Hrvatski sabor u petak je sa 77 glasova za i 55 protiv potvrdio Marka Primorca za novog ministra financija, nakon \u0161to je biv\u0161i Zdravko Mari\u0107 oti\u0161ao iz Vlade na vlastiti zahtjev.<\/p>\n\n\n\n
– Stopa inflacije je visoka. Svi smo svjesni da je ispred nas izazovno razdoblje. Vlada je i do sada prolazila sli\u010dne izazove i krize, od COVID krize, potresa, ja sam siguran da \u0107e Vlada i za ovu situaciju prona\u0107i adekvatna rje\u0161enja. Ne bih htio govoriti o konkretnim detaljima. Nisam jo\u0161 ni preuzeo du\u017enost. Konzultirat \u0107u se s ostalim kolegama, zajedno \u0107emo se u otvorenom dijalogu pripremiti za ono \u0161to nas najesen o\u010dekuje, rekao je Marko Primorac u prvoj izjavi nakon \u0161to je izglasan za novog ministra financija.
– \u010cinjenica je da sada puno gra\u0111ana i poduze\u0107a o\u010dekuje potporu Vlade. \u010cinjenica je da inflacija u najve\u0107oj mjeri poga\u0111a najranjivije skupine, gra\u0111ane s najmanjim primanjima, i mogu potvrditi da \u0107u se osobno zalagati da te pakete mjera usmjerimo prema onima koji su najugro\u017eeniji, da se ne radi ni o kakvim horizontalnim potporama, nego da ipak gra\u0111ani s najni\u017eim dohodcima dobiju i najve\u0107u korist od tih mjera, dodao je.
\u0160to dr\u017eavi ostaje od alata?
– Postoji jo\u0161 ne\u0161to alata u tom na\u0161em fiskalnom instrumentariju. Fiskalna politika nema preveliku mo\u0107 u borbi protiv inflacije. Ne mo\u017eemo inflaciju obuzdavati mjerama fiskalne politike, osim u slu\u010daju kada govorimo o porastu cijene energenata, tu postoji odre\u0111eni prostor da ne\u0161to napravimo i na tome \u0107emo definitivno raditi, poru\u010dio je ministar financija.
Uvjeren je da je dorastao funkciji na koju je izabran.
– Ministar Mari\u0107 dao je velik doprinos gospodarstvu, postizao je dobre rezultate. Vidimo da sad to prepoznaju i rejtin\u0161ke agencije. Svi isti\u010du zna\u010dajnu fiskalnu konsolidaciju. Svi su svjesni i inflacije, nitko to ne zaboravlja. Hrvatska je imala zna\u010dajan dio duga u stranoj valuti, a preuzimanjem eura struktura javnog duga \u0107e pasti, rekao je.
– Pove\u0107anje kreditnog rejtinga nam olak\u0161ava situaciju i u pogledu zadu\u017eivanja. \u010cinjenica je da ve\u0107i kreditni rejting odra\u017eava i manji kreditni rizik, \u0161to zna\u010di da su i tro\u0161kovi zadu\u017eivanja dr\u017eave ni\u017ei. To ne zna\u010di, ako oni budu ne\u0161to ve\u0107i nego ranije, da je to uzrokovano uvo\u0111enjem eura, nego je situacija na tr\u017ei\u0161tu takva da \u0107e definitivno do\u0107i do porasta kamatnih stopa, ali taj porast bi bio jo\u0161 ve\u0107i da nismo uveli euro, pojasnio je.<\/p>\n\n\n\n