U hrvatskim je rodili\u0161tima lani bilo 36.346 poroda u kojima se rodilo 36.991 dijete, od kojih 36.854 \u017eivoro\u0111ena, a 137 mrtvoro\u0111enih, stoji u izvje\u0161\u0107u Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2021. godinu, pi\u0161e u petak Jutarnji list.<\/p>\n\n\n\n
Izvje\u0161\u0107e potvr\u0111uje i neke trendove u posljednjih desetak godina, me\u0111u kojima i \u010dinjenicu da su trudnice sve starije, da je sve vi\u0161e poroda carskim rezom te smanjenje broja poroda me\u0111u djevojkama mla\u0111im od 14 godina.<\/p>\n\n\n\n
Naime, 33,71 posto rodilja imalo je izme\u0111u 30 i 34 godine, a njih \u010dak 20,05 posto izme\u0111u 35 i 39 godina. U dobi od 25 do 29 godina rodilo je 28,11 posto \u017eena, a dobra je vijest da su bila samo tri poroda u dobi od 14 godina i mla\u0111ih. Nastavlja se i smanjenje broja trudnica mla\u0111ih punoljetnica kojih je lani bilo 466, a pet godina prije 752.<\/p>\n\n\n\n
Stru\u010dnjaci isti\u010du da se porast broja poroda nakon 30. godine povezuje s produljenim \u0161kolovanjem \u017eena, kasnijim zapo\u0161ljavanjem, ali i nemogu\u0107no\u0161\u0107u rje\u0161avanja stambenog pitanja te promjenama dru\u0161tvenog stava prema formiranju obitelji.<\/p>\n\n\n\n
Zabrinjavaju\u0107e je ipak \u0161to sve manje \u017eena odlu\u010duje roditi u dobi koja je prema biolo\u0161kim i medicinskim kriterijima optimalna za ra\u0111anje. Istodobno s porastom dobi prve trudno\u0107e raste i broj parova koji pomo\u0107 tra\u017ee u medicinski potpomognutoj oplodnji.<\/p>\n\n\n\n
Dob trudnica osobito se pove\u0107ava od 2016. dok je prethodnih godina najvi\u0161e \u017eena ra\u0111alo u dobi od 25 do 29 godina. Jedan od pokazatelja razvoja medicine su i podaci o udjelu \u017eivoro\u0111ene djece majki starijih od 35 godina u razvijenim zemljama pa tako i u Hrvatskoj. Primjerice, 1995. godine taj je udio bio 9,16, a prije dvije godine 23,58, sli\u010dno kao i u Sloveniji, \u010ce\u0161koj, Ma\u0111arskoj i Austriji.<\/p>\n\n\n\n
Zanimljivi su i podaci o lije\u010dni\u010dkim kontrolama trudnica koje mogu imati zna\u010dajan utjecaj na tijek i ishod trudno\u0107e, a iz kojih je vidljivo da je pandemija koronavirusa imala poprili\u010dan utjecaj.<\/p>\n\n\n\n
Naime, \u010dak 587 rodilja ili njih 1,6 posto uop\u0107e nije kontroliralo svoju trudno\u0107u, dok je taj broj u 2020. bio upola manji, odnosno na pregledima nisu bile 282 \u017eene ili njih 0,8 posto. Jedan do tri puta pregledano je 519 trudnica, ali najvi\u0161eje njih, 71,5 posto, ipak imalo optimalni broj pregleda. Najbolje je da prvi pregled bude do navr\u0161enih osam tjedana trudno\u0107e, a to je lani u\u010dinilo 67,4 posto trudnica.<\/p>\n\n\n\n
Ovo izvje\u0161\u0107e HZJZ-a potvr\u0111uje i trend smanjenja broja spontanih poroda te pove\u0107anja broja poroda carskim rezom. Podaci govore da je lani 25.719 \u017eena rodilo spontano, 1,5 posto na vakuum, 4,6 posto poroda bilo je “na zadak”, a 10.016 ili 27,6 posto carskim rezom \u0161to je za jedan postotak vi\u0161e nego godinu prije, pi\u0161e novinarka Jutarnjeg lista Goranka Jure\u0161ko.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:jutarnji.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U hrvatskim je rodili\u0161tima lani bilo 36.346 poroda u kojima se rodilo 36.991 dijete, od kojih 36.854 \u017eivoro\u0111ena, a 137 mrtvoro\u0111enih, stoji u izvje\u0161\u0107u Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2021. godinu, pi\u0161e u petak Jutarnji list. Izvje\u0161\u0107e potvr\u0111uje i neke trendove u posljednjih desetak godina, me\u0111u kojima i \u010dinjenicu da su trudnice sve starije, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":86163,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-166898","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n