iako je Agencija za rad i zapo\u0161ljavanje BiH uredno poslala prijedlog tih kvota, Savjet ministara nije donio tu odluku, pa samim tim nisu uva\u017eeni ni zahtjevi poslodavaca za ‘uvozom’ stranih radnika, a koji, sude\u0107i prema onome \u0161to ka\u017eu za “Nezavisne novine”, nisu mali. PRO\u010cITAJTE JO\u0160 U BiH sti\u017eu radnici iz Banglade\u0161a, Indije i Nepala “Mi smo \u010dak tra\u017eili da to bude nekih osam-devet tisu\u0107a za FBiH u ovoj godini. Pro\u0161la godina je bila negdje oko 1.600, a oni su rekli da je to nedopustivo veliko, zato \u0161to je to ogroman skok. <\/p>\n\n\n\n
Mi smo poku\u0161ali da pojasnimo da je nedostatak radne snage ove godine zna\u010dajno druga\u010diji u odnosu na prethodne godine i da je jednostavno potreba za uvozom radne snage sve ve\u0107a”, isti\u010de Adnan Smailbegovi\u0107, predsjednik Udru\u017eenja poslodavaca FBiH. Smailbegovi\u0107 se nada da \u0107e se \u0161to prije liberalizirati i pojednostaviti procedure za izdavanje radnih dozvola strancima, ina\u010de, kako upozorava, prijeti krah gra\u0111evinarstvu, prijevozu, industriji i drugim gospodarskim granama. “Nadamo se da \u0107e Savjet ministara pove\u0107ati ove kvote. Ja sam sasvim siguran, kada bi se liberalizirao uvoz radne snage, da to zaista bude tako, da bi mi ve\u0107 vrlo brzo mogli uvesti od 20.000 do 30.000 radnika na nivou BiH”, nagla\u0161ava Smailbegovi\u0107. Poslodavci ve\u0107 aplicirali\u00a0 Usprkos pasivnosti Savjeta ministara, Republika Srpska je na ovom polju poduzela niz aktivnosti. Zavod za zapo\u0161ljavanje RS pove\u0107ao je kvotu radnih dozvola za 2022. godinu na 1.400. Pored toga, Narodna skup\u0161tina RS u lipnju je po hitnom postupku usvojila izmjene Zakona o zapo\u0161ljavanju stranih dr\u017eavljana i osoba bez dr\u017eavljanstva, prema kojima \u0107e stranci u RS imati pojednostavljenu proceduru na pitanju zapo\u0161ljavanja, a nadle\u017ene institucije morat \u0107e u roku od 15 dana odlu\u010diti jesu li ispunjeni svi uvjeti za dobivanje radne dozvole. “U ovom trenutku nema nijedne grane gospodarstvau kojoj ne nedostaje adekvatne radne snage.<\/p>\n\n\n\n
To je problem cijele regije Ovaj broj od 1.400 zahtjeva za radnu dozvolu za strance u Srpskoj nije dovoljan i trebat \u0107e nam daleko vi\u0161e od toga. Upravo zbog nedostatka radne snage, na\u0161a poduze\u0107a ne mogu preuzeti brojne poslove i pro\u0161ire proizvodnju”, poru\u010duje za “Nezavisne novine” Vladimir Blagojevi\u0107, glasnogovornik Gospodarske komore RS. Sa\u0161a Trivi\u0107, predsjednik Unije udru\u017eenja poslodavaca RS, ka\u017ee da su brojni poslodavci u Republici Srpskoj ve\u0107 aplicirali za strane radnike. “Realno je o\u010dekivati da \u0107e se u idu\u0107ih pola godine do godinu oni u velikom broju pojaviti na na\u0161em tr\u017ei\u0161tu jer to je jedini na\u010din da spasimo postoje\u0107a radna mjesta”, isti\u010de Trivi\u0107 za “Nezavisne novine”. 1.161 radna dozvola\u00a0 Prema posljednjim podacima Agencije za rad i zapo\u0161ljavanje BiH u prvom polugodi\u0161tu 2022. godine, u BiH je trenutno izdana 1.161 va\u017ee\u0107a radna dozvola za strane radnike, a najvi\u0161e dozvola odnosi se na sektor gra\u0111evinarstva te trgovine na veliko i malo i popravak motornih vozila. <\/p>\n\n\n\n
“Prema zemljama porijekla radnika, najvi\u0161e radnika je iz Srbije (233), a potom slijede Turska (229), Kina (83), Kuvajt (57) i Banglade\u0161 (48). Ne postoji generalno ograni\u010denje koliko stranih radnika mo\u017ee biti u BiH. Jedino ograni\u010denje je za izdavanje radnih dozvola koje ulaze u kvotu i njihov broj za Bosnu i Hercegovinu odre\u0111uje Vije\u0107e Ministara BiH”, poru\u010dio je za “Nezavisne novine” Muamer Bandi\u0107, direktor Agencije za rad i zapo\u0161ljavanje BiH. Iz Slu\u017ebe za poslove sa strancima BiH kazali su za “Nezavisne” da u BiH trenutno odobren\/produ\u017een privremeni boravak ima 9.508 stranih dr\u017eavljana, od \u010dega 2.204 po osnovu izdane radne dozvole.<\/p>\n\n\n\n