{"id":164423,"date":"2022-07-28T12:11:59","date_gmt":"2022-07-28T11:11:59","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=164423"},"modified":"2022-07-28T12:12:00","modified_gmt":"2022-07-28T11:12:00","slug":"kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/07\/28\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\/","title":{"rendered":"Kako “crtanjem granica” do\u0107i do stabilne Bosne i Hercegovine?"},"content":{"rendered":"\n

Nedavno donesena rezolucija Bundestaga kulminacija je dugogodi\u0161nje destruktivne njema\u010dke politike prema BiH, koja daje vjetar u le\u0111a unitarizmu i velikobo\u0161nja\u010dkom hegemonizmu te dodatno destabilizira ionako krhku strukturu te dr\u017eave, koju me\u0111unarodna zajednica kao bolesnika na dotrajalim aparatima (Ured visokog predstavnika) odr\u017eava u stanju zamrznutoga konflikta. I dok bo\u0161nja\u010dki nacionalisti trijumfalisti\u010dki likuju, a nesposobna hrvatska diplomacija na bizaran na\u010din poku\u0161ava relativizirati tu odluku, izbjegavaju\u0107i izravnu odgovornost za nastalo stanje, mnogi se obi\u010dni promatra\u010di pitaju kako je do\u0161lo do toga da Njema\u010dka od nekada\u0161njega vanjskopoliti\u010dkog oslonca Hrvatima postane zapreka?<\/p>\n\n\n\n

Pi\u0161e: dr. sc. Domagoj Tomas<\/em><\/strong>, Dnevnik.ba<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, za razumijevanje aktualne njema\u010dke vanjske politike i odnosa prema BiH potrebno je zaviriti u pro\u0161lost, po\u010dev\u0161i sa zadnjim desetlje\u0107ima 19. st. Naime, pitanje odr\u017eivosti BiH u postoje\u0107em obliku (dva entiteta i tri konstitutivna naroda) javlja se kao recidiv \u201eisto\u010dnog pitanja\u201c, \u010dijim se rje\u0161avanjem krajem 19. i po\u010detkom 20. st. nastojalo okon\u010dati vi\u0161estoljetnu osmansku vladavinu nad dijelom europskog kontinenta te omogu\u0107iti dovr\u0161etak zapo\u010detih nacionalnoemancipacijskih i nacionalnointegracijskih procesa kod naroda na podru\u010dju jugoisto\u010dne Europe. Tada je na Berlinskom kongresu 1878. doneseno rje\u0161enje austro-ugarske uprave nad BiH, dok u zadnjih 20-ak godina upravo germanofoni (njema\u010dki i austrijski) politi\u010dari kao visoki predstavnici ponovno imaju veliku ulogu u BiH.<\/p>\n\n\n\n

Dok se u jeku priprema za parlamentarne izbore u BiH jo\u0161 uvijek oslu\u0161kuje ho\u0107e li aktualni visoki predstavnik Christian Schmidt prilagoditi izborni zakon Ustavu BiH, sve je izvjesnije da \u0107e se oni ponovno odr\u017eati po protuustavnom izbornom zakonu, koji ne po\u0161tuje na\u010delo legitimnog predstavljanja naroda u najvi\u0161im politi\u010dkim tijelima BiH (Predsjedni\u0161tvo BiH i Dom naroda BiH), \u010dime bi BiH iz sada\u0161nje duboke krize mogla biti gurnuta u provaliju iz koje se te\u0161ko nazire izlaz.<\/p>\n\n\n\n

Zapadni mirotvorci i BiH<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dakle, stanje je alarmantno, no mo\u017ee li se uop\u0107e raspetljati zamr\u0161eni \u010dvor napetih me\u0111unacionalnih odnosa u BiH, a posebice onih bo\u0161nja\u010dko-hrvatskih u entitetu Federacije BiH? Nakon vi\u0161e od dva desetlje\u0107a o\u010dito je da politi\u010dki predstavnici naroda u BiH to nisu u stanju u\u010diniti bez tutorstva me\u0111unarodne zajednice, u prvom redu SAD-a i europskoga Zapada, no jesu li zapadni mirotvorci uop\u0107e upoznati sa situacijom u BiH? \u010cine li oni kardinalne propuste iz neznanja, konstantno upozoravaju\u0107i na proruske elemente i srpski separatizam u RS-u, a istovremeno pre\u0161u\u0107uju\u0107i opasnost od unitarizma i velikobo\u0161nja\u010dkog hegemonizma te Erdoganova neoosmanskog utjecaja? Ili pak to \u010dine planski, smi\u0161ljeno, iz (geo)politi\u010dkih interesa mati\u010dnih dr\u017eava te osobnih ekonomskih interesa? Kako god, dugoro\u010dnog rje\u0161enja za stabilnu i odr\u017eivu BiH nema na vidiku, no postoji li uop\u0107e takvo rje\u0161enje? <\/p>\n\n\n\n

Jedno od mogu\u0107ih rje\u0161enja, skrojeno u bogatoj europskoj intelektualnoj povijesti 20. st., predstavljeno je kroz esej ma\u0111arskog politologa Istvana Biba Bijeda malih isto\u010dnoeuropskih malih dr\u017eava iz 1946., u okviru katarze koju je Europa pro\u017eivljavala nakon u\u017easa Drugoga svjetskog rata. Pou\u010den lo\u0161im primjerima odre\u0111ivanja novih dr\u017eavnih granica nakon Prvoga svjetskog rata, koje su postale jednim od uzroka novih krvavih sukoba u Drugom svjetskom ratu, Bibo je u svom eseju poku\u0161ao definirati model odre\u0111ivanja funkcionalnih me\u0111unacionalnih granica koje bi postale \u010dimbenikom stabilizacije, a ne zametkom novih nesuglasica i oru\u017eanih sukoba. <\/p>\n\n\n\n

Neki \u0107e se tu s pravom zapitati mo\u017ee li se uop\u0107e i\u0161ta nau\u010diti iz povijesti? \u010cak i me\u0111u povjesni\u010darima ima onih koji \u0107e re\u0107i da takvo ne\u0161to zapravo nije mogu\u0107e, nude\u0107i brojne primjere ponavljanja istih propusta kroz povijest. Poznati britanski povjesni\u010dar Edward Hallett Carr re\u0107i \u0107e da povijest ipak ima didakti\u010dnu ulogu, argumentiraju\u0107i to i putem vlastitog primjera s mirovne konferencije u Versaillesu 1919., na kojoj su se obilato primjenjivala iskustva ste\u010dena posredstvom zapisa sudionika Be\u010dkoga kongresa 1814.\/1815. Carr isti\u010de dvije pouke, od kojih prva glasi da je prilikom krojenja karte Europe opasno zanemariti na\u010delo samoodre\u0111enja, dok druga upozorava na opasnost bacanja tajnih dokumenata u ko\u0161 za sme\u0107e, jer njihov sadr\u017eaj obi\u010dno zavr\u0161i u rukama tajnih slu\u017ebi drugih delegacija.<\/p>\n\n\n\n

Upravo je u Versaillesu nakon Prvoga svjetskog rata osmi\u0161ljena i oblikovana nova politi\u010dka arhitektura Europe. Kao ba\u0161tina liberalizma 19. st., u politi\u010dkom diskursu tada je prihva\u0107en koncept kolektivnih prava naroda, u suglasju s individualnim pravima gra\u0111ana, a ne u opreci s njima, kao \u0161to se odnos tih prava danas u javnosti \u010desto krivo interpretira. Mo\u017ee se re\u0107i da je Daytonski poredak za BiH ono \u0161to je Versailleski poredak bio za tada\u0161nju Europu, odnosno stanje zamrznutog konflikta koji se u Versailleskom slu\u010daju u kona\u010dnici odmrznuo i rasplamsao u globalnoj katastrofi koju je donio Drugi svjetski rat, \u0161to je scenarij koji bi u slu\u010daju BiH svakako valjalo izbje\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Iskustvo daytonskog dvoentitetskog ure\u0111enja BiH pokazuje da je jedino RS stabilna i funkcionalna, dok je kantonalno ure\u0111enje Federacije BiH dokazano besmisleno i nefunkcionalno, \u0161to se posebice o\u010dituje u mje\u0161ovitim hrvatsko-bo\u0161nja\u010dkim\/bo\u0161nja\u010dko-hrvatskim \u017eupanijama\/kantonima, op\u0107inama i naseljima. Stoga, danas potpuno raskrinkana velikobo\u0161nja\u010dka milo\u0161evi\u0107evska politika pretvaranja u prvoj fazi Federacije BiH, a zatim i \u010ditave BiH u bo\u0161nja\u010dku nacionalnu dr\u017eavu o\u010dekivano nailazi na otpor Hrvata i Srba. S druge strane, unato\u010d o\u010ditim manjkavostima i problemati\u010dnom teritorijalnom opsegu u nekim dijelovima (Bosanska posavina, Podrinje i dr.), etni\u010dki oblikovane granice RS-a uglavnom su postale stabilizacijskim \u010dimbenikom hrvatsko-srpskih odnosa u BiH.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, velik dio utjecajnih medija u RH kao da je prepun velikobo\u0161nja\u010dkih lobista razli\u010ditih ideolo\u0161kih profila, kod kojih je popularno ignoriranje tih \u010dinjenica te promatranje Hrvata u BiH kao politi\u010dkog utega, odnosno remetila\u010dkog \u010dimbenika ekonomskog i kulturnog prosperiteta RH. Kod istih autora \u010desto je prisutna i retorika tobo\u017enje kulturne superiornosti te regionalnog \u0161ovinizma prema Hrvatima u BiH, uz pre\u0161u\u0107ivanje presudne odgovornosti RH za njihov trenutni nezavidni polo\u017eaj, do kojeg su dovedeni nakon pristupanja Hrvatske Republike Herceg-Bosne bo\u0161nja\u010dko-hrvatskoj Federaciji BiH, prema Washingtonskom sporazumu pod pokroviteljstvom SAD-a i RH.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, zapadni mirotvorci uporno poku\u0161avaju ignorirati jasne identitetske razlike me\u0111u nacijama u BiH, tobo\u017ee se zala\u017eu\u0107i za gra\u0111anski koncept politi\u010dkoga ure\u0111enja, \u010dime zapravo u praksi potpiruju velikobo\u0161nja\u010dke unitaristi\u010dke fantazme, koje onemogu\u0107avaju dugoro\u010dnu politi\u010dku konsolidaciju i stabilizaciju toga prostora. Putinov euroazijanizam s druge strane tako\u0111er destabilizira BiH, potpiruju\u0107i srpski separatizam u RS-u, dok Hrvati u BiH, u \u017ervnju izme\u0111u unitarizma i separatizma, \u010desto kao rje\u0161enje nude federalizam, zagovaraju\u0107i europski put BiH. U svakom slu\u010daju, odr\u017eavanje postoje\u0107eg ustroja Federacije BiH i aktualnoga protuustavnog izbornog zakona pridonosi dodatnom naru\u0161avanju hrvatsko-bo\u0161nja\u010dkih odnosa te produbljivanju destabilizacije \u010ditave BiH.<\/p>\n\n\n\n

Biboov pou\u010dak za BiH <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Povijesno iskustvo u\u010di nas da se nadnacionalne federacije, u kojima bi me\u0111unacionalne granice i identitetske razlike izgubile svoju va\u017enost, javljaju kao golema zabluda, jer se na koncu poka\u017ee njihova neodr\u017eivost i poroznost, dok etnonacionalni kolektivni osje\u0107aji pripadnosti pokazuju visoku vitalnost i \u017eilavost, \u0161to je Bibo shvatio i ra\u0161\u010dlanio u svom eseju jo\u0161 neposredno nakon zavr\u0161etka Drugoga svjetskog rata, nude\u0107i razumna i logi\u010dna rje\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n

Bibo, naime, u procesu oblikovanja funkcionalnih i stabilnih me\u0111unacionalnih granica na prvom mjestu isti\u010de etni\u010dko na\u010delo, dok je na\u010delo povijesnih granica kod njega na drugom mjestu, a sva ostala na\u010dela (gospodarsko, prometno, zemljopisno i dr.) smatra zabludama koje bi u budu\u0107nosti samo mogle prouzrokovati nove me\u0111unacionalne sukobe. Kao demokratski mehanizam putem kojega bi trebalo utvrditi me\u0111unacionalne granice u spornim grani\u010dnim podru\u010djima, Bibo isti\u010de plebiscit (referendum) na najni\u017eim razinama lokalne teritorijalne uprave, nude\u0107i nekoliko primjera (npr. austrijsko-ma\u0111arska granica oko grada Soprona) granica koje su utvr\u0111ene na taj na\u010din, a poslije su se pokazale funkcionalnima i stabilnima. Je li takav etnofederalizam mogu\u0107e rje\u0161enje i za unutarnji preustroj BiH, \u010dime bi se otupio poguban utjecaj neoosmanizma i euroazijanizma? <\/p>\n\n\n\n

U svakom slu\u010daju, u praksi se nefunkcionalnim i nestabilnim pokazuju ba\u0161 one teritorijalno-administrativne jedinice koje su nacionalno izmije\u0161ane i u kojima brojnija nacija u pravilu poku\u0161ava ostvariti potpunu politi\u010dku i kulturnu dominaciju nad onim malobrojnijima. Dakle, vjerojatnost politi\u010dke destabilizacije, me\u0111unacionalnih trvenja i sukoba, pa i onih oru\u017eanih, drasti\u010dno se pove\u0107ava na prostoru gdje su me\u0111unacionalne granice povu\u010dene nelogi\u010dno ili pak uop\u0107e nisu povu\u010dene, a ne ondje gdje su jasno ocrtane. <\/p>\n\n\n\n

I\u0161\u010dekuju\u0107i bijeli dim iz Ureda visokog predstavnika, koji se ne\u0107ka oko dono\u0161enja novoga izbornog zakona, skratite si malo vrijeme uz Bibov esej te provjerite koja su to na\u010dela uspostave pravednih, funkcionalnih i stabilnih me\u0111unacionalnih granica. Ako se kojim slu\u010dajem Schmidtova neodlu\u010dnost nastavi, a Bibova rje\u0161enja budete smatrali neprikladnima za BiH, stignete razmotriti jo\u0161 jedno potencijalno rje\u0161enje, utemeljeno na ideji nacionalne personalne autonomije. Njegovi su tvorci austromarksisti Otto Bauer i Karl Renner s po\u010detka 20. st., a prema tom bi rje\u0161enju u BiH sva tri konstitutivna naroda mogla ostvarivati puninu svojih kolektivnih prava \u010dak i bez teritorijalno ome\u0111ene autonomije. Status quo svakako zaboravite, osim kao zvu\u010dnu kulisu na kompilaciji hitova iz 1970-ih i 1980-ih.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: Dnevnik.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nedavno donesena rezolucija Bundestaga kulminacija je dugogodi\u0161nje destruktivne njema\u010dke politike prema BiH, koja daje vjetar u le\u0111a unitarizmu i velikobo\u0161nja\u010dkom hegemonizmu te dodatno destabilizira ionako krhku strukturu te dr\u017eave, koju me\u0111unarodna zajednica kao bolesnika na dotrajalim aparatima (Ured visokog predstavnika) odr\u017eava u stanju zamrznutoga konflikta. I dok bo\u0161nja\u010dki nacionalisti trijumfalisti\u010dki likuju, a nesposobna hrvatska diplomacija […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":164424,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-164423","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\nKako "crtanjem granica" do\u0107i do stabilne Bosne i Hercegovine? - RADIO LJUBU\u0160KI<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/07\/28\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Kako "crtanjem granica" do\u0107i do stabilne Bosne i Hercegovine? - RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Nedavno donesena rezolucija Bundestaga kulminacija je dugogodi\u0161nje destruktivne njema\u010dke politike prema BiH, koja daje vjetar u le\u0111a unitarizmu i velikobo\u0161nja\u010dkom hegemonizmu te dodatno destabilizira ionako krhku strukturu te dr\u017eave, koju me\u0111unarodna zajednica kao bolesnika na dotrajalim aparatima (Ured visokog predstavnika) odr\u017eava u stanju zamrznutoga konflikta. I dok bo\u0161nja\u010dki nacionalisti trijumfalisti\u010dki likuju, a nesposobna hrvatska diplomacija […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/07\/28\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2022-07-28T11:11:59+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-07-28T11:12:00+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/o_408_1024.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1024\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"553\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"6 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/07\\\/28\\\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/07\\\/28\\\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\"},\"headline\":\"Kako “crtanjem granica” do\u0107i do stabilne Bosne i Hercegovine?\",\"datePublished\":\"2022-07-28T11:11:59+00:00\",\"dateModified\":\"2022-07-28T11:12:00+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/07\\\/28\\\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\\\/\"},\"wordCount\":1618,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/07\\\/28\\\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/07\\\/o_408_1024.jpg\",\"articleSection\":[\"BIH i regija\"],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/07\\\/28\\\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/07\\\/28\\\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\\\/\",\"name\":\"Kako \\\"crtanjem granica\\\" do\u0107i do stabilne Bosne i Hercegovine? - RADIO LJUBU\u0160KI\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/07\\\/28\\\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/07\\\/28\\\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/07\\\/o_408_1024.jpg\",\"datePublished\":\"2022-07-28T11:11:59+00:00\",\"dateModified\":\"2022-07-28T11:12:00+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/07\\\/28\\\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/07\\\/28\\\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/07\\\/28\\\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/07\\\/o_408_1024.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/07\\\/o_408_1024.jpg\",\"width\":1024,\"height\":553},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/07\\\/28\\\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Kako “crtanjem granica” do\u0107i do stabilne Bosne i Hercegovine?\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"description\":\"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"width\":512,\"height\":512,\"caption\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\",\"https:\\\/\\\/x.com\\\/radioljubuski\",\"https:\\\/\\\/hr.linkedin.com\\\/company\\\/radio-ljubuski\",\"https:\\\/\\\/www.youtube.com\\\/channel\\\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Kako \"crtanjem granica\" do\u0107i do stabilne Bosne i Hercegovine? - RADIO LJUBU\u0160KI","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/07\/28\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Kako \"crtanjem granica\" do\u0107i do stabilne Bosne i Hercegovine? - RADIO LJUBU\u0160KI","og_description":"Nedavno donesena rezolucija Bundestaga kulminacija je dugogodi\u0161nje destruktivne njema\u010dke politike prema BiH, koja daje vjetar u le\u0111a unitarizmu i velikobo\u0161nja\u010dkom hegemonizmu te dodatno destabilizira ionako krhku strukturu te dr\u017eave, koju me\u0111unarodna zajednica kao bolesnika na dotrajalim aparatima (Ured visokog predstavnika) odr\u017eava u stanju zamrznutoga konflikta. I dok bo\u0161nja\u010dki nacionalisti trijumfalisti\u010dki likuju, a nesposobna hrvatska diplomacija […]","og_url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/07\/28\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\/","og_site_name":"RADIO LJUBU\u0160KI","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","article_published_time":"2022-07-28T11:11:59+00:00","article_modified_time":"2022-07-28T11:12:00+00:00","og_image":[{"width":1024,"height":553,"url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/o_408_1024.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Radio Ljubu\u0161ki","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@radioljubuski","twitter_site":"@radioljubuski","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Radio Ljubu\u0161ki","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"6 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/07\/28\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/07\/28\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\/"},"author":{"name":"Radio Ljubu\u0161ki","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b"},"headline":"Kako “crtanjem granica” do\u0107i do stabilne Bosne i Hercegovine?","datePublished":"2022-07-28T11:11:59+00:00","dateModified":"2022-07-28T11:12:00+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/07\/28\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\/"},"wordCount":1618,"publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/07\/28\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/o_408_1024.jpg","articleSection":["BIH i regija"],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/07\/28\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/07\/28\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\/","name":"Kako \"crtanjem granica\" do\u0107i do stabilne Bosne i Hercegovine? - RADIO LJUBU\u0160KI","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/07\/28\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/07\/28\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/o_408_1024.jpg","datePublished":"2022-07-28T11:11:59+00:00","dateModified":"2022-07-28T11:12:00+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/07\/28\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/07\/28\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/07\/28\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\/#primaryimage","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/o_408_1024.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/o_408_1024.jpg","width":1024,"height":553},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/07\/28\/kako-crtanjem-granica-doci-do-stabilne-bosne-i-hercegovine\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/radioljubuski.ba\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Kako “crtanjem granica” do\u0107i do stabilne Bosne i Hercegovine?"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","name":"Radio Ljubu\u0161ki","description":"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine","publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization","name":"Radio Ljubu\u0161ki","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","width":512,"height":512,"caption":"Radio Ljubu\u0161ki"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","https:\/\/x.com\/radioljubuski","https:\/\/hr.linkedin.com\/company\/radio-ljubuski","https:\/\/www.youtube.com\/channel\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b","name":"Radio Ljubu\u0161ki"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/164423","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=164423"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/164423\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":164425,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/164423\/revisions\/164425"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/164424"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=164423"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=164423"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=164423"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}