Mo\u017eemo li i na koji na\u010din za\u0161tititi potro\u0161a\u010de u BiH u Federaciji danas objasnio je ombudsman za za\u0161titu potro\u0161a\u010da Sa\u0161a Mari\u0107.
Navodi da potro\u0161a\u010di u BiH imaju odre\u0111ene mehanizme za\u0161tite, no oni naravno nisu apsolutno za\u0161ti\u0107eni, kao i u ve\u0107ini zemalja svijeta gdje su mnogo razvijeniji sustavi za\u0161tite.
“Ono \u0161to je najbitnije naglasiti je da, iako postoji dr\u017eavni Zakon o za\u0161titi potro\u0161a\u010da ve\u0107 desetlje\u0107e i pol, mnogi potro\u0161a\u010di nisu upoznati sa svojim pravima i kontinuirano od strane raznih uslu\u017enih, trgovinskih djelatnosti i financijskih institucija dolazi do kr\u0161enja prava potro\u0161a\u010da.”
Isti\u010de da su prava potro\u0161a\u010da naj\u010de\u0161\u0107e prekr\u0161ena u naplati ra\u010duna za struju, vodu, toplane i sli\u010dno. “U telekomunikacijskom sektoru internet, televizija, telefonija. U financijskom sektoru uglavnom u bankarstvu, kao i u trgovinama op\u0107e robe, od igle do lokomotive. Potro\u0161a\u010di se mogu za\u0161tititi na vi\u0161e na\u010dina. Postoji dosta nositelja za\u0161tite potro\u0161a\u010da, sukladno Zakonu o za\u0161titi potro\u0161a\u010da BiH. Jedan od njih je i sama institucija, a s druge strane i svi mediji koji postoje u dr\u017eavi.”
Kao primjer kr\u0161enja prava potro\u0161a\u010da navodi: “U gradovima, op\u0107inama u BiH gdje postoji centralno grijanje dolazi do kr\u0161enja prava tako da se ljudi ne mogu samostalno odjaviti s centralnog grijanja iako to \u017eele. Kod financijskih institucija to su neke naknade koje su pojavljuju ljudima na ra\u010dunima a da im nisu jasne, pove\u0107anje cijena usluga, zatim nemogu\u0107nost odvajanja brojila kod vodomjera i sli\u010dno. U telekomunikacijskom sektoru to su zakidanja potro\u0161a\u010da da oni za svoj iznos novca koji mjese\u010dno daju dobivaju manju ili lo\u0161iju uslugu i mno\u0161tvo drugih problema s kojima se susre\u0107u potro\u0161a\u010di.
Mari\u0107 ka\u017ee da se potro\u0161a\u010di mogu \u017ealiti instituciji ombudsmana, u nekih 15-ak udru\u017eenja nevladinog sektora koja se bave za\u0161titom potro\u0161a\u010da, entitetskim ministarstvima trgovine, \u017eupanijskim i entitetskim inspekcijama i inspekciji u Br\u010dko Distriktu.
“Ima dosta adresa gdje se potro\u0161a\u010di mogu \u017ealiti. Prvi korak je da se pismenim putem obrate onome tko je prekr\u0161io njihova prava i da se tu poku\u0161a na\u0107i rje\u0161enje njihovog problema. U slu\u010daju da potro\u0161a\u010d nije zadovoljan nadokna\u0111enom pravdom koju je dobio, \u017eali se svim onim institucijama kako bi se dalje rje\u0161avao problem. Institucija ombudsmana otprilike na godi\u0161njoj razini dobije preko tisu\u0107u i ne\u0161to \u017ealbi i zna\u010dajan broj tih \u017ealbi bude uspje\u0161no rije\u0161en.”
“Institucija naglasak stavlja na kolektivnu za\u0161titu potro\u0161a\u010da. Veliki je uspjeh rije\u0161iti 10 predmeta, ali je mnogo ve\u0107i uspjeh rije\u0161iti par stotina tisu\u0107a predmeta. Institucija u svom djelovanju mo\u017ee izdavati preporuke, pisati posebna izvje\u0161\u0107a prema raznim institucijama, razinama vlasti, sura\u0111ivati s njima i davati im modalitete rje\u0161avanja problema.” O nesrazmjeru u visini pla\u0107a i tro\u0161kova u BiH ka\u017ee da apsolutno nema nikakvog opravdanja za bilo kakav rast cijena i poskupljenja bilo kakvih tro\u0161kova.
“Prosje\u010dna sindikalna ko\u0161arica za \u010detvero\u010dlanu obitelj je oko 2.000 maraka, a prosje\u010dna pla\u0107a je otprilike 1.000 maraka. Ve\u0107 nam samo to govori da ljudi po\u010dinju \u017eivjeti na kredit za teku\u0107i \u017eivot. Zna\u010di ne za kupiti auto, stan, ve\u0107 doslovno za kupiti kruh i mlijeko svaki dan. S tog aspekta smatram da nije opravdano nikakvo poskupljenje \u017eivotnih tro\u0161kova, budu\u0107i da vlade nemaju za sada uspje\u0161ne modalitete pove\u0107anja osobnih primanja pojedinaca. Sa aspekta za\u0161tite potro\u0161a\u010da svako poskupljenje jednostavno nije dobrodo\u0161lo budu\u0107i da ne postoji rast osnovnih \u017eivotnih primanja manje-vi\u0161e zadnjih 20 godina.” “U BiH prosje\u010dno primanje gra\u0111anina zaposlenog, a kamoli umirovljenika, ne mo\u017ee da zadovolji \u017eivotni standard. Tu se treba uklju\u010diti dr\u017eava”, zaklju\u010dio je Mari\u0107, prenosi federalna.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:federalna.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Mo\u017eemo li i na koji na\u010din za\u0161tititi potro\u0161a\u010de u BiH u Federaciji danas objasnio je ombudsman za za\u0161titu potro\u0161a\u010da Sa\u0161a Mari\u0107. Navodi da potro\u0161a\u010di u BiH imaju odre\u0111ene mehanizme za\u0161tite, no oni naravno nisu apsolutno za\u0161ti\u0107eni, kao i u ve\u0107ini zemalja svijeta gdje su mnogo razvijeniji sustavi za\u0161tite. “Ono \u0161to je najbitnije naglasiti je da, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1610,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-1609","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n