Na stranicama Zagreba\u010dke nadbiskupije objavljeno je podu\u017ee otvoreno pismo koje su hrvatski biskupi na \u010delu s Josipom Bozani\u0107em uputili patrijarhu Srpske pravoslavne crkve Porfiriju. U pismu tvrde kako se \u0161ire neistine vezane za ulogu Crkve i Stepinca u Drugom svjetskom ratu.<\/p>\n\n\n\n
Posebno nagla\u0161avaju da je neistina \u0161to SPC govori o djeci u ratnim prihvatili\u0161tima u Jastrebarskom i Sisku. Ne\u0161to kasnije u pismu spominju i Stepinca kojeg, kako ka\u017eu, SPC kleve\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
“Osjetili smo se pozvanima i du\u017enima napisati ovo pismo”<\/strong><\/p>\n\n\n\n U nastavku prenosimo pismo u cijelosti. Dodat \u0107emo tek podnaslove radi lak\u0161eg pra\u0107enja teksta.<\/p>\n\n\n\n “Va\u0161a Svetosti!<\/p>\n\n\n\n 1. Kada je na mre\u017enim stranicama \u00bbGornjokarlova\u010dke eparhije\u00ab objavljena \u00bbMolba Svetom Arhijerejskom Sinodu\u00ab (s nadnevkom od 15. svibnja 2021.) da se \u00bbKomisiji Svetoga Arhijerejskog Sabora za kanonizaciju novih svetih\u00ab dostavi prijedlog \u00bbda se uvrsti praznik Svetih novomu\u010denika \u2013 mladenaca Jastrebarskih, koji bi u\u0161li u Heortologion i Kalendar svetih\u00ab, pro\u010ditali smo tu \u00bbMolbu\u00ab i posebno njoj prilo\u017eene materijale te ostali uvelike iznena\u0111eni, ali jo\u0161 uvijek misle\u0107i da brojne ondje iznesene neistine ne mogu biti temelj da Arhijerejski sabor pristupi predlo\u017eenomu \u010dinu.<\/p>\n\n\n\n Ipak, iz priop\u0107enja \u00bbSvetoga arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne Crkve\u00ab od 23. svibnja 2022. godine doznali smo da su na svom redovitom zasjedanju, odr\u017eanu u Srijemskim Karlovcima i Beogradu od 15. do 21. svibnja 2022., saborski oci pribrojili svecima, me\u0111u ostalim, i \u00bbsvetu djecu mu\u010denike, jastrebarske i sisa\u010dke, s datumom spomena 13. srpnja\/26. kolovoza\u00ab.<\/p>\n\n\n\n Zbog toga smo se osjetili i pozvanima i du\u017enima napisati ovo pismo, s dubokim po\u0161tovanjem prema patnjama ljudi koji su u svojoj najranijoj \u017eivotnoj dobi morali trpjeti posljedice okrutnosti ratnih zbivanja.<\/p>\n\n\n\n Nitko nema pravo previdjeti bol te djece koja su bila osamljena, bilo zbog gubitka roditelja, bilo zbog napu\u0161tenosti, ostaju\u0107i primorana \u017eivjeti kao siro\u010dad. Jednako tako nitko nema pravo previdjeti ili obescijeniti po\u017ertvovnost ljudi koji su se brinuli za njih, bore\u0107i se za njihov \u017eivot i zdravlje do krajnjih granica svojih mogu\u0107nosti, iskazuju\u0107i im ljudskost uz nemala odricanja i prihva\u0107aju\u0107i ih u svoje \u017eivote, domove i obitelji.<\/p>\n\n\n\n “Nitko nema pravo tragediju djece iskoristiti za neke ciljeve”<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nitko nema pravo ni danas povrijediti njihovo dostojanstvo ili istinu o njihovu \u017eivotnom putu, pa i stradanjima. Kona\u010dno, nitko nema pravo prekriti, svojim uskim interesima ili poku\u0161ajima, da se tragedija djece iskoristi kao sredstvo za neke ciljeve koji su daleko od bilo kakve su\u0107uti prema djeci i zauzetosti za pravednost.<\/p>\n\n\n\n S jedne strane, dakle, znamo da ne smijemo \u0161utjeti o istini i da trebamo dati glas svima kojima je glas oduzet ili se dovoljno ne \u010duje, a s druge strane nam je \u017eao \u0161to uop\u0107e moramo istupati na ovaj na\u010din. Istodobno smo sigurni da \u0107e svaki dobronamjeran \u010dovjek, otvoren istini, prepoznati na\u0161u iskrenu nakanu te\u017enje za dobrom.<\/p>\n\n\n\n 2. Budu\u0107i da nam nisu dostupna obrazlo\u017eenja te odluke, iz kojih bismo mogli razaznati na \u010demu se sve temelji \u00bbpribrajanje svecima\u00ab djece koja su se tijekom Drugoga svjetskoga rata nalazila u dje\u010djim prihvatili\u0161tima u Jastrebarskom i Sisku, ostaje nam zaklju\u010dak da se o\u010dito dio odgovora na to pitanje mo\u017ee prona\u0107i ponajprije u samoj \u00bbMolbi\u00ab za kanonizaciju i u spomenutim materijalima koji su joj prilo\u017eeni.<\/p>\n\n\n\n Tako episkop gornjokarlova\u010dki gospodin Gerasim u svojoj \u00bbMolbi\u00ab pi\u0161e da Eparhija gornjokarlova\u010dka du\u017ee vrijeme radi na prikupljanju podataka, ali iznosi i tvrdnju sa zaklju\u010dkom da se radilo \u00bbo stra\u0161nim i nezapam\u0107enim mu\u010denjima nedu\u017ene dece u logoru Jastrebarski (sic!) koji je bio formiran za vreme Drugog svetskog rata\u00ab.<\/p>\n\n\n\n Osim toga, pi\u0161e da je \u00bblogor bio pod upravom \u010dasnih sestara kongregacije Svetog Vinka Paulskog\u00ab te je time izravno odgovornost za umiranje (jasno okvalificirano kao usmr\u0107ivanje) djece pripisana i redovnicama.<\/p>\n\n\n\n U \u00bbMolbi\u00ab se rabi sintagma \u00bbprilo\u017eena svedo\u010danstva i istorijske \u010dinjenice\u00ab, premda je razvidno da ta svjedo\u010denja, s gledi\u0161ta vjerodostojnosti, nemaju gotovo nikakvu vrijednost, a ono \u0161to se naziva \u00bbpovijesnim \u010dinjenicama\u00ab s njima su zapravo u dubokom neskladu.<\/p>\n\n\n\n Spominju se arhivski dokumenti i brojne znanstvene studije znamenitih povjesni\u010dara koje navodno potkrjepljuju tvrdnju da su ta djeca stradala \u00bbsamo zato \u0161to su Pravoslavne vere\u00ab, premda nisu navedene naznake na koje se dokumente, znanstvene radove i povjesni\u010dare to odnosi.<\/p>\n\n\n\n “\u010casne sestre su klevetni\u010dki prikazane kao be\u0161\u0107utne i sebi\u010dne”<\/strong><\/p>\n\n\n\n 3. U prilozima \u00bbMolbi\u00ab, u kojima su sadr\u017eana lako osporiva svjedo\u010danstva i prikazi rada prihvatili\u0161t\u00e2, na \u010detrdesetak se mjesta spominju \u010dasne sestre.<\/p>\n\n\n\n Ne ulaze\u0107i u iznesene nepreciznosti o tome kojoj su redovni\u010dkoj zajednici odre\u0111ene sestre pripadale ni u neto\u010dnosti navo\u0111enja njihovih imena, upadno je da za njih nema lijepih rije\u010di, nego su klevetni\u010dki prikazane kao be\u0161\u0107utne i sebi\u010dne, \u0161tovi\u0161e \u2013 kao osobe koje su djeci uskra\u0107ivale skrb glede hrane, odje\u0107e, obu\u0107e, posteljine; mu\u010dile ih ispitivanjima, \u0161ibale i tukle, tjerale pjevati usta\u0161ke pjesme, sudjelovale u ubojstvima, pa \u010dak i ubijale djecu te ih mrtvu gurale u pretrpane mrtva\u010dke sanduke.<\/p>\n\n\n\n Takve se klevete odnose poglavito na sestru Pulheriju (Barta), ravnateljicu prihvatili\u0161t\u00e2 u Jastrebarskom, sestru Bo\u017eimiru Hoi\u0107, sestru Graciozu (Ivan\u0161ek) te na sestre navo\u0111ene imenima Bernardeta i Laurencija.<\/p>\n\n\n\n Spomenute su i neke druge sestre kojima, kako pi\u0161e, \u00bbprezimena nisu poznata\u00ab. Tako se spominje s. Valdemara (vjerojatno s. Aldemara Ko\u0161\u010dak), zatim Vinfrid, odnosno s. Vinfrida \u0160u\u0161ak, s. Viktorija, prezimena Kukenberger, te sestre s navodnim imenima: Florijana, Arcosa, Gaudencije (sic!).<\/p>\n\n\n\n Svakako treba imati na umu da je rije\u010d o obrazovanim osobama koje su posvetile svoj \u017eivot Bogu i ljudima u potrebi (\u0161to je karizma sestara milosrdnica), koje su do\u0161le u radno i \u017eivotno iscrpljuju\u0107e uvjete te su, usprkos tomu, s ljubavlju i po\u0161tovanjem \u010dasno vr\u0161ile djelo kr\u0161\u0107anske ljubavi.<\/p>\n\n\n\n O Stepincu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Na nekoliko je mjesta u popratnim materijalima spomenut i nadbiskup Alojzije Stepinac, i to s tendencioznim opisima i negativnim prizvucima u tuma\u010denjima, kao da je i on bio sudionik nekih zlodjela koja su, navodno, po\u010dinjena u tim prihvatili\u0161tima.<\/p>\n\n\n\n Prije \u010detrdeset i sedam godina nadbiskup Franjo Kuhari\u0107 (27. rujna 1975., u crkvi sestara milosrdnica u Zagrebu) osvrnuo se na te\u0161ke optu\u017ebe i opovrgnuo klevete koje su se tada, o\u010dito intenzivnije, isticale u javnosti protiv \u010dasnih sestara koje su djelovale u prihvatili\u0161tima djece u Jastrebarskom.<\/p>\n\n\n\n On isti\u010de \u010dinjenicu da, nakon rata, nijedna \u010dasna sestra nije pozvana na sud niti su\u0111ena zbog svoga djelovanja. \u0160tovi\u0161e, tada su \u2013 kad je nadbiskup o tome govorio \u2013 neke jo\u0161 bile \u017eive i primale mirovinu za taj svoj rad u slu\u017ebi.<\/p>\n\n\n\n Da su u\u010dinile to \u0161to im se i danas \u017eeli pripisati, sigurno bi se s njima druk\u010dije postupalo. Njima je dana mogu\u0107nost da i nakon rata djeluju u tom prihvatili\u0161tu, uz uvjet da ne nose redovni\u010dku odje\u0107u, na \u0161to one nisu pristale. Nadbiskup Kuhari\u0107 napominje da su djeci lije\u010dni\u010dku skrb pru\u017eali lije\u010dnici koji su bili \u00bbpoznati po svom uvjerenju, me\u0111u kojima je bio i \u017didov i Srbin\u00ab.<\/p>\n\n\n\n Smatramo potrebnim, du\u017eim navodom, iznijeti njegove rije\u010di od prije gotovo pedeset godina: \u00bbNa izre\u010dene klevete mogli bismo \u0161utjeti. Ali kad se radi o neistinama koje odjekuju daleko i dugo, onda moramo slijediti Isusov primjer kad je vojniku koji ga je udario rekao: ‘Ako sam krivo rekao, doka\u017ei da je krivo! Ako li pravo, za\u0161to me udara\u0161’ (Iv 18, 23).\u00ab<\/p>\n\n\n\n Nadbiskup Kuhari\u0107 nadalje ka\u017ee: \u00bbU Jastrebarskom se kani trajno skupljati u budu\u0107nosti mlade\u017e iz svih republika. Svake godine imala bi im se ponavljati ista pri\u010da o zlo\u010dinima \u010dasnih sestara. [\u2026] Svake godine nove i nove generacije mladih morale bi biti otrovane mr\u017enjom na tom grobu. Pitamo se: prema kome? Prema \u010dasnim sestrama. Ali ne samo prema njima! Ta mr\u017enja bi se iz tih mladih srdaca nu\u017eno \u0161irila i na Katoli\u010dku Crkvu! [\u2026] Mi gledamo opasnost da bi se takvim tvrdnjama mogla u mladim du\u0161ama raspaljivati i nacionalna mr\u017enja. [\u2026] Ovo nisam rekao zato da bilo prema kome probudim bilo kakvu mr\u017enju. Mr\u017enja je prokletstvo, nju treba gasiti. Rekao sam to zato da se takve klevete vi\u0161e ne bi ponavljale i da bi tako bilo manje mr\u017enje, vi\u0161e istine, vi\u0161e pravednosti i vi\u0161e ljubavi\u00ab (Glas Koncila od 12. listopada 1975., br. 21, str. 3).<\/p>\n\n\n\n “Umjesto da im budemo zahvalni, stavlja im se teret monstruoznih optu\u017ebi”<\/strong><\/p>\n\n\n\n 4. Gledaju\u0107i cjelinu tada\u0161njih doga\u0111anja, posebno je bolno danas vidjeti produ\u017eavanje ideolo\u0161ke propagande iz vremena jugoslavenskoga komunisti\u010dkoga totalitarizma po kojoj su lije\u010dnici, medicinsko osoblje, a ponajvi\u0161e \u010dasne sestre, kao i mnogi dobro\u010dinitelji i udomitelji koji su ulagali svoje snage i znanje, koji su se \u017ertvovali u spa\u0161avanju djece u prihvatili\u0161tima u Sisku i Jastrebarskom, prikazani kao najgori zlo\u010dinci.<\/p>\n\n\n\n Naime, ako su ta djeca progla\u0161ena mu\u010denicima, moraju postojati i mu\u010ditelji, a iz prilo\u017eenoga se podrazumijeva da su to upravo navedeni ljudi koji su istinski zaslu\u017eni da je puno zbrinute djece u iznimno te\u0161kim okolnostima pre\u017eivjelo.<\/p>\n\n\n\n Umjesto da se isti\u010du njihova djela milosr\u0111a, ponegdje s oznakama istinske svetosti, i da im budemo zahvalni za njihove primjere, na njihova se imena i djela ponovno stavlja teret monstruoznih optu\u017eaba i krivnje.<\/p>\n\n\n\n Poznato je da su djeca, koja su 1942. smje\u0161tena u prihvatili\u0161ta, bila napu\u0161tena siro\u010dad, gotovo gola, izgladnjela i oboljela od zaraznih bolesti te im je u takvom te\u0161kom stanju pru\u017eena medicinska i svaka druga pomo\u0107 koja je bila mogu\u0107a u tim ratnim neprilikama.<\/p>\n\n\n\n “Postoje svjedo\u010danstva o velikoj brizi \u017eitelja Hrvatske”<\/strong><\/p>\n\n\n\n Trebalo bi biti samo po sebi razumljivo da podatke o velikoj smrtnosti djece treba smjestiti u kontekst onda\u0161nje smrtnosti op\u0107enito i u konkretne uvjete.<\/p>\n\n\n\n S jedne strane, postoje divna svjedo\u010danstva o velikoj brizi i zauzetosti \u017eitelja Hrvatske, a osobito katolik\u00e2, koji su hranili tu djecu i koji su udomili na tisu\u0107e ratne siro\u010dadi pokazuju\u0107i tako veliku kr\u0161\u0107ansku ljubav prema onima koji su bili u potrebi. S druge strane \u2013 uz sva nastojanja usmjerena da se doka\u017ee suprotno \u2013 ne postoje ni dokumenti ni iskazi na su\u0111enjima poslije Drugoga svjetskoga rata da je i jedno to dijete siro\u010de bilo ubijeno ili mu\u010deno.<\/p>\n\n\n\n Uistinu, nije li \u010dudno da ni jednoj od \u010dasnih sestara, koje su navodno po\u010dinile zastra\u0161uju\u0107e zlo\u010dine, nije na\u0111ena nikakva krivnja niti je koja su\u0111ena i osu\u0111ena u poslijeratnim procesima, za koje znamo kakvom su \u00bbobjektivno\u0161\u0107u i pravdom\u00ab vo\u0111eni?<\/p>\n\n\n\n “Zanimljivo, ne spominju se postupci partizana”<\/p>\n\n\n\n Zanimljivo je i to da se ne spominju postupci partizana i njihova djelovanja, zbog kojih su djeca trpjela, kako prije dolaska u prihvatili\u0161ta tako i tijekom njihova boravka u prihvatili\u0161tu i nakon rata. Istinski bi doprinos bio osvijetliti sve vidike pre\u017eivljavanja i \u017eivota stradalnika, kao i uloge ustanova i pojedinaca tijekom Drugoga svjetskoga rata i nakon njega.<\/p>\n\n\n\n Katoli\u010dka Crkva, na \u010delu s nadbiskupom Alojzijem Stepincem, u\u010dinila je \u2013 osobito djelovanjem \u00bbKaritasa Zagreba\u010dke nadbiskupije\u00ab \u2013 uzorna djela ljubavi prema bli\u017enjima brinu\u0107i se za tu djecu, pri \u010demu su po\u017ertvovnost za djecu u Jastrebarskom i Sisku o\u010ditovali osobito katoli\u010dki sve\u0107enici i posebno \u010dasne sestre, tako da su se neke \u2013 njeguju\u0107i bolesne \u2013 zarazile, a jedna je od njih zbog toga i umrla.<\/p>\n\n\n\n “Puno svjetla dolazi iz Dnevnika Diane Budisavljevi\u0107”<\/strong><\/p>\n\n\n\n 5. Iako smo sigurni da Vam je poznato puno vrijednih znanstvenih radova i priloga, u kojima se \u2013 metodom povijesnih znanosti \u2013 poku\u0161ava doprijeti do \u0161to to\u010dnijih podataka te do jo\u0161 pojedinosti o zbrinjavanju tzv. \u00bbkozara\u010dke djece\u00ab i o prihvatili\u0161tima u Sisku i Jastrebarskom, navodimo barem nekoliko doprinosa s pomo\u0107u kojih se o tome mo\u017ee lako razlu\u010diti istina od neistine, \u0161to ve\u0107a objektivnost od zlonamjernih pamfleta.<\/p>\n\n\n\n Ponajprije bi trebalo uzeti u ruke pre\u0161u\u0107ivan te zbog toga jo\u0161 neobjavljen (ali dostupan) rukopis Narcise Lengel-Krizman Spa\u0161avanje djece. Vrijednost je u tome \u0161to je autorica povjesni\u010darka komunisti\u010dke i projugoslavenske provenijencije te njezino pisanje mo\u017ee dodatno pomo\u0107i pri rasu\u0111ivanju koje bje\u017ei od pristranosti i uzima u obzir razli\u010ditost izvora.<\/p>\n\n\n\n Gledaju\u0107i objavljene priloge unatrag trideset i pet godina, vrijedno je pro\u010ditati \u0161to pi\u0161e Slovenac, katoli\u010dki sve\u0107enik, lazarist Stanko \u017dakelj, a \u0161to je objavljeno u tjedniku Glasu Koncila (u brojevima 7-13) od 15. velja\u010de do 29. o\u017eujka 1987.<\/p>\n\n\n\n Nadalje, svakako se ne bi smjelo zanemariti djelo \u0106irila Pete\u0161i\u0107a Dje\u010dji dom Jastrebarsko, Zagreb, 1990. U njemu se, me\u0111u ostalim, mogu na\u0107i dragocjena o\u010ditovanja i svjedo\u010danstva dr. Branka Dragi\u0161i\u0107a, lije\u010dnika u prihvatili\u0161tu, pedijatra, profesora Medicinskoga fakulteta u Zagrebu, sina pravoslavnoga sve\u0107enika.<\/p>\n\n\n\n Sigurno da puno svjetla dolazi i iz Dnevnika Diane Budisavljevi\u0107, Zagreb, 2003., kao i iz djela Nata\u0161e Matau\u0161i\u0107, Diana Budisavljevi\u0107, pre\u0161u\u0107ena heroina Drugog svjetskog rata, Zagreb, 2020.<\/p>\n\n\n\n Juraj Batelja u svom je knji\u0161kom prikazu: Bla\u017eeni Alojzije Stepinac i grad Jastrebarsko, Zagreb, 2008. (u III. dijelu: Bla\u017eeni Alojzije Stepinac u Domu ratne siro\u010dadi u Jastrebarskom, str. 69-120) sa\u017eeto iznio dostatne podatke za uvid u razna pitanja povezana s prihvatili\u0161tima, s naglaskom na djelovanju nadbiskupa Stepinca.<\/p>\n\n\n\n Posebnu pozornost zavrje\u0111uje pro\u0161le godine objavljen rad: Igor Vuki\u0107 \u2013 Ilija Kuzman, Neke spoznaje o zbrinjavanju i zdravstvenoj skrbi djece s Kozare u prihvatili\u0161tima 1942. godine, u: PILAR \u2013 \u010casopis za dru\u0161tvene i humanisti\u010dke studije, 16 (2021.) br. 31, str. 67-102. U njemu je znakovito ono \u0161to o medicinskom aspektu lije\u010denja i skrbi u prihvatili\u0161tima u Sisku i Jastrebarskom te u domovima u Zagrebu, u obliku ra\u0161\u010dlambe, obja\u0161njenja i zaklju\u010daka pi\u0161e prof. emerit. Ilija Kuzman, specijalist infektolog s Medicinskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n Dakle, smatramo da sadr\u017eaj i tih nekoliko nazna\u010denih prinosa pokazuje da je dovoljno toga prikupljeno, objavljeno i dostupno te nas poziva da otvorena uma i srca u ne\u010dem \u0161to je prozvano zlo\u010dinom i mu\u010denjem vidimo iznimnu skrb, brigu i posve\u0107enost spa\u0161avanju djece.<\/p>\n\n\n\n “Ostajemo u nevjerici i tuzi”<\/strong><\/p>\n\n\n\n 6. Zbog svega toga ostajemo u nevjerici i u tuzi jer imamo dojam da je \u00bbSveti arhijerejski sabor SPC-a\u00ab u ovom pitanju o\u010dito prihvatio retoriku i komunisti\u010dku propagandu koja je prepuna neistina i manipulacija kojima se nedu\u017enima poku\u0161ava podmetnuti krivnja za navodna mu\u010denja i ubijanja djece koja su u tisu\u0107ama, upravo ljubavlju i brigom hrvatskih katolika, spa\u0161ena od smrti i pre\u017eivjela te\u0161ke ratne prilike.<\/p>\n\n\n\n Uz nevjericu i \u017ealost, bez ikakve namjere zadiranja u kriterije za kanonizaciju drugih Crkava, izra\u017eavamo svoju duboku zabrinutost ako se odluka temelji na neistinitim \u010dinjenicama.<\/p>\n\n\n\n Naime, takvi \u010dini mogu ozbiljno naru\u0161avati me\u0111usobno razumijevanje i zajedni\u010dko slu\u017eenje Istini izme\u0111u Zagreba\u010dke crkvene pokrajine i \u010delni\u0161tva Srpske pravoslavne Crkve. Duboko \u017ealimo za umrlom djecom, a ta se bol pove\u0107ava kada se njihova stradanja poku\u0161avaju iskoristiti na najgrublji na\u010din.<\/p>\n\n\n\n Smatramo neizostavnim, a na tu nakanu i molimo, da se glede nedostatno osvijetljenih tema iz pro\u0161losti odnosa Hrvata i Srba, katolik\u00e2 i pravoslavnih, odbaci svaka ku\u0161nja preuzimanja i produ\u017eavanja neistina promicanih u komunizmu, kao i njihovo prilago\u0111avanje nekim sada\u0161njim ideolo\u0161kim i politi\u010dkim ciljevima koji su suprotni Kristovu evan\u0111elju i \u0161irenju nebeskoga kraljevstva.<\/p>\n\n\n\n Ako se vi\u0161eslo\u017enim pitanjima zbrinjavanja djece u prihvatili\u0161tima u Jastrebarskom i Sisku pristupa nekriti\u010dki, bez utemeljenja na povijesnim \u010dinjenicama i istini, posredno se vrije\u0111a dostojanstvo ponajprije \u017ertava, ali i onih koji su poni\u017eeni, zbog toga \u0161to su \u2013 \u0161to je posve apsurdno \u2013 \u010dinili dobra djela.<\/p>\n\n\n\n Iznesene klevete daju rasti stablu koje mo\u017ee uroditi samo zlim plodovima sve ve\u0107ega udaljavanja izme\u0111u katoli\u010dkih i pravoslavnih vjernika, umjesto pro\u010di\u0161\u0107avanja i pribli\u017eavanja snagom Bo\u017ejega Duha, Duha istine kojega je nebeski Otac, po na\u0161em Spasitelju, darovao svojoj Crkvi.<\/p>\n\n\n\n Mole\u0107i Gospodina da nas \u010duva u ljubavi, puni nade da pi\u0161emo srcu otvorenomu Istini, u Gospodinu Vas pozdravljamo.<\/p>\n\n\n\n Biskupi Zagreba\u010dke crkvene pokrajine:<\/p>\n\n\n\n Kardinal Josip Bozani\u0107, nadbiskup metropolit zagreba\u010dki, v. r.<\/p>\n\n\n\n Vlado Ko\u0161i\u0107, biskup sisa\u010dki, v. r.<\/p>\n\n\n\n Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-kri\u017eeva\u010dki, v. r.<\/p>\n\n\n\n Bo\u017ee Rado\u0161, biskup vara\u017edinski, v. r.<\/p>\n\n\n\n Milan Stipi\u0107, vladika kri\u017eeva\u010dki, v. r.<\/p>\n\n\n\n Ivan \u0160a\u0161ko, pomo\u0107ni biskup zagreba\u010dki, v. r. i<\/p>\n\n\n\n Mijo Gorski, pomo\u0107ni biskup zagreba\u010dki, v. r.<\/p>\n\n\n\n Zagreb, 25. srpnja 2022., na blagdan sv. Jakova, apostola”<\/p>\n\n\n\n Izvor: Dnevnik.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Na stranicama Zagreba\u010dke nadbiskupije objavljeno je podu\u017ee otvoreno pismo koje su hrvatski biskupi na \u010delu s Josipom Bozani\u0107em uputili patrijarhu Srpske pravoslavne crkve Porfiriju. U pismu tvrde kako se \u0161ire neistine vezane za ulogu Crkve i Stepinca u Drugom svjetskom ratu. Posebno nagla\u0161avaju da je neistina \u0161to SPC govori o djeci u ratnim prihvatili\u0161tima u […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":65482,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-163219","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n