Institut za dru\u0161tveno-politi\u010dka istra\u017eivanja (IDPI) Mostar oglasio se u subotu na reakcije koje su uslijedile nakon neslu\u017ebene najave da bi Visoki predstavnik Christian Schmidt mogao intervenirati u izborno zakonodavstvo.<\/p>\n\n\n\n
Poru\u010dili su tom prilikom kako konstitutivnost naroda i njihovo legitimno predstavljanje “nisu ne\u0161to oko \u010dega se trebaju voditi politi\u010dki i strana\u010dki pregovori”.<\/p>\n\n\n\n
– Ta su na\u010dela ve\u0107 ugra\u0111ena u temelje Daytonskog mirovnog sporazuma (DMS) i Ustava BiH, i dok je to tako svi nositelji zakonodavne, izvr\u0161ne i sudske vlasti imaju ustavnu i zakonsku obvezu po\u0161tivati i provoditi ta na\u010dela, odnosno imaju obvezu Izborni zakon BiH uskladiti s tim na\u010delima \u2013 kazali su iz IDPI Mostar.<\/p>\n\n\n\n
Isti\u010du kako neslu\u017ebene najave da bi Visoki predstavnik mogao intervenirati u izborno zakonodavstvo, pa i Ustav FBiH, odre\u0111eni dru\u0161tveni i politi\u010dki akteri u BiH “koriste kao povod za mno\u0161tvo neutemeljenih i pristranih komentara o problematici Izbornog zakona i nu\u017enosti njegovog uskla\u0111ivanja s Ustavom BiH i DMS-om”.<\/p>\n\n\n\n
– Jedna od glavnih teza koju pri tom iznose je ona kako bi takva intervencija bila ispunjavanje \u017eelja HDZ-u BiH te kako bi time Hrvatski klub Doma naroda Parlamenta FBiH bio poklonjen HDZ-u BiH. Spomenuta teza primjer je (ne)svjesne manipulacije \u010dinjenicama kojom se slo\u017een ustavno-pravni i politi\u010dki problem neutemeljeno pojednostavljuje i pristrano svodi na samo jednu, u biti sporednu dimenziju koju se, pri tom, izvla\u010di iz konteksta, negativno konotira i pogre\u0161no tuma\u010di \u2013 podvukli su.<\/p>\n\n\n\n
Kako bi se na ustavno-pravnoj razini ispravno razumjela problematika izbornog zakonodavstava u BiH, iz Instituta smatraju kako je nu\u017eno promatrati ju unutar konteksta DMS-a, Ustava (F)BiH te mjerodavnih odluka Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava (ESLJP).<\/p>\n\n\n\n
– Za sagledavanje i razumijevanje politolo\u0161kih i politi\u010dkih dimenzija problematike izbornog zakonodavstva nu\u017eno je uzeti u obzir i konkretne izborne manipulacije koje su se doga\u0111ale pri izboru hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH te izaslanika u Dom naroda PFBiH, odnosno ustavno-pravne i politi\u010dke okolnosti pri formiranju Vlade FBiH 2001. i 2011. godine – poja\u0161njavaju.<\/p>\n\n\n\n
Dodaju kako je u tom procesu nu\u017eno, prije svega, po\u0107i od “neporecive politi\u010dke, ustavno-pravne, logi\u010dke i semanti\u010dke istine da je konstitutivnost Bo\u0161njaka, Hrvata i Srba temeljno ili natkrovljuju\u0107e na\u010delo Ustava BiH i cjelokupnog DMS-a”.<\/p>\n\n\n\n
– Tu je istinu izrekao i potvrdio i Ustavni sud BiH svojom odlukom U-5\/98 koju je donio 2000. godine po apelaciji tada\u0161njeg predsjedatelja Predsjedni\u0161tva BiH Alije Izetbegovi\u0107a. Iz konstitutivnosti tri naroda nu\u017eno proistje\u010de i njihova me\u0111usobna ustavno-pravna i institucionalna jednakopravnost. Jedino na\u010delom konstitutivnosti i me\u0111usobne jednakopravnosti tri naroda mo\u017ee se objasniti za\u0161to BiH ima tri jednakopravna \u010dlana Predsjedni\u0161tva koji se rotiraju na funkciji predsjedatelja, za\u0161to Dom (konstitutivnih) naroda Parlamentarne skup\u0161tine BiH ima tri, brojem izaslanika i ovlastima jednaka kluba, za\u0161to postoji B-H-S paritet u Vije\u0107u ministara i Ustavnom sudu BiH, itd. DMS i Ustav BiH su, dakle, odredili i uspostavili tijela zakonodavne, izvr\u0161ne i sudske vlasti koja slu\u017ee operacionalizaciji i institucionalizaciji na\u010dela konstitutivnosti i me\u0111usobne jednakopravnosti Bo\u0161njaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda \u2013 navode iz IDPI.<\/p>\n\n\n\n
Dalje su kazali kako je nu\u017eno, da bi navedena tijela vlasti i njihova struktura imali smisla i da bi ona mogla ispunjavati svoju temeljenu ustavnu zada\u0107u, da u njima budu legitimni politi\u010dki predstavnici tri konstitutivna naroda.<\/p>\n\n\n\n
– Osnovna svrha Izbornog zakona je osigurati legitimitet (ustavnost) i legalitet (zakonitost) izabranih politi\u010dkih predstavnika. Stoga je, iz postoje\u0107e ustavno-pravne perspektive, nu\u017eno da legitimno predstavljanje tri naroda bude temeljno na\u010delo Izbornog zakona BiH, kao \u0161to je ve\u0107 temeljno na\u010delo Ustava BiH. Ukoliko se u tijelima vlasti koje su Ustav BiH i DMS namijenili predstavljanju tri konstitutivna naroda ne nalaze legitimni predstavnici svakog od tri konstitutivna naroda, onda ta tijela nisu legitimna ni legalna, niti je sam izborni proces legitiman i legalan. To neporecivo potvr\u0111uje i odluka Ustavnog suda BiH U-23\/14 (Ljubi\u0107), u kojoj se na \u010dak 13 mjesta spominje legitimno politi\u010dko predstavljanje, kojom je izrijekom nalo\u017eeno PS BiH da Izborni zakon BiH uskladi s Ustavom BiH, odnosno da se svakom konstitutivnom narodu osigura da ga u tijelima vlasti namijenim toj vrsti kolektivnog zastupanja predstavljaju njihovi legitimni politi\u010dki predstavnici, na svim administrativno-politi\u010dkim razinama \u2013 obja\u0161njeno je.<\/p>\n\n\n\n
Iz prethodno navedenog, smatraju kako je “o\u010dito i neporecivo da pitanje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, odnosno legitimnosti i legalnosti izbora proizlazi iz temeljnih na\u010dela DMS-a i Ustava BiH, kao i mjerodavnih odluka Ustavnog suda BiH”.<\/p>\n\n\n\n
– Svoditi, u tom kontekstu, problematiku uskla\u0111ivanja Izbornog zakona BiH s DMS-om, Ustavom BiH i mjerodavnim odlukama Ustavnog suda BiH na ‘ispunjavanje \u017eelja HDZ-u BiH’ mo\u017ee biti izraz ili totalnog nerazumijevanja ustavno-pravnog i politi\u010dkog konteksta ili pak licemjernog i zlonamjernog obmanjivanja javnosti \u2013 ka\u017ee se u priop\u0107enju. <\/p>\n\n\n\n
Dalje su kazali kako je Institut za dru\u0161tveno-politi\u010dka istra\u017eivanja jo\u0161 prije Op\u0107ih izbora 2018. godine formulirao i objavio prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, koji u jo\u0161 ve\u0107oj mjeri nego aktualni prijedlog Hrvatskog narodnog sabora BiH, osigurava legitimitet predstavljanja, odnosno jednakovrijednost glasa unutar svakog od konstitutivnih naroda, ali i “ostalih naroda i gra\u0111ana” kao zasebne izborne jedinice za popunjavanje Kluba ostalih DNPFBiH.<\/p>\n\n\n\n
– To je u IDPI-jevom modelu postignuto sustavom Koeficijenata izbornih bodova (KIB), utemeljenih na postotku pripadnika svakog od konstitutivnih naroda u svakoj \u017eupaniji u odnosu na ukupan broj pripadnika svakog od tih naroda u cijeloj FBiH. KIB svake \u017eupanije potom me\u0111u sobom dijele svi zastupnici odre\u0111enog naroda u skup\u0161tini te \u017eupanije, te s tako dobivenim Osobnim izbornim bodovima (OIB) sudjeluju u izboru izaslanika odgovaraju\u0107eg kluba u Domu naroda u Velikom izbornom kolegiju svojeg naroda \u2013 podvukli su.<\/p>\n\n\n\n
Pored jednakovrijednosti glasa unutar svakog konstitutivnog naroda kao zasebne izborne jedinice, naglasili su kako izmjene IZ BiH trebaju ukinuti i mogu\u0107nost da bilo koji hrvatski izaslanik bude izraz bo\u0161nja\u010dke izborne volje, jer je to “izravno kr\u0161enje na\u010dela legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda”.<\/p>\n\n\n\n
– Protivnici mogu\u0107e intervencije C. Schmidta u IZ BiH i Ustav FBiH, idu tako daleko da tvrde kako bi to dovelo do situacije u kojoj bi jedan hrvatski izborni glas bio tri do \u010detiri puta vrjedniji nego bo\u0161nja\u010dki izborni glas. \u0160to vi\u0161e, koriste\u0107i se ve\u0107 opisanom metodom pojednostavljivanja i manipuliranja, umjesto hrvatskih izbornih glasova koriste izraz “HDZ-ovi glasovi”. Na djelu je, ponovno, ili nerazumijevanje temeljnog na\u010dela Ustava BiH i DMS-a, na\u010dela konstitutivnosti i me\u0111usobne jednakopravnosti tri konstitutivna naroda, ili pak svjesno manipuliranje pogre\u0161nim tuma\u010denjem spomenutog na\u010dela – navode.<\/p>\n\n\n\n
Jo\u0161 su istaknuli kako je pozivanje na “europske demokratske standarde” kao argument za protivljenje izbornim modelima koji bi osigurali legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda tako\u0111er u potpunosti neutemeljeno jer, nagla\u0161avaju iz Instituta, u dvije visoko razvijene Europske dr\u017eave, Belgiji i \u0160vicarskoj postoje identitetski utemeljene dru\u0161tveno-politi\u010dke zajednice \u010dija je “konstitutivnost” upisana u ustave tih dr\u017eava i institucionalizirana kroz administrativno-teritorijalni ustroj, strukturu i sastav tijela dr\u017eavne uprave te izborno zakonodavstvo.<\/p>\n\n\n\n
– Izmjene Izbornog zakona koje bi osigurale legitimno predstavljanje tri naroda ne mogu se osporiti niti pozivanjem na odluke ESLJP-a, prije svega zato \u0161to se legitimno predstavljanje i mjerodavne presude ESLJP-a me\u0111usobno ne isklju\u010duju, nego nadopunjuju. Osim toga, odluka Ustavnog sud BiH U-3\/17 (\u010colak) jasno ka\u017ee kako je presudu U-23\/14 (Ljubi\u0107) nu\u017eno implementirati neovisno i prije mjerodavnih presuda ESLJP kako bi se u potpunosti mogli implementirati izborni rezultati i kako bi se izbori uskladili s op\u0107im na\u010delom demokracije da jedan konstitutivni narod ne bira predstavnike drugom konstitutivnom narodu – poja\u0161njavaju.<\/p>\n\n\n\n
Na kraju su poru\u010dili kako je puna provedba na\u010dela legitimnog predstavljanja samo jedan dio nu\u017enih promjena ustava i izbornog zakonodavstva u BiH.<\/p>\n\n\n\n
– DMS i Ustav BiH zahtijevaju, ne samo provo\u0111enje na\u010dela legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, ve\u0107 i njihovu punu efektivnu jednakopravnost u odre\u0111enim tijelima zakonodavne, izvr\u0161ne i sudske vlasti koja se osigurava primjenom mehanizama pariteta i konsenzusa. Puna provedba na\u010dela legitimnog predstavljanja na svim administrativno-politi\u010dkim razinama nu\u017eni je minimum koji mo\u017ee “osigurati mirnu provedbu slobodnih i po\u0161tenih izbora” u listopadu 2022. godine te “omogu\u0107iti nesmetanu provedbu izbornih rezultata i formiranje zakonodavne i izvr\u0161ne vlasti na svim razinama” \u2013 zaklju\u010dili su u priop\u0107enju iz IDPI Mostar.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Institut za dru\u0161tveno-politi\u010dka istra\u017eivanja (IDPI) Mostar oglasio se u subotu na reakcije koje su uslijedile nakon neslu\u017ebene najave da bi Visoki predstavnik Christian Schmidt mogao intervenirati u izborno zakonodavstvo. Poru\u010dili su tom prilikom kako konstitutivnost naroda i njihovo legitimno predstavljanje “nisu ne\u0161to oko \u010dega se trebaju voditi politi\u010dki i strana\u010dki pregovori”. – Ta su na\u010dela […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":162607,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-162606","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n