Otkako Peking potpuno otvoreno prijeti Tajvanu vojnim napadom, i njema\u010dki privrednici polako zvone na uzbunu.<\/p>\n\n\n\n
Potpuno odvajanje od Kine dodu\u0161e jo\u0161 uvijek nitko ne spominje, ali predsjednik Njema\u010dkog saveza industrijalaca (BDI) Siegfried Russwurm poziva ulaga\u010de ne oprez i ukazuje na potrebu smanjenja ovisnosti gospodarstva od pojedinih regija, pi\u0161e Deutsche Welle.<\/p>\n\n\n\n
\u201eRuska agresija na Ukrajinu nas je podu\u010dila da, kad su u pitanju autokratski re\u017eimi, moramo biti spremni na ekstremne scenarije”, rekao je Russwurm.<\/p>\n\n\n\n
On je dodao kako trenutno gospodarske odnose s Kinom zbog “nove utrke sustava”, ne bi trebalo u potpunosti dovoditi u pitanje ali ukazuje na potrebu smanjenja ovisnosti, posebice \u0161to se ti\u010de uvoza poluvodi\u010da s Tajvana ili rijetkih metala iz Kine.<\/p>\n\n\n\n
Naivna njema\u010dka politika Prema podacima Njema\u010dke sredi\u0161nje banke, njema\u010dki ulaga\u010di su u kinesko gospodarstvo investirali oko 90 milijardi eura. Ovu glad za profitom iz Kine njema\u010dka politika poti\u010de jo\u0161 od sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a kada je tada\u0161nji bavarski premijer Franz Josef Strauss dao do znanja kako “Kinu ne treba mjeriti mjerilima zapadnih demokracija”.<\/p>\n\n\n\n
I ostali njema\u010dki politi\u010dari su bili sli\u010dnog, popustljivog stava prema Pekingu. Dugogodi\u0161nji socijaldemokratski kancelar Helmut Schmidt je \u010dak rekao kako je ujedinjenje Tajvana i Kine “neizbje\u017eno”, pritom zanemaruju\u0107i \u010dinjenicu da se tome \u017eestoko protive sami \u017eitelji Tajvana.<\/p>\n\n\n\n
“Gledaju\u0107i s dana\u0161nje pozicije, mnogo toga u njema\u010dkoj politici naspram Kine djeluje vrlo naivno”, ka\u017ee Bernhard Bartsch, s berlinskog Mercator instituta za kineske studije. No on upozorava na to da se Kina posljednjih desetak godina temeljito promijenila te da je te promjene njema\u010dka politika prespavala. “Posljednje godine vlade Angele Merkel pokazuju presporo prilago\u0111avanje novoj Kini koja se sve vi\u0161e vidi u utrci sa Zapadom i pritom koristi svoje gospodarske adute mo\u0107i i pritiska”, ka\u017ee Bartsch.<\/p>\n\n\n\n
On smatra da je ovakva politika dugi niz godina njema\u010dkom gospodarstvu donosila dobit no da je istodobno stvorila ovisnosti. Godinama se Njema\u010dka i Europska unija nisu htjela mije\u0161ati u sva\u0111e izme\u0111u Pekinga i Washingtona. Jo\u0161 2017. je Angela Merkel govorila o “strate\u0161kom partnerstvu” s Kinom. EU je 2019. Kinu u jednom strate\u0161kom dokumentu dodu\u0161e proglasio “sustavnim suparnikom”, ali istodobno i “kooperacijskim partnerom”.<\/p>\n\n\n\n
No \u0161to vi\u0161e Kina Tajvanu prijeti ratom, to je vi\u0161e vidljiva potreba da i Europa jasnije zauzme svoje stavove. To je jasno i njema\u010dkim poduzetnicima. “Mi smo \u010dvrsto orijentiran na transatlantski savez. Odnosi EU-a prema SAD-u i Kini nisu na istoj razini”, rekao je jo\u0161 u lipnju predsjednik BDI-a Russwurm. Ka\u017enjavanje nepodobnih gospodarstava Kina dodu\u0161e nikada pro\u0161lih desetlje\u0107a nije isklju\u010divala mogu\u0107i napad na Tajvan, ali najnoviji manevri oko ovog otoka ukazuju na novi stupanj eskalacije.<\/p>\n\n\n\n
“Kineska vlada pomi\u010de korak po korak status quo kad je u pitanju politika prema Tajvanu. To prije svega utje\u010de na odnos Kine i SAD-a, ali i Njema\u010dka i Europa moraju ukalkulirati rizike”, smatra Bartsch. Me\u0111u te rizike spadaju i pritisci kineske dr\u017eave na gospodarstva dr\u017eava koje se kriti\u010dki odnose naspram kineske politike.<\/p>\n\n\n\n
Russwurm dodu\u0161e ne vjeruje da je napad na Tajvan ne\u0161to \u0161to bi se moglo dogoditi u kratkoro\u010dnom razdoblju no on njema\u010dke kompanije upozorava na oprez.<\/p>\n\n\n\n
“Njema\u010dke tvrtke moraju biti spremne na eventualni napad Kine na Tajvan. Rat na Dalekom istoku bi gospodarske odnose s Kinom vrlo brzo spustio na nulu, a isto tako bi bile zaustavljene isporuke poluvodi\u010da s Tajvana \u0161to bi zamrznulo svjetsku high-tech industriju”, strahuje Russwurm.<\/p>\n\n\n\n
No i bez obzira na tajvansku krizu je poslovanje s Kinom u posljednje vrijeme ote\u017eano. Poznavatelji prilika govore o “primjetnim asimetrijama i nejednakim uvjetima za poslovanje”. Europske tvrtke se ve\u0107 odavno \u017eale na razli\u010dite uvjete pod kojima djeluju kineska i strana poduze\u0107a u Kini.<\/p>\n\n\n\n
“Atmosfera za njema\u010dka poduze\u0107a se pogor\u0161ala, a i isto tako i \u017eivotni uvjeti za djelatnike njema\u010dkih tvrtki”, ka\u017ee Russwurm. Tomu je pridonijela i stroga kineska politika suzbijanja pandemije koronavirusa.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Otkako Peking potpuno otvoreno prijeti Tajvanu vojnim napadom, i njema\u010dki privrednici polako zvone na uzbunu. Potpuno odvajanje od Kine dodu\u0161e jo\u0161 uvijek nitko ne spominje, ali predsjednik Njema\u010dkog saveza industrijalaca (BDI) Siegfried Russwurm poziva ulaga\u010de ne oprez i ukazuje na potrebu smanjenja ovisnosti gospodarstva od pojedinih regija, pi\u0161e Deutsche Welle. \u201eRuska agresija na Ukrajinu nas […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":168823,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-168822","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n