Dug op\u0107e dr\u017eave krajem travnja ove godine iznosio je 356,1 milijardi kuna, \u0161to je za 18 milijardi kuna ili 5,3 posto vi\u0161e nego godinu dana ranije, pokazuju zadnji podaci Hrvatske narodne banke (HNB), a analiti\u010dari Raiffeisenbank Austrie (RBA) o\u010dekuju na razini cijele godine nastavak njegova rasta u apsolutnom iznosu uslijed rastu\u0107ih potreba za financiranjem.<\/p>\n\n\n\n
Prirast duga na godi\u0161njoj razini uzrokovan je porastom i unutarnjeg i inozemnog duga, pokazuju zadnji podaci HNB-a.<\/p>\n\n\n\n
Tako je unutarnji dug ve\u0107i za 7,6 milijardi kuna ili 3,5 posto u odnosu na kraj travnja 2021. godine te iznosi 225,9 milijardi kuna.<\/p>\n\n\n\n
Istodobno, inozemni dug uve\u0107an je za 10,4 milijardi kuna ili 8,7 posto, na 130,1 milijardu kuna, a njegov rast posljedica je travanjskog izdanja euroobveznica na me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu od 1,25 milijardi eura.<\/p>\n\n\n\n
To odra\u017eavaju i podaci o rastu duga op\u0107e dr\u017eave i na mjese\u010dnoj razini, i to za 13,55 milijardi kuna.<\/p>\n\n\n\n
“Obzirom da su sredstva prikupljena izdanjem euroobveznica kori\u0161tena za refinanciranje euroobveznice koja je dospjela 30. svibnja 2022., ve\u0107 u svibnju o\u010dekujemo smanjenje na promatranoj stavki”, isti\u010du iz RBA.<\/p>\n\n\n\n
Na razini cijele godine, pak, o\u010dekuju nastavak rasta duga op\u0107e dr\u017eave u apsolutnom izrazu uslijed rastu\u0107ih potreba za financiranjem, pri \u010demu prije svega misle na poja\u010dane pritiske na strani rashoda prora\u010duna zbog sindikalnih zahtjeva za rastom pla\u0107a u okru\u017eenju izra\u017eenih inflatornih pritisaka, ali i kao posljedica niza fiskalnih mjera za ubla\u017eavanje nepovoljnog utjecaja rasta cijena na potro\u0161a\u010de i poduzetnike.<\/p>\n\n\n\n
“Me\u0111utim, nastavak oporavka gospodarske aktivnosti zadr\u017eavat \u0107e omjer javnog duga u BDP-u na silaznoj putanji i u ovoj i u godinama pred nama. Iako se fiskalni rizici pove\u0107avaju, o\u010dekujemo zadr\u017eavanje manjka op\u0107e dr\u017eave na razini od 3 posto BDP-a”, zaklju\u010duju iz RBA.<\/p>\n\n\n\n
Vlada o\u010dekuje da bi do kraja godine udio javnog duga u BDP-u trebao iznositi 76,2 posto BDP-a ili za 3,6 postotnih bodova manje u odnosu na 2021. godinu.<\/p>\n\n\n\n