Danas, 24 sata prije pu\u0161tanja Pelje\u0161kog mosta i dijela nove ceste preko Pelje\u0161ca u promet, sve izgleda lijepo i krasno. No, u drugoj polovici 2017. raspolo\u017eenje je bilo sve prije nego slavljeni\u010dko. Sasvim iznenada, u rujnu te godine, u Europskoj komisiji otvorilo se pitanje ho\u0107e li, uslijed neo\u010dekivanih okolnosti, ipak trebati poni\u0161titi odluku donesenu prije tri mjeseca o sufinanciranju gradnje mosta, \u0161to bi rezultiralo dugoro\u010dnom odgodom njegove izgradnje.<\/p>\n\n\n\n
U tom trenutku bilo je potrebno pokazati mnogo politi\u010dke i diplomatske umje\u0161nosti da bi ovaj projekt ipak bio realiziran, u \u010demu je glavnu ulogu imao premijer Andrej Plenkovi\u0107, koji je, uz stru\u010dnu i pravnu podlogu Vlade, uspio uvjeriti predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera da Europska unija sufinancira izgradnju Pelje\u0161kog mosta, pi\u0161e Jutarnji list.<\/p>\n\n\n\n
Jutarnji list uspio je rekonstruirati najdramati\u010dniji doga\u0111aj koji je umalo rezultirao zaustavljanjem cijelog projekta. \u010cetiri mjeseca nakon \u0161to je Vlada donijela odluku o financiranju Pelje\u0161kog mosta, Europska komisija odobrila je 7. lipnja 2017. sufinanciranje projekta s bespovratnih 357 milijuna eura. U Zagrebu je odluka Bruxellesa do\u010dekana s odu\u0161evljenjem te se smatralo da nakon osiguranja financijskih sredstava izgradnja mo\u017ee po\u010deti.<\/p>\n\n\n\n
No, bo\u0161nja\u010dki politi\u010dari u Sarajevu imali su druge planove. Inicirali su jedan od posljednjih poku\u0161aja zaustavljanja izgradnje mosta. Po\u010detkom rujna predsjedatelj Vije\u0107a ministara BiH, Denis Zvizdi\u0107, premijeru Plenkovi\u0107u i Europskoj komisiji \u0161alje pismo u kojem osporava pravo Hrvatske na izgradnju Pelje\u0161kog mosta dok se ne okon\u010da proces razgrani\u010denja izme\u0111u dviju dr\u017eava te BiH osigura pravo pristupa otvorenom moru u skladu s UN-ovom Konvencijom o pravu mora. Svoj doprinos izgradnji mosta dali su politi\u010dkom potporom i predstavnici Hrvata u BiH.<\/p>\n\n\n\n
Tri dana poslije zamjenik predsjedatelja Vije\u0107a, Vjekoslav Bevanda, premijeru Plenkovi\u0107u pi\u0161e pismo u kojem stoji da Zvizdi\u0107evo pismo nije usugla\u0161eno s ostalim \u010dlanovima Vije\u0107a i da je njegov sadr\u017eaj osobni Zvizdi\u0107ev stav. To je potkrijepio i podatkom da je u srpnju te godine Vije\u0107e ministara jednoglasno usvojilo izvje\u0161\u0107e ministra komunikacija i transporta Ismira Juska da nema formalnih prepreka za izgradnju mosta. No, u Europskoj komisiji poljuljani su stavovima iz pisma Denisa Zvizdi\u0107a i do daljnjega se zaustavlja provedba odluke o sufinanciranju.<\/p>\n\n\n\n
Zahtjev povjerenice<\/strong><\/p>\n\n\n\n U Zagreb 29. rujna sti\u017ee pismo iz Ureda povjerenice Europske komisije za regionalnu politiku Corine Cretu u kojem se od hrvatske Vlade tra\u017ei poja\u0161njenje navoda o razgrani\u010denju na moru i primjeni Konvencije o pravu mora te se navodi da je za odobravanje financiranja projekta od najve\u0107e va\u017enosti da se otkloni svaka sumnja u legalnost projekta. U Vladi su bili zate\u010deni pismom koje je sugeriralo da bi ve\u0107 odobrena sredstva mogla biti uskra\u0107ena. Premijer tada od svih uklju\u010denih u projekt tra\u017ei hitnu mobilizaciju i sastavljanje temeljitog i stru\u010dnog odgovora koji u najkra\u0107em roku mo\u017ee poslati u Bruxelles i osporiti sve prigovore BiH.<\/p>\n\n\n\n Jedan od sudionika tih doga\u0111aja ka\u017ee kako je to bila jedna vrlo slo\u017eena i dobra diplomatska operacija vo\u0111ena stru\u010dno i s potrebnom diskrecijom. Osim Ureda premijera, anga\u017eirani su eksperti iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Hrvatskog hidrografskog instituta, a kona\u010dni dokument izra\u0111ivao se nekoliko tjedana.<\/p>\n\n\n\n U njemu je na oko petnaest stranica detaljno opisan tijek razgovora Hrvatske i BiH o Pelje\u0161kom mostu jo\u0161 od 2005., analizirane su me\u0111unarodne studije predizvodljivosti i izvodljivosti mosta, naveden je tijek pregovora dviju dr\u017eava o dr\u017eavnoj granici. U dokumentu se nagla\u0161ava kako su ulazak Hrvatske u Europsku uniju te budu\u0107e pridru\u017eivanje Schengenskom prostoru dodatni razlozi za izgradnju mosta, za koji su i neovisni me\u0111unarodni konzultanti potvrdili da je najbolja opcija. U njemu se tako isti\u010de nekoliko va\u017enih \u010dinjenica. Po\u010detkom 2006. tada\u0161nji premijeri Hrvatske i BiH posti\u017eu dogovor da Hrvatska ima pravo na izgradnju mosta te je utvr\u0111eno da \u0107e BiH i nadalje imati ne\u0161kodljiv prolaz k otvorenom moru.<\/p>\n\n\n\n Sporazum s BiH<\/strong><\/p>\n\n\n\n Tijekom 2006. odr\u017eana su tri sastanka ekspertnih radnih skupina Hrvatske i BiH, a 7. prosinca 2006. potpisana je Bilje\u0161ka (Sporazum) o utvr\u0111ivanju prava ne\u0161kodljivog prolaza, brodovima u luku Neum odnosno iz nje, sukladno me\u0111unarodnoj Konvenciji o pravu mora. Tim sporazumom odre\u0111ena je visina mosta od 55 metara iznad razine mora i minimalna \u0161irina plovnog puta od 200 metara. U dokumentu se navodi da je to bio prijedlog BiH kojem je Hrvatska udovoljila te je odustala od prija\u0161njeg prijedloga da most bude visine 35 metara.<\/p>\n\n\n\n U velja\u010di 2007. hrvatski i BiH ministri prometa potpisuju nacrt tehni\u010dkog protokola u kojem se Hrvatskoj priznaje pravo da pove\u017ee svoj teritorij, a BiH pravo na ne\u0161kodljiv prolaz. Tako\u0111er su citirani dijelovi Studije predizvodljivosti i izvodljivosti mosta koju su izradile me\u0111unarodne konzultantske tvrtke. U njima stoji “da dogovoreni parametri mosta uvelike prema\u0161uju razumne potrebe za plovidbu” relativno plitkog Malostonskog kanala te da se, “prema me\u0111unarodnim standardima izgradnje mostova, takvi gabariti mogu pravdati samo kao ustupak pretjeranim zahtjevima BiH”.<\/p>\n\n\n\n Sve to vrijeme premijer je bio u intenzivnoj komunikaciji s predsjednikom Europske komisije Junckerom, s kojim je o gradnji Pelje\u0161kog mosta razgovarao i prilikom brojnih susreta. Usto mu je 17. listopada 2017. poslao pismo s ovim i brojnim drugim argumentima. Istog dana uputio je i pismo predsjedatelju Vije\u0107a ministara BiH i njegovu zamjeniku. Nakon \u0161to su iz Bruxellesa zatra\u017eili jo\u0161 neka poja\u0161njenja, napokon je 3. sije\u010dnja 2018. predsjednik Europske komisije slu\u017ebeno obavijestio hrvatskog premijera da je za Europsku komisiju ovaj slu\u010daj s pravne strane zatvoren i rije\u0161en. U hrvatskoj su Vladi tek tada mogli odahnuti. Njezini su argumenti u potpunosti prihva\u0107eni, a europska sredstva za gradnju Pelje\u0161kog mosta vi\u0161e nisu bila upitna.<\/p>\n\n\n\n Malo ni\u017ei od mosta iznad Bospora, a vi\u0161i od mosta kod luke Sydney<\/strong><\/p>\n\n\n\n U Studiji prilo\u017eenoj dokumentu poslanom Europskoj komisiji navedeno je, tako\u0111er, kako “svijetli otvor visine 55 metara i \u0161irine minimalno 200 metara nije prepreka za normalno odvijanje pomorskog prometa ispod mosta”. \u0160to se ti\u010de razgrani\u010denja izme\u0111u dviju dr\u017eava, navodi se da su obje dr\u017eave 1999. potpisale Ugovor o dr\u017eavnoj granici koji nije ratificiran, ali se privremeno primjenjuje. Njime je definirana i granica na moru, a Pelje\u0161ki most nalazi se oko 500 metara od utvr\u0111ene grani\u010dne crte u dubini hrvatskog teritorija, odnosno u njezinim unutarnjim vodama. Europskoj komisiji je poja\u0161njeno kako most ni na koji na\u010din ne ugro\u017eava pravo BiH na pristup otvorenom moru te da se ne kr\u0161e odredbe UN-ove Konvencije.<\/p>\n\n\n\n Osim toga, Konvencija nigdje ne propisuje minimalnu visinu mosta iznad me\u0111unarodnog plovnog puta. Neovisno o tome, u dokumentu je navedena i visina nekoliko mostova u svijetu ispod kojih prolazi me\u0111unarodni plovni put, a kojim prolazi daleko ve\u0107i promet nego \u0161to \u0107e to ikad biti ispod Pelje\u0161kog mosta. Najni\u017ei most iznad Bospora, izme\u0111u Crnog mora i Mediterana, visine 64 metra, a najvi\u0161i dopu\u0161teni brodovi ne smiju prelaziti 58 metara visine iznad mora. Na morskom putu Saint Lawrence, izme\u0111u Chicaga i Atlantika, vi\u0161e je mostova, no najni\u017ei je visine 35,5 metara. Most na izlazu iz luke Sydney prema Pacifiku, koja ima godi\u0161nji promet od 29 milijuna tona tereta i 250.000 putnika, visok je 49 metara.<\/p>\n\n\n\n Pismo iz BiH<\/strong><\/p>\n\n\n\n 1. \u010cetiri mjeseca nakon \u0161to je hrvatska Vlada donijela odluku o financiranju Pelje\u0161kog mosta, Europska komisija odobrila je 7. lipnja 2017. sufinanciranje projekta s bespovratnih 357 milijuna eura<\/p>\n\n\n\n 2. Po\u010detkom rujna 2017.predsjedatelj Vije\u0107a ministara BiH, Denis Zvizdi\u0107, premijeru Plenkovi\u0107u i Europskoj komisiji \u0161alje pismo u kojem osporava pravo Hrvatske na gradnju Pelje\u0161kog mosta<\/p>\n\n\n\n 3. U Europskoj komisiji poljuljani su stavovima iz pisma Denisa Zvizdi\u0107a i do daljnjega se zaustavlja provedba odluke o sufinanciranju<\/p>\n\n\n\n Izvor:Dnevnik.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Danas, 24 sata prije pu\u0161tanja Pelje\u0161kog mosta i dijela nove ceste preko Pelje\u0161ca u promet, sve izgleda lijepo i krasno. No, u drugoj polovici 2017. raspolo\u017eenje je bilo sve prije nego slavljeni\u010dko. Sasvim iznenada, u rujnu te godine, u Europskoj komisiji otvorilo se pitanje ho\u0107e li, uslijed neo\u010dekivanih okolnosti, ipak trebati poni\u0161titi odluku donesenu prije […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":163185,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-163184","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n